Nakon tragičnog događaja u romskom naselju Sitnice, gdje je brutalno ubijena trudna žena, zastupnici Hrvatskog sabora najavili su pokretanje inicijative za donošenje novog zakonskog okvira. Inspirirani slovenskim modelom, poznatim kao “Šutarov zakon”, cilj je uvesti brže oduzimanje oružja, uvesti hitne mjere u rizičnim područjima i osigurati snažniju zaštitu žrtava nasilja. Ova inicijativa dolazi u trenutku kad Mursko Središće proglašava dan žalosti, a javnost se suočava s uznemirujućim posljedicama dugogodišnjeg propusta institucija u borbi protiv kriminala i nasilja, posebno u marginaliziranim zajednicama.
Femicid kao okidač za promjene: Institucije zakazale?
Tragedija u Sitnicama, u kojoj je život izgubila trudna žena od ruke 40-godišnjeg Josipa Oršuša, bivšeg partnera njezine sestre, ponovno je otvorila bolnu raspravu o neučinkovitosti sustava u sprječavanju nasilja, posebice femicida. Nezavisna zastupnica Boška Ban naglasila je da ovaj slučaj nije izolirana pojava, već posljedica sustava koji predugo šuti, institucija koje reagiraju prekasno i politike koja godinama ponavlja iste floskule bez konkretnih rezultata.
“Ovo se dogodilo u sredini gdje nasilje raste, a ilegalno oružje je dostupno”, istaknula je Ban, kritizirajući inertnost sustava. Posebno je prozvala zastupnika romske nacionalne manjine, Veljka Kajtazija, smatrajući da nije dovoljno učinio za svoju zajednicu unatoč tome što ima političku platformu za rješavanje ovih problema. Ban je također problematizirala optužbe protiv Kajtazija za nasilje nad bliskom suradnicom, ističući paradoks traženja borbe protiv nasilja dok se sam suočava s takvim optužbama.
Argumenti zastupnice Ban ukazuju na dublji problem sustavnog zanemarivanja i sporo reagiranje institucija. Njezino propitivanje uloge pojedinih zastupnika, naročito onih koji bi trebali biti predvodnici promjena u svojim zajednicama, postavlja pitanje odgovornosti i učinkovitosti na svim razinama.
Međimurje: Oružje, droga i sustavni problem
Zastupnik Nezavisne platforme Sjever (NPS) Ivica Baksa upozorio je na alarmantno stanje u romskim naseljima Međimurske županije. Osim dugogodišnjeg problema s ilegalnim oružjem, Baksa je naglasio ekspanziju nove sintetičke droge, nazvane “galaxy”, koja se pretvorila u svojevrsnu “valutu” razaranja života i uvlačenja djece u ovisnost već u osnovnoškolskoj dobi.
“Ako u jednoj zajednici imate nasilje, oružje, drogu, i to desetljećima, onda to više nije problem pojedinaca. To je problem sustava”, snažno je poručio Baksa. Naglasio je da bez jasne političke odluke, strategije, adekvatnih resursa i stalne prisutnosti relevantnih službi, sve ostaje samo na razini ispraznih obećanja.
Stav zastupnika Bake, da se radi o problemu sustava, podupire tvrdnje o dugotrajnom zanemarivanju marginaliziranih zajednica. Problem ilegalnog oružja i sve veće dostupnosti novih, opasnih droga u tim područjima, predstavlja plodno tlo za širenje kriminala i nasilja, a nedostatak preventivnih i represivnih mjera dodatno pogoršava situaciju.
Slovenija kao uzor: Šutarov zakon i njegove lekcije
Baksa je otkrio da zastupnici NPS-a rade na izradi zakonskog modela po uzoru na Sloveniju i takozvani “Šutarov zakon”. Taj je zakon omogućio brže oduzimanje oružja od osoba koje predstavljaju opasnost, uvođenje hitnih mjera u rizičnim područjima, jačanje ovlasti policije u situacijama životne ugroženosti, bolju koordinaciju između institucija te jasno slanje poruke da se nasilje i kriminal neće tolerirati.
