U svježem policijskom izvješću Bjelovarsko-bilogorske županije potvrđeno je da su dvije žene u Bjelovaru kažnjene zbog prosjačenja ispred samostana. Ovaj događaj privukao je pozornost javnosti ne samo zbog zakonitih postupaka policije, već i zbog šireg društvenog konteksta kako se tretira prosjačenje i tko su osobe koje se na to odluče. U nastavku teksta razmatramo sve detalje, zakonsku regulativu, socijalne posljedice te mogućnosti pomoći ranjivim skupinama.

Prva intervencija: detalji događaja

Jutarnje ponašanje 21-godišnjakinje

U 8:55 sati prvog dana policijske intervencije, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska zatekla je 21-godišnju djevojku u dvorištu ispred samostana u Ulici A. Mihanovića. Prema službenom priopćenju, dvije žene u Bjelovaru kažnjene zbog prosjačenja ispred samostana ovdje se odnosi upravo na ovu mladu osobu, zatečenu u traženju milostinje od prolaznika.

Policajci su utvrdili da je mlada žena, bez prethodne prijave prebivališta na toj adresi, sustavno zaustavljala građane ispred sakralnog objekta te tražila novac. Djevojka je privedena, a sav novac pronađen kod nje – za koji se sumnja da je pribavljen prosjačenjem – je oduzet kao dokazni materijal.

Mjera opreza i izrečeni prekršaj

Nakon privoda, 21-godišnjakinji je izrečena mjera opreza zabrane posjećivanja prostora dvorišta i ulaza u samostan u trajanju od osam dana. Time je lokalna policija spriječila moguće ponavljanje istog djelovanja na istoj javnoj lokaciji. Kako zakonski okvir propisuje, protiv nje je podnesen optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Druga intervencija: susret sa 57-godišnjakinjom bez dokumenata

Otkrivanje neprijavljenog boravka

Isti dan, tek nekoliko sati kasnije, policajci su na istoj lokaciji zatekli i drugu osobu uključenom u sličan prekršaj. Riječ je o 57-godišnjakinji kod koje nisu pronađeni nikakvi osobni dokumenti. Ovaj slučaj komplikuje ne samo kršenje javnog reda, već i pitanje nepostojanja identifikacijskih isprava i neprijavljenog boravka na određenoj adresi.

Postupajući su službenici utvrdili da žena nije posjedovala važeću osobnu iskaznicu te da se godinama zadržavala na području grada bez prijavljenog prebivališta. Zbog toga su joj izdani obvezni prekršajni nalozi za neprijavljen boravak i nesuradnju u identifikaciji.

Prekršajni prijedlog i zabrana pristupa

I ovoj 57-godišnjakinji je oduzet novac dobiven prosjačenjem, a izrečena je i osmodnevna zabrana pristupa prostoru samostana. Protiv nje će, kao i u slučaju mlade djevojke, biti podnesen optužni prijedlog. Iako su okolnosti oba događaja vrlo slične, razlikuje ih dob i funkcioniranje sustava socijalne zaštite prema njima.

Procjena stanja prosjačenja i zakonski okvir

Statistika i trendovi prosjačenja u Hrvatskoj

Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini je zabilježeno preko 1.200 prijava prosjačenja na javnim mjestima. Taj broj u odnosu na 2022. bilježi porast od 8%, što otvara pitanja o učinkovitosti socijalnih mjera i dostupnosti pomoći osobama u riziku.

Analitičari ističu da postoje značajne regionalne razlike – veća koncentracija prijava je u gradovima poput Zagreba, Splita i Osijeka, dok se u ruralnim sredinama susreće prosjačenje uglavnom zbog nepovoljnog socijalnog stanja. U Bjelovaru, pak, broj prijava se kreće oko 15-20 godišnje, a primjer dvije žene u Bjelovaru kažnjene zbog prosjačenja ispred samostana daje uvid u lokalnu dinamiku prekršaja.

