U srijedu, 14. veljače 2024., u Križevcima je policija privela Ivana Pokupeca, kontroverznog vjeroučitelja i aktivista, nakon prijave susjeda zbog verbalne prijetnje na poljoprivrednom zemljištu. Prema neslužbenim informacijama, susjed je na njivi čuo riječi “Riješit ću te” te je odmah obavijestio policiju koja je dovršila kriminalističko istraživanje. Cijeli slučaj baca novo svjetlo na pitanje redovitog održavanja javnog reda i mira na ruralnim područjima gdje se, unatoč mirnom okruženju, prijetnje ne smiju banalizirati.
Slučaj prijetnje na njivi: što se točno dogodilo?
Incident se odvio jednog jutra na poljoprivrednom zemljištu izvan središta Križevaca, poznatog po obiteljskim poljima i voćnjacima. Susjedi su već duže vrijeme u napetim odnosima zbog granice između parcela, no malo tko je očekivao da će verbalni sukob eskalirati prijetnjom smrću.
Kratki pregled događaja
- 12. veljače 2024.: Susjed Mario (ime poznato redakciji) odlazi obići svoje njive.
- 13. veljače 2024.: Neugodno susreće Ivana Pokupeca, kojem je naglasio kako preklapa između dviju parcela stvarno ide preblizu njegovoj ogradi.
- 14. veljače 2024., 8:30 sati: Pokupec, navodno uz bujicu povika, izgovara prijeteću poruku “Riješit ću te”, zbog čega susjed poziva policiju.
- 14. veljače 2024., 10:00 sati: Dolazak policijskih službenika iz PP Križevci, prvobitni razgovori s prijaviteljem.
- 14. veljače 2024., 12:00 sati: Uhićenje Pokupeca i početak kriminalističkog istraživanja.
Pravne osnove za uhićenje i istražni postupak
Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 47/21), prijetnja smrću ili teškom tjelesnom ozljedom smatra se prekršajem za koji je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 60 dana. Ako se prijetnja vrijeđa i ugrožava osjećaj sigurnosti građana, policijski službenici imaju ovlasti privesti osumnjičenika radi ispitivanja i pokretanja postupka.
Profil Ivana Pokupeca: vjeroučitelj, aktivist i teoretičar zavjera
Ivan Pokupec je u Hrvatskoj stekao prepoznatljiv glas kroz objave na društvenim mrežama, šireći tvrdnje o migrantima, cijepljenju i navodnom progonu vjerskih osoba. Njegov status kontroverznog vjeroučitelja dodatno je porastao nakon slučaja s lažnom pričom o napadu na časnu sestru u zagrebačkoj četvrti Malešnica.
Dosadašnje prijave i prekršajne prijave
Prije spomenutog incidenta na njivi, Pokupec je bio prijavljivan zbog širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama. Evo ključnih točaka:
- Prosinac 2023.: Prekršajna prijava zbog širenja lažnih informacija o navodnom migrantskom napadu na časnu sestru.
- Siječanj 2024.: Otvorena istraga zbog moguće zloupotrebe položaja ili ovlasti jer je, navodno, u javnim istupima nagovarao na netoleranciju i širenje straha među građanima.
- Veljača 2024.: Prijava za prijetnju smrću susjedu na njivi, što je dovelo do privoda i kriminalističkog istraživanja.
Javna percepcija i društvene mreže
Na Facebooku ga prati više od 70 tisuća ljudi. Njegove objave često su bombastične, s mješavinom antivakserskih, antimaskerskih i nativističkih poruka. Iako je formalno zaposlen kao vjeroučitelj u Osnovnoj školi Ljudevita Modeca u Križevcima, već dulje vrijeme ne predaje jer je na slobodnoj godini.
Širenje lažnih vijesti i utjecaj na zajednicu
Primjer s lažnom pričom o migrantskom napadu na časnu sestru ukazuje na opasnost objava koje nemaju dokazanu podlogu. Širenje netočnih informacija podiže razinu straha, narušava spokoj građana i može potaknuti netrpeljivost.
Temeljni problem dezinformacija
Dezinformacije imaju nekoliko ključnih negativnih posljedica:
- Grupna panika: Panika razasutih pojedinaca zbog straha od “drugačijih”.
- Polarizacija društva: Razdvajanje “mi” protiv “njih” stvara krhki sklad kojeg lako potresu lažne tvrdnje.
- Slabljenje institucija: Nepovjerenje u državu i policiju raste kada građani vjeruju da su institucije u dosluhu s navodnim “ugrožavateljima”.
Primjeri iz prakse
U posljednje dvije godine zabilježeno je više od 150 prijava za širenje lažnih vijesti putem društvenih mreža (podaci MUP-a za razdoblje 2022. – 2023.). Veći dio tih slučajeva rezultirao je prekršajnim prijavama, a dio je preinačen u kaznene prijave zbog poticanja na nasilje.
Kriminalističko istraživanje i moguće kazne
Nakon prijave susjeda, policija je izvršila uhićenje i ispitala Pokupeca. Trenutno je u tijeku kriminalističko istraživanje, a nadležni će, ovisno o prikupljenim dokazima, odlučiti hoće li tražiti pritvor ili mjeru opreza poput zabrane približavanja susjedovoj kući i zemljištu.
Koje kazne prijete?
Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske (KZ), prijetnja kaznom ili nasiljem može biti kvalificirana kao kazneno djelo prisile iz čl. 139. KZ-a. Predviđene kazne su sljedeće:
- Manji oblik prijetnje: novčana kazna ili zatvor do jedne godine.
- Teži oblik (ponovljeno djelo ili uz korištenje oružja): zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Moguće mjere opreza
Uz kazneni ili prekršajni postupak, sud može odrediti privremene mjere zabrane približavanja, zabranu komuniciranja ili zabranu posjećivanja određenih mjesta, uključujući poljoprivredno zemljište prijavitelja.
Pros i cons: Kada prijetnje prelaze granicu slobode izražavanja?
U demokratskom društvu sloboda govora štiti raznovrsne stavove, ali prijetnje ugrožavaju nečiju sigurnost i prelaze granice zaštićenog izraza.
Prednosti učinkovite reakcije
- Zaštita građana: Brza reakcija policije sprječava eskalaciju nasilja.
- Jasna poruka: Nulta tolerancija prema prijetnjama ojačava pravni poredak.
- Očuvanje reda i mira: Sprečava se narušavanje javnog reda na ruralnim i urbanim područjima.
Nedostaci prevelike represije
- Prekršajne prijave bez procesa: Rizik od neopravdanog opterećivanja sudova i policije.
- Ograničavanje slobode govora: Nejasna granica između kritike i prijetnje može obeshrabriti legitimen protest.
- Medijska stigmatizacija: Osoba može biti javno osramoćena i prije nego što je presuda potvrđena.
Utjecaj na lokalnu zajednicu i šira slika
Iako se incident dogodio u maloj sredini, odaziv susjeda, medija i policije pokazuje koliko je važno da svaki slučaj prijetnje bude tretiran ozbiljno. Slični događaji u ruralnim područjima često ostaju ispod radara, a strah i tenzije rastu u društvu koje je ionako razoreno dezinformacijama.
Reakcija susjedstva
Stanovnici Križevaca i okolnih sela izrazili su zabrinutost putem lokalnih Facebook grupa, tražeći veći broj patrola i bolju zastupljenost u komunikaciji s policijom. Nekolicina mještana istaknula je kako je dosad bilo verbalnih sukoba zbog zemljišnih prepirka, ali nisu završavali prijetnjama smrću.
Širi kontekst: prijetnje u ruralnim područjima
Podaci Centra za poljoprivredu i sigurnost u ruralnim zajednicama (2023.) pokazuju da je 17% svih prekršaja prijetnje zabilježeno upravo na selu, što ukazuje da prijetnje nisu samo gradski problem. Loša demografska struktura, oskudnija policijska nazočnost i manja transparentnost lokalnih uprava dodatno potpiru nesigurnost.
Zaključak
Privođenje Ivana Pokupeca zbog prijetnje “Riješit ću te” na njivi naglašava važnost brzog postupanja nadležnih tijela prema bilo kojoj vrsti nasilja ili prijetnje. Dok se traje kriminalističko istraživanje, lokalna zajednica poziva na veću sigurnost i prisutnost policije, ali i na oprez pri širenju nepodijeljenih informacija koje mogu dodatno podgrijati atmosferu straha. Ovaj slučaj ukazuje na granice slobode govora i nužnost čvrstih zakonskih okvira koji će zaštititi građane, a istodobno neće neopravdano ograničavati legitimne stavove.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što se smatra kaznenim djelom prijetnje?
Prema čl. 139. Kaznenog zakona, prijetnja smrću ili teškom tjelesnom ozljedom može biti sankcionirana zatvorom od šest mjeseci do pet godina, ovisno o težini i okolnostima djela.
2. Kada policija može privesti osobu zbog verbalne prijetnje?
Ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno ili prekršajno djelo prijetnje, policijski službenici mogu privesti osumnjičenika radi ispitivanja i prikupljanja dokaza.
3. Koje mjere opreza može odrediti sud?
- Zabrana približavanja žrtvi ili određenom mjestu.
- Zabrana komuniciranja s prijaviteljem.
- Obveza javljanja policiji u dogovoreno vrijeme.
4. Kako se mogu zaštititi susjedi u slučaju prijetnji?
Suglasno zakonima Republike Hrvatske, građani mogu odmah kontaktirati policiju, zatražiti rješenje zaštitne naravi i, ako je potrebno, zatražiti izdavanje privremene mjere zabrane približavanja putem suda.
5. Što je prekršajna, a što kaznena prijava?
Prekršajna prijava primjenjuje se na manje povrede zakona (npr. lakša prijetnja), dok kaznena prijava ide za ozbiljnija djela (npr. prijetnja oružjem ili ponovljeno djelo) i vodi do kaznenog postupka s mogućom kaznom zatvora.
Leave a Comment