Usporedba slovenskim modelom nije slučajna. Slovenija je, suočena sa sličnim problemima, pokazala da je moguće donijeti zakonske okvire koji efikasnije štite građane i brže sankcioniraju počinitelje kaznenih djela. ‘Šutarov zakon’ postao je sinonim za odlučan pristup u borbi protiv nasilja, s naglaskom na prevenciju i brzu reakciju.
Kajtazi odbacuje kritike: “Ne trebaju posebni zakoni”
S druge strane, zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi odbacio je kritike o nedovoljnom zalaganju za romsku zajednicu te smatra da donošenje posebnih zakona nije rješenje. “Sve institucije u Hrvatskoj rade na poboljšanju položaja romske zajednice”, ustvrdio je Kajtazi, sugerirajući da oni koji zagovaraju posebne zakone žele samo sebi osigurati medijsku vidljivost.
Kajtazi je uzvratio kritike kolegama, poručujući da su njihove tvrdnje licemjerne jer nikada nisu posjetili romska naselja niti sudjelovali na njegovim okruglim stolovima u Hrvatskom saboru. Pozvao se na svoju aktivnost vidljivu na njegovim stranicama te naglasio važnost uloge jedinica lokalne samouprave u rješavanju problema, ističući suradnju s Vladom kao ključnu za postizanje pomaka.
Ova kontradiktornost u stavovima zastupnika osvjetljava kompleksnost problema i različite pristupe njegovom rješavanju. Dok jedni zagovaraju zakonske promjene i oštrije mjere, drugi smatraju da postojeća zakonska regulativa, uz bolju implementaciju i suradnju na lokalnoj razini, može biti dovoljna.
Oružje i droga: Crna statistika i realnost
Problem ilegalnog oružja i rastuće konzumacije droga u romskim naseljima nije nov. Godinama se upozorava na kontinuiranu prisutnost raznih vrsta vatrenog oružja, od pištolja do automatskih pušaka, koje se koristi ne samo u kriminalne svrhe, već i u sukobima unutar zajednice. Nedavna tragična pucnjava u kojoj je korišteno ilegalno oružje samo je potvrdila ove zabrinjavajuće trendove.
Što se tiče droga, statistike pokazuju porast broja ovisnika, posebno među mladima. Sintetičke droge poput spomenute “galaxy” sve su dostupnije i jeftinije, što ih čini primamljivim za mlade ljude koji traže izlaz iz teške ekonomske i socijalne situacije. Posljedice su razorne: povećanje broja kaznenih djela povezanih s drogom, obiteljsko nasilje, zanemarivanje djece i narušavanje socijalne kohezije.
Statistika ilegalnog oružja: Iako točne brojke o količini ilegalnog oružja u Hrvatskoj nisu javno dostupne, policijska izvješća redovito ukazuju na zapljenu značajnih količina oružja u akcijama vezanim uz organizirani kriminal i obiteljsko nasilje. Česta su otkrića ilegalnih radionica za izradu oružja.
Statistika ovisnosti: Prema podacima Nacionalnog centra za informiranje o drogama i zdravstvenim stanjima, broj osoba koje traže pomoć zbog ovisnosti o sintetičkim drogama u porastu je. Posebno zabrinjava trend sve ranije inicijacije, odnosno početka korištenja droga u mlađoj životnoj dobi.
Posljedice dugotrajnog zanemarivanja: Žrtve sustava
Dugotrajno zanemarivanje problema u marginaliziranim zajednicama, poput onih u Međimurskoj županiji, stvara začarani krug nasilja, siromaštva i isključenosti. Djeca odrastaju u okruženju gdje su nasilje i kriminal svakodnevica, a nedostatak obrazovnih i socijalnih potencijala dodatno ograničava njihove buduće mogućnosti.
