Zastupnici podržali bržu razmjenu elektroničkih dokaza: “Oni su ključni u istragama”

Uvod

U modernim kaznenim postupcima elektronički dokazi često su presudni za otkrivanje organiziranog i cyberkriminala, ali njihovo prikupljanje i razmjena među državama mogu biti dugotrajni i složeni. U Saboru se raspravljalo o konačnom tekstu Zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, čiji je cilj olakšati i ubrzati pristup digitalnim tragovima izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici EU. Zastupnici su zakon jednoglasno podržali, no uz oprez oko zaštite podataka i temeljnih prava građana. Pobjedonosna poruka iz saborskih klupa naglašava da su elektronički dokazi postali ključni alat u borbi protiv najtežih oblika kriminala, ali da se private podaci moraju štititi na svim razinama nadzora i kontrole.

Što donosi zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza?

Kako funkcionira izravno pribavljanje?

Nova odredba omogućuje pravosudnim tijelima jedne članice EU da pribavljaju elektroničke dokaze izravno od pružatelja usluga u drugoj članici, za razliku od dosadašnje prakse koja je zahtijevala posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica. Prema iznesenom, riječ je o konačnom tekstu Zakona koji će utvrditi jasne procedure i rokove, te smanjiti nepotrebno čekanje i fragmentiranost podataka.

U praksi to znači brži pristup podacima poput pretplatničkih informacija, adresa za internetski protokol (IP adresa), e-pošte i poruka unutar aplikacija. Podatke, koji često nestaju s lokalnih servera ili su pohranjeni u inozemstvu, biti će moguće dohvatiti izravno od pružatelja usluga, uz prethodno pokretanje pravilnog zahtjeva od strane nadležnih tijela u Hrvatsko‑ili u drugoj državi članici. To je značajan pomak koji može skratiti period prikupljanja elektroničkih dokaza i ubrzati kazneni postupak.

Koje tijelo će nadzirati primjenu zakona?

Centar za provedbu ovog zakona bit će Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Ona će imati koordinacijsku ulogu i osigurati da se odredbe pravilno provode, da se poštuju rokovi i da se uspostave adekvatni mehanizmi nadzora nad razmjenom podataka. Time se nastavlja uspostava pravnog okvira koji balansira učinkovitu borbu protiv kriminala i zaštitu privatnosti korisnika.

Koje su ključne odredbe i tehničke implikacije?

Vrste dokaza koje se mogu tražiti

Elektronički dokazi obuhvaćaju širok спектar digitalnih informacija. Među najvažnijima su:

• pretplatnički podaci – podaci o identitetu korisnika i načinu korištenja usluga.
• IP adrese – adrese koji identificiraju uređaje i njihove komunikacijske relacije.
• elektronička pošta – sadržaj i metapodaci elektroničke komunikacije.
• poruke unutar aplikacija – privatne i poslovne poruke unutar servisa poput chatova i društvenih mreža.

Rukovodeće tijelo sabranog teksta ističe da se zahvati odnose na podatke koji su relevantni za istragu i ne prelaze granice nužnog minimuma potrebnog za ostvarenje pravde. Uzevši u obzir osjetljivost navedenih podataka, postavljena su temeljna ograničenja i nadzor, kako bi se zaštitila privatnost građana i pravna sigurnost.

Što to znači za pravosudna tijela?

Za pravosudna tijela znači da se postojećim redom procesa može smanjiti vrijeme potrebno za pribavljanje ključnih dokaza. To je posebno važno u slučajevima koji uključuju time-sensitive podatke, kao što su vrijeme pristupa sustavima, vremenski označene poruke, ili podatke o komunikacijskim kanalima koji se često brišu ili su privremeni. Brža razmjena može biti odlučujuća u slučajevima teškog organiziranog kriminala, financijskog kriminala, trgovine ljudima i cyber kriminala, gdje kašnjenje znatno utječe na ishode istrage.

Zaštita podataka i pravne jamstvene

Kako su zaštićeni građani?

„Ono što nas brine su potencijalne zlouporabe i nedostatak nadzora nad time tko, kako i kada traži elektroničke podatke našijih građana.“

Mate Vukušić, SDP

Zahvaljujući ovim izjavama naglašena je nužnost jasnog evidenciranja svake razmjene podataka i nadzora nad tim processom. Zastupnici traže da se uspostave transparentne procedure koje će osigurati da sve traženje i razmjene budu zapisane i pregledne, kako bi se izbjegla zlouporaba i neutemeljeni pristup privatnim informacijama. U praksi to znači:

• obavezno registriranje svih zahtjeva za dokaze;
• prethodna provjera nužnosti i proporcionalnosti traženih podataka;
• årnjenje dokaza koji se traže na temelju jasnih pravnih razloga;
• izuzeće pristupa koji nije nužno za istragu.