Pravni okvir prekršaja protiv javnog reda i mira

Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira jasno je definirano da je prosjačenje u javnom prostoru prekršaj. Policija ima ovlasti oduzeti pribavljeni novac i izreći mjeru opreza zabrane pristupa mjestu događaja. Kazna može uključivati novčani iznos od 500 do 3.000 kuna, ovisno o težini i ponavljanju prekršaja.

„Članak 11. stavak 1. istog zakona: Prosjačenje se zabranjuje na javnim površinama i može se sankcionirati novčanom kaznom ili društveno korisnim radom.“

Pros/Cons pristupa kažnjavanju prosjaka

U javnoj raspravi o ‘tvrdoj’ policijskoj liniji prema prosjacima pojavljuju se argumenti za i protiv:

• Za: Održavanje javnog reda i mira, zaštita građana od osjećaja nelagode i pritiska.
• Protiv: Rizik od kriminalizacije društveno ugroženih osoba i njihovo preusmjeravanje u ilegalne aktivnosti.
• Za: Upućivanje na sustave socijalne skrbi i humane institucije te sprječavanje štetne ovisnosti o prosjačenju.
• Protiv: Nedostatak adekvatne brige o korisnicima socijalnih programa i preusmjeravanje odgovornosti isključivo na policiju.

Putevi pomoći: socijalni i vjerski programi

Uloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad

Iz policijske uprave apeliraju da osoba u potrebi prvo potraži pomoć u institucijama poput Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Zavod nudi savjetovanje, financijsku naknadu i program podrške za osobe bez odgovarajućeg smještaja ili bez dokumentiranog identiteta. U 2023. godini, preko 5.000 građana prijavilo se za neposrednu socijalnu pomoć, a trećina njih je bilo starije životne dobi, slično situaciji 57-godišnjakinje iz Bjelovara.

Humanitarne i vjerske ustanove kao partneri

Uz državni sustav, važnu ulogu igraju i humanitarne udruge te vjerske zajednice. Caritas, Crveni križ i brojne lokalne župe diljem Hrvatske nude toplu prehranu, privremeni smještaj i program reintegracije korisnika. Ovakve institucije često surađuju s policijom kako bi se izbjegla kriminalna recidiva i pružio paketić pomoći osobama zatečenim u prosjačenju.

Zaključak

Kazneni postupci protiv dvije žene u Bjelovaru kažnjene zbog prosjačenja ispred samostana ilustriraju kako se javni red i mir održavaju kroz sinergiju policijskih ovlasti, zakonskih mjera i socijalnih programa. I dok policija sankcionira nelegalno prosjačenje i izriče mjere opreza, ključ je u ponudi alternativa – pristupačne socijalne i humanitarne usluge. Tek zajedničkom suradnjom svih relevantnih aktera možemo spriječiti ponavljanje slučajeva i pružiti trajno rješenje za osobe u riziku.

Česta pitanja

1. Što je prosjačenje i je li uvijek kazneno djelo?

   Prosjačenje se definira kao traženje novčane ili materijalne pomoći od nepoznatih osoba, a na javnim površinama smatra se prekršajem prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Koje kazne prijete za prosjačenje?

   Prekršajna sankcija uključuje novčanu kaznu od 500 do 3.000 kuna, oduzimanje pribavljenog novca i moguće izricanje zabrane pristupa mjestu događaja.

3. Kako policija utvrđuje identitet osobe bez dokumenata?

   U nedostatku osobnih isprava, policija može koristiti baze podataka, svjedočenja prisutnih osoba i okolnosne dokaze, a ukoliko su sve metode neuspješne, izdaj su obvezni prekršajni nalozi.

4. Gdje se može potražiti pomoć umjesto prosjačenja?

   Osobe u potrebi savjetuje se da se obrate Hrvatskom zavodu za socijalni rad, humanitarnim udrugama poput Crvenog križa ili Caritasa te lokalnim župama i socijalnim centrima.

5. Može li se poništiti prekršajni prijedlog protiv prosjaka?

   Prekršajni prijedlog se može osporiti pred Prekršajnim sudom, ali je potrebno dokazati okolnosti koje bi ukazale na zakonito i dostojanstveno traženje pomoći, što je u praksi vrlo rijetko moguće.