Ovakva okruženja postaju plodno tlo za regrutiranje u kriminalne skupine, kao i za širenje ovisnosti. Žrtve nasilja, posebice žene i djeca, često nemaju podršku ni zaštitu koju bi trebale imati od institucija. Ubojstvo u Sitnicama samo je jedan od tragičnih primjera koji ukazuje na hitnu potrebu za sveobuhvatnim rješenjima.
Prijedlog zakona: Što točno znači “po uzoru na Sloveniju”?
Prijedlog da se u Hrvatskoj donese zakon sličan slovenskom “Šutarovom zakonu” otvara pitanje njegovih konkretnih odredbi i potencijalnih benefita. Ključne komponente takvog zakona vjerojatno bi uključivale:
Brže oduzimanje oružja: Uvođenje mehanizama koji omogućuju brže i jednostavnije oduzimanje oružja osobama koje su prijetnja sebi ili drugima, čak i prije pravomoćne sudske presude, na temelju procjene rizika od strane policije ili nadležnih centara za socijalnu skrb.
Hitne mjere u rizičnim područjima: Omogućavanje policiji i drugim službama da u specifičnim područjima, gdje je povećan rizik od nasilja ili kriminala, provode pojačane kontrole, racije i druge preventivne mjere bez potrebe za dugotrajnim sudskim nalozima, uz jasne vremenske i prostorne okvire.
Snažnije ovlasti policije i hitne reakcije: Jačanje zakonskih ovlasti policije u situacijama neposredne životne ugroženosti, uključujući mogućnost ulaska u privatne prostore u cilju sprječavanja nasilja, te osiguravanje brže koordinacije hitnih službi (policija, hitna pomoć, socijalna služba).
Bolja koordinacija institucija: Formaliziranje i jačanje suradnje između policije, pravosuđa, centara za socijalnu skrb, obrazovnih institucija i nevladinih organizacija, s ciljem stvaranja jedinstvenog sustava podrške i zaštite žrtava te prevencije nasilja.
Nulta tolerancija prema nasilju: Jasno komuniciranje društvene osude nasilja i podizanje svijesti o posljedicama takvog ponašanja, uz strože sankcije za počinitelje.
Pros i Cons potencijalnog zakona:
Prednosti (Pros):
Učinkovitija prevencija nasilja i sprečavanje tragičnih ishoda.
Brža zaštita žrtava i potencijalnih žrtava.
Smanjenje broja ilegalnog oružja u opticaju.
Jačanje povjerenja građana u institucije.
Slanje jasne poruke počiniteljima da nasilje neće biti tolerirano.
Nedostaci (Cons):
Potencijalno kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda ako se ne provodi pažljivo (npr. pretpostavka krivnje, neopravdano zadiranje u privatnost).
Potreba za značajnim financijskim i ljudskim resursima za implementaciju.
Mogući otpor implementaciji od strane određenih interesnih skupina.
Rizik od zlouporabe ovlasti od strane službenih osoba.
Potreba za edukacijom i promjenom svijesti svih uključenih aktera.
Rješenje nije samo u zakonima: Što još nedostaje?
Iako prijedlog zakona po uzoru na Sloveniju zvuči obećavajuće, važno je naglasiti da zakoni sami po sebi ne rješavaju sve probleme. Dugoročna rješenja zahtijevaju višestranaki pristup koji uključuje:
Sveobuhvatne socijalne programe: Investicije u obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvenu skrb u marginaliziranim zajednicama kako bi se uklonili korijeni nasilja i siromaštva.
Prevenciju i edukaciju: Provođenje preventivnih programa u školama i zajednicama koji se bave problemima nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja, ovisnosti i razvoja zdravih mehanizama suočavanja sa stresom.
Osnaživanje žrtava: Pružanje psihosocijalne podrške, pravne pomoći i sigurno utočište žrtvama nasilja.
