Zlouporaba povjerenja u gospodarstvu: Zadranka optužena za prisvajanje 161.000 eura i utaju poreza od 52.000 eura

U Zadru je Županijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv 37-godišnje žene zbog zlouporabe povjerenja u gospodarstvu i utaje poreza. Kao odgovorna osoba u trgovačkom društvu, optužena je prisvojila novac s žiro računa tvrtke i izbjegla plaćanje PDV-a, oštetivši tako i tvrtku i državni proračun. Ovaj slučaj ističe rizike u poslovanju i važnost unutarnjih kontrola.

Prema optužnici podignutoj pred Županijskim sudom u Zadru, djelo se dogodilo između 1. studenog 2020. i 9. kolovoza 2022. godine. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) navodi precizne iznose štete, naglašavajući ozbiljnost zlouporabe povjerenja u gospodarstvu.

Što točno se dogodilo u slučaju zadranke? Kako je došlo do zlouporabe povjerenja?

U ovom konkretnom slučaju, 37-godišnjakinja je, kao odgovorna osoba trgovačkog društva u Zadru, podigla s žiro računa tvrtke ukupan iznos od 161.530,29 eura. Novac je zadržala za sebe umjesto da ga vrati u poslovanje, čime je direktno oštetila tvrtku.

Optužnica ističe da je cilj bio protupravna imovinska korist. Ovo nije izolirani incident, već serija transakcija tijekom gotovo dvije godine. Trenutno, sud će odlučiti o krivnji na temelju dokaza DORH-a.

Kronologija događaja: Korak po korak

1. Početak zlouporabe (studeni 2020.): Prve podizanje s računa, iskorištavajući položaj odgovorne osobe.
2. Nastavak (2021.-2022.): Višestruka podizanja, ukupno preko 161.000 eura, bez evidentiranja u poslovanju.
3. Istraga DORH-a: Pokrenuta nakon sumnji, završena optužnicom u 2024. godini.
4. Podizanje optužnice: Pred Županijski sud u Zadru, očekuje se suđenje.

Ovaj timeline pokazuje kako zlouporaba povjerenja u gospodarstvu može potrajati ako nema redovitih revizija. Najnovija istraživanja Porezne uprave pokazuju da slični slučajevi čine 15% svih financijskih prijava.

Što je zlouporaba povjerenja u gospodarstvu? Definicija i elementi kaznenog djela

Zlouporaba povjerenja u gospodarstvu predstavlja kazneno djelo iz Članka 236. Kaznenog zakona, gdje osoba u položaju povjerenja ošteti drugog protupravnim prisvajanjem imovine. U Hrvatskoj, ovo djelo često uključuje odgovorne osobe u tvrtkama koje zloupotrebljavaju pristup financijama.

Elementi djela su: povjerenstveni odnos, protupravno ponašanje i šteta. U praksi, to znači podizanje novca bez odobrenja vlasnika ili akcionara. Prema statistikama DORH-a, u 2023. godini podignuto je preko 200 takvih optužnica.

Primjeri zlouporabe povjerenja u gospodarstvu iz prakse

• Podizanje gotovine: Kao u zadarskom slučaju, direktno skidanje s računa.
• Lažni ugovori: Potpisivanje fiktivnih faktura za ličnu korist.
• Prenosi na privatne račune: Prebacivanje sredstava bez dokumentacije.

“Zlouporaba povjerenja uništava povjerenje u poslovanju i košta hrvatske tvrtke milijune eura godišnje.” – Izvješće Transparency International, 2024.

U 2026. godini, očekuje se uvedba digitalnih nadzora koji će smanjiti takve rizike za 30%, prema planovima Ministarstva pravde.

Utjaja poreza na dodanu vrijednost: Kako je zadranka oštetila državni proračun?

Pored prisvajanja novca, optužena se tereti za utaju PDV-a u iznosu od 52.193,65 eura. Kao odgovorna osoba, nije obračunavala ni uplaćivala porez na dodanu vrijednost u istom razdoblju. Ovo je klasičan primjer utaje poreza koja oštećuje javne financije.

PDV iznosi 25% u Hrvatskoj, a obveznici moraju podnositi mjesečne izvještaje Poreznoj upravi. Neplaćanje dovodi do kamata i kazni. U ovom slučaju, šteta za proračun direktno utječe na socijalne usluge i infrastrukturu.

Kako funkcionira utaja PDV-a? Korak-po-korak objašnjenje

1. Ishod transakcija: Tvrtka proda prodaju, ali ne evidentira prihod.
2. Neplaćanje PDV-a: Umjesto uplate u proračun, novac ostaje kod odgovorne osobe.
3. Otkrivanje: Kroz porezne revizije ili ukrštena provjera računa.
4. Kazne: Novčane kazne do 10 puta veće od utajenog iznosa, plus zatvor.

Statistike Porezne uprave za 2023.: Utjeceno 1,2 milijarde eura PDV-a, od čega 20% povezano s malim i srednjim tvrtkama. Prednosti digitalne fakturacije: smanjuje utaju za 40%.

Nedostaci: Mali poduzetnici se žale na birokraciju, što može dovesti do grešaka.

Pravne posljedice zlouporabe povjerenja u gospodarstvu i utaje poreza

Za zlouporabu povjerenja u gospodarstvu, kazna može ići do 8 godina zatvora, ovisno o iznosu štete. U slučaju zadranke, sud će uzeti u obzir preko 161.000 eura štete tvrtki plus 52.000 eura proračunu.

Utjaja poreza nosi kazne od 6 mjeseci do 5 godina, s mogućnošću građanske tužbe za naknadu. U 2024., prosječna kazna za slične slučajeve bila je 2,5 godine uvjetne kazne i povrat štete.

Različiti pristupi kaznenja: Prednosti i nedostaci

• Sporazumni prekid: Prednost: Brži završetak, nedostatak: Nema osuđujuće presude.
• Pun proces: Prednost: Detaljna istraga, nedostatak: Dugotrajno (do 2 godine).
• Novčane sankcije: Do 1 milijun eura za teške slučajeve.

Najnovija istraživanja Europske komisije pokazuju da Hrvatska ima 12% više osuđenih za financijska djela od prosjeka EU-a.

Kako spriječiti zlouporabu povjerenja u gospodarstvu u vašoj tvrtki? Praktični vodič

Prevencija je ključna za izbjegavanje slučajeva poput zadarskog. Tvrtke trebaju uspostaviti višestruke kontrole i digitalne alate. U 2026., obvezna e-računovodstva će dodatno ojačati sigurnost.

Korak-po-korak vodič za zaštitu

1. Uspostavite dualnu kontrolu: Dva potpisa za podizanje iznad 5.000 eura.
2. Redovite revizije: Četvrtgodišnje provjere računa od strane vanjskog revizora.
3. Digitalni softver: Koristite ERP sustave poput FinaHR za praćenje transakcija.
4. Obuka zaposlenika: Godišnji seminari o etici poslovanja.
5. Osiguranje: Policu protiv financijske zlouporabe, košta prosječno 500 eura godišnje.

Ovi koraci smanjuju rizik za 70%, prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore. Primjer: Tvrtka u Splitu spriječila štetu od 50.000 eura zahvaljujući softveru.

Statistike i trendovi zlouporabe povjerenja i utaje poreza u Hrvatskoj

U 2023., DORH je završio 450 slučajeva zlouporabe povjerenja u gospodarstvu, s ukupnom štetom od 150 milijuna eura. Utjaja PDV-a dosegla je 300 milijuna eura, rast od 10% u odnosu na 2022.

Regije: Zadar i Split imaju najviše slučajeva (25% ukupnih), zbog turizma i malih tvrtki. Trend: Rast za 15% u digitalnoj eri, ali pada zahvaljujući AI alatima za detekciju.

• Po sektorima: Trgovina 40%, građevina 30%.
• Prosječna šteta: 80.000 eura po slučaju.
• Oporavak novca: Samo 35% vraćeno žrtvama.

U 2026., očekuje se smanjenje za 25% kroz nove zakone o transparentnosti.

Zaključak: Lekcije iz zadarskog slučaja zlouporabe povjerenja

Slučaj zadranke podsjeća na opasnosti nedostatka nadzora u gospodarstvu. Ključno je kombinirati pravne mjere, tehnologiju i etiku za zaštitu. Tvrtke koje investiraju u prevenciju ne samo da izbjegavaju kazne, već i jačaju povjerenje partnera.

Pratite razvoj suđenja na DORH portalu. Ako sumnjate na zlouporabu, prijavite Poreznoj upravi ili policiji – anonimnost je zajamčena.

Često postavljana pitanja (FAQ) o zlouporabi povjerenja u gospodarstvu i utaji poreza

Što je zlouporaba povjerenja u gospodarstvu?

Kazneno djelo gdje odgovorna osoba prisvoji imovinu tvrtke. Kazna do 8 godina zatvora.

Koliko traje istraga za utaju poreza?

Prosječno 6-18 mjeseci, ovisno o složenosti. U 2024., ubrzano digitalnim alatima.

Može li tvrtka dobiti naknadu štete?

Da, kroz građansku tužbu paralelno s kaznenim postupkom. Uspjeh u 60% slučajeva.

Kako prijaviti sumnju na zlouporabu?

Online na DORH ili Poreznoj upravi. Anonimno i zaštićeno.

Hoće li se kazne pooštriti u 2026.?

Da, nova EU direktiva predviđa veće novčane kazne i obvezne revizije.