Ukoliko ste pratili najnovije događaje u Hrvatskoj, sigurno ste čuli za žestoke optužbe koje je Ženska mreža Hrvatske uputila na račun ministara Marina Piletića i Davora Božinovića. Pozivaju na njihove ostavke zbog slabog sustava zaštite od rodno uvjetovanog nasilja, posebno u svjetlu tragičnih slučajeva femicida, gdje je u 2023. godini ubijeno čak 19 žena. Ovaj se problem, nažalost, ne gasi, a brojke i dalje rastu, dodatno alarmirajući i šokirajući javnost.
Situacija s femicidima u Hrvatskoj: ozbiljni alarmi i potrebe za promjenama
Brojke na stolu: koliko je žena ubijeno ove godine?
Prema službenim podacima, tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je ubijeno 19 žena, što je zabrinjavajući podatak koji ističe potrebu za hitnim djelovanjem institucija. Statistika je posebno zabrinjavajuća ako se uzmu u obzir prethodne prijave nasilja i upozorenja žrtava, koje su često ostale bez adekvatne reakcije od strane nadležnih službi. Ove žrtve nisu bile nepoznate, no sustav je, čini se, zakazao u trenutku kada je to bilo najpotrebnije.
Često ponavljajući obrasci nasilja: prijetnje, kontrola i ignoriranje
Analiza femicida pokazuje da su u gotovo svim slučajevima postojale prethodne prijave nasilja, a žene su često imale osjećaj da ih sustav ne štiti. Bila je to neki oblik obrasca, gdje nasilnici koriste kontrolu, prijetnje i strah za ostvarivanje svojih ciljeva, a njihova žrtva nalazi se u začaranom krugu procjene rizika, nedovoljne zaštite i duboke nemoći. Takve tragedije često se ponavljaju protestima društva i zahtjevima za sustavnim promjenama.
Zašto je sustav zakazao? Analiza odluka i odgovornosti
Institucije koje nisu djelovale pravovremeno
Unatoč znakovima upozorenja, institucije nisu pravodobno i učinkovito reagirale na prijetnje i nasilje, što je poslužilo kao okidač za najteže posljedice. U mnogim slučajevima, policija, centri za socijalnu skrb ili pravosudni sustav nisu poduzeli potrebne mjere, što ukazuje na duboke probleme unutar sustava zaštite od nasilja.
Međunarodni standardi i njihovo neprimjenjivanje u Hrvatskoj
Prema međunarodnim zakonima, poput Istanbulske konvencije i EU Direktive, femicid je preveniriv i može se spriječiti ako svi dijelovi sustava funkcioniraju. Hrvatska, nažalost, nije uspjela implementirati sve te preporuke u svoju legislativu i prakse, zbog čega je žrtvama i dalje teško pronaći adekvatnu zaštitu.
Zašto traže ostavke? Ključni razlozi i prijedlozi
Ostavke ministra Piletića i Božinovića kao nužnost
Ženska mreža Hrvatske ističe kako su u pitanju ključne osobe koje su bile odgovorne za donošenje i provođenje politika zaštite, a njihova slabost ili nedostatak djelovanja u slučaju nasilja jasno je potvrdila propuštanje sustava. Smatraju kako je jedna od najvažnijih zadaća ministrice i ministra biti na čelu borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja, a njihovo nepostojanje potrebnih mjera ukazuje na odgovornost koju ne žele preuzeti.
Koje mjere bi trebale uslijediti?
Prijedlozi koje Ženska mreža postavlja uključuju veće financijsko ulaganje u sustav zaštite, donošenje konkretnih zakona koji štite od svih oblika rodno utemeljenog nasilja te sustavnu edukaciju svih društvenih aktera. Ključno je osigurati efikasnu procjenu rizika, pravovremene postupke i strože sankcije za počinitelje, te, naravno, pravdu i sigurnost za žrtve.
Što nudi Hrvatska i što bi trebala?
Sličnosti i razlike s drugim državama
Primjeri iz Europe pokazuju da su mnoge zemlje već uspostavile sustav prevencije koji se temelji na ranom prepoznavanju opasnosti, međuresornoj suradnji i jasnim protokolima djelovanja. U Nizozemskoj, Švedskoj i Njemačkoj, zakoni su snažni, a sustavi praćenja i zaštite funkcionalni. Hrvatska, s druge strane, i dalje je na početku, iako je poznato da postoje rješenja.
Prednosti i mane trenutnog sustava
- Pro: Postoje zakonska rješenja i institucije koje bi trebale intervenirati.
- Con: Nedostatak koordinacije, neefikasno financiranje, često izostanak pravovremenih reakcija.
Što je potrebno promijeniti odmah?
Prije svega, hitno oformiti stručne timove za procjenu rizika, osnažiti institucije za brzu i koordiniranu reakciju te uvesti sustavno praćenje slučajeva nasilja. Također, važno je povećati financijsko ulaganje u programe prevencije i edukacije, jer je prevencija najbolja zaštita od tragedija koje se događaju.
Zaključak
Ostavke ministra Piletića i Božinovića nisu samo simbolična gesta, već odraz nužnosti da Hrvatska ozbiljno shvati problem nasilja nad ženama. Bez snažnih i učinkovitih mjera, sustav će i dalje zakazivati, a žene će biti najočajniji i najranjiviji dio društva. Potrebne su konkretne promjene, odgovorne osobe i ozbiljan sustav zaštite koji će prevenirati tragedije i osigurati sigurnost svim žrtvama nasilja.
Česta pitanja o femicidu, zakonima i sustavu zaštite
- Što je femicid? – Femicid je ubijstvo žene zbog njezina spola ili rodnog identiteta, često posljedica rodno uvjetovanog nasilja.
- Zašto je femicid poseban pojam? – Zato što ističe specifičnost i ozbiljnost rodno uvjetovanog nasilja koje na kraju može završiti tragično, a često je i predvidljivo ako sustav funkcionira.
- Koje mjere predlažu za sprječavanje femicida? – Rano prepoznavanje znakova nasilja, efikasno djelovanje institucija, edukacija, povećanje financijskih sredstava i strože sankcije.
- Kako Hrvatska stoji u usporedbi s drugim zemljama? – Hrvatska ima zakonske odredbe, ali je još uvijek mnogo prostora za poboljšanje u implementaciji i učinkovitosti sustava zaštite.
- Koje su posljedice nemara i neaktivnosti? – Tragedije koje uključuju femicid, duge godine zanemarivanja često dovode do gubitka života i narušenog povjerenja javnosti u institucije.
Gledajući posve ozbiljno, problem rodno uvjetovanog nasilja i femicida usko je povezan s društvenom odgovornošću svakog od nas. Hrvatska će moći napredovati tek kada građani i institucije shvate da je sigurnost žena temelj svakog zdravog društva, a promjene su nužne – sada, a ne sutra.
Leave a Comment