Borba protiv korupcije: Suzbijanje korupcije koja često omogućuje nesmetano djelovanje organiziranog kriminala i širenje ilegalnog oružja i droga.
Jačanje dijaloga: Poticanje dijaloga između različitih etničkih i socijalnih skupina te izgradnja povjerenja među institucijama i građanima.
Iskustvo pokazuje da su najuspješniji modeli borbe protiv nasilja oni koji kombiniraju oštre zakonske mjere s ulaganjem u socijalni razvoj i prevenciju. Prijedlog novog zakona, iako važan korak, trebao bi biti dio šire strategije koja se bavi dubljim uzrocima kriminala i nasilja.
Zaključak: Vrijeme je za odlučne korake
Tragedija u Sitnicama poslužila je kao gorki podsjetnik na dugogodišnje probleme s nasiljem i ilegalnim oružjem u nekim dijelovima Hrvatske, posebno u marginaliziranim zajednicama. Najave saborskih zastupnika o pokretanju inicijative za donošenje novog zakona, inspiriranog slovenskim modelom, pružaju nadu da bi se stvari mogle pomaknuti s mrtve točke.
Međutim, rješavanje ovih kompleksnih problema zahtijeva više od pukih zakonskih izmjena. Potrebna je čvrsta politička volja, značajna ulaganja u socijalne programe, efikasna prevencija i snažna suradnja svih relevantnih institucija. Samo kombiniranjem represivnih i preventivnih mjera, uz ulaganje u razvoj zajednica i osnaživanje najranjivijih skupina, Hrvatska može osigurati sigurniju budućnost za sve svoje građane. Hoće li se ova inicijativa pretvoriti u konkretne promjene, pokazat će vrijeme, ali je jasno da ovakva tragedija ne smije ostati samo još jedna u nizu neuspjeha sustava.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
P: Što je točno “Šutarov zakon” i zašto se spominje u kontekstu Hrvatske?
O: “Šutarov zakon” je neformalni naziv za zakonske promjene u Sloveniji koje su omogućile brže i efikasnije oduzimanje oružja od osoba koje predstavljaju opasnost, te uvođenje hitnih mjera u rizičnim područjima. Hrvatski zastupnici razmatraju sličan model kako bi se uhvatili u koštac s problemom ilegalnog oružja i nasilja.
P: Je li točno da je u romskim naseljima problem s drogom “galaxy”?
O: Zastupnici poput Ivice Bake upozoravaju na širenje nove sintetičke droge u nekim romskim naseljima, koju nazivaju “galaxy”. Ističu da ta droga postaje “valuta” i da uvlači mlade u ovisnost. Ovo ukazuje na ozbiljan problem koji zahtijeva pažnju zdravstvenih i pravosudnih institucija.
P: Zašto se neki zastupnici protive uvođenju posebnih zakona za romsku zajednicu?
O: Zastupnik Veljko Kajtazi smatra da posebni zakoni nisu potrebni i da bi oni koji ih zagovaraju samo željeli medijsku pažnju. On naglašava da postojeće institucije rade na poboljšanju položaja romske zajednice i da je ključna suradnja s Vladom i lokalnim samoupravama.
P: Koje bi bile glavne prednosti uvođenja zakona po uzoru na Sloveniju u Hrvatskoj?
O: Glavne prednosti uključuju brže oduzimanje oružja od opasnih pojedinaca, mogućnost hitnih mjera u rizičnim područjima, jačanje ovlasti policije u kriznim situacijama i bolju koordinaciju institucija. Cilj je efikasnija prevencija nasilja i bolja zaštita žrtava.
P: Je li samo donošenje novog zakona dovoljno za rješavanje problema nasilja?
O: Ne, donošenje novog zakona je samo jedan dio rješenja. Potrebne su i sveobuhvatne socijalne politike, prevencija, edukacija, podrška žrtvama i borba protiv korupcije kako bi se dugoročno riješili problemi nasilja i kriminala u zajednici.
Leave a Comment