Rukavina i ostale reakcije u Saboru

Državni tajnik Sanjin Rukavina iz Ministarstva pravosuđa i uprave naglasio je da je cilj olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se koriste u istrazi i kaznenom progonu. On dodaje da postoje mehanizmi kako se podaci štite i s njima postupa, čak i kad se radi o prekograničnoj razmjeni. Međutim, neki su zastupnici ostali budni i upozoravaju na rizike od pretjeranog nadzora i erozije privatnosti. Argumenti su razmijenjeni kroz saborsku raspravu i podloga su za buduće prilagodbe u nacrtu zakona.

Argumenti za i protiv – cjelovit prikaz

Prednosti koje nudi zakon

Glavni argument za donošenje zakona je povećanje učinkovitosti i brzine istraga. Prednosti uključuju:

• brži pristup krucijalnim dokazima, što može skratiti trajanje suđenja;
• jača mogućnost suzbijanja organiziranog i cyber kriminala na EU razini, jer su podaci dostupniji i brže dohvatljivi;
• lakši rad pravosudnih tijela u transformaciji europskog pravosudnog okvira u nacionalni okvir uz veće jamstvo za zaštitu građana.

Ovi benefiti pogoduju povećanju sigurnosti i reputacije sustava kaznenog pravosuđa u očima građana, uz pretpostavku da nadzor i zaštita privatnosti ostaju visoko na listi prioriteta.

Rizici i kritike

„Borba protiv kriminala ne smije biti izgovor za eroziju nacionalnog suvereniteta i temeljnih prava građana.“

Ivica Ledenko, Most

Protivnici upozoravaju na mogućnost zlouporabe i nedostatak efikasnog nadzora nad time tko, kada i pod kojim okolnostima traži podatke. Kritičari zahtijevaju jasna pravila evidencije i mehanizme transparentnosti kako bi se spriječila nepotrebna ili politički motivirana razmjena podataka. Uz to, postoji bojazan da bi infrastruktura digitalnog nadzora mogla biti zloupotrijebljena pod povoljnim političkim okolnostima, što bi ugrozilo autonomiju građana i njihova temeljna prava.

Pros i cons – sažeti prikaz

Pro

• brži pristup dokazima u hitnim predmetima;
• jača koordinacija između država članica EU;
• povećana učinkovitost u borbi protiv ozbiljnih oblika kriminala, uključujući cyber kriminal;
• jednostavnija procedura za pravosudna tijela koja vode kazneni postupak.

Con

• rizik zlouporabe i nadzora nad privatnim podacima;
• potencijalna prijetnja temeljnim pravima ako nadzor nije dovoljno jasan i učinkovit;
• potrebni su trenutačni i značajni mehanizmi provjere i transparentnosti kako bi se spriječio nepotreban pristup.

Temporalni kontekst i okvirne smjernice

Ovaj zakon dolazi u kontekstu sve ambicioznije europske pravosudne suradnje i potrebe za modernizacijom načina na koji se elektronički dokazi prikupljaju i koriste. Tijekom posljednjih godina EU se suočavala s izazovima povezanim s razmjenom podataka preko granica i usklađivanjem različitih pravnih standarda koji štite privatnost i privatne podatke građana. Hrvatska, usklađujući se sa zahtjevima EU, procjenjuje da će novi okvir omogućiti učinkovitiju borbu protiv organiziranog i cyber kriminala, bez potkopavanja temeljnih prava građana. U raskoraku između borbe protiv kriminala i zaštite privatnosti, ključno je da nadzor, evidencija i transparentnost budu prisutni u svakom koraku razmjene podataka.

Statistički, u EU su u proteklim godinama porasli zahtjevi za elektroničkim podacima u kaznenim postupcima, posebno u slučajevima vezanim uz prijevare, financijski kriminal, i cyber prijetnje. Hrvatska očekuje da će konkretizacija novoga zakona omogućiti učinkovitiju razmjenu, smanjiti duže sudske procese i ubrzati proces osiguravanja dokaza na razumnoj razini vremena. U isto vrijeme, zakonodavci i pravosudne institucije ističu da je nužan visok stupanj zaštite podataka i jasni mehanizmi nadzora kako bi se izbjegle zlouporabe i zaštitila autonomija građana.

Najčešća pitanja – FAQ

1. Što je točno Zakonom o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima?

   To je zakon koji dopušta izravno pribavljanje elektroničkih dokaza od pružatelja usluga u jednoj EU državi članici za potrebe kaznenog postupka u drugoj državi članici. Cilj mu je ubrzati postupke i olakšati pravosudnim tijelima pristup ključnim digitalnim tragovima.

2. Koje se vrste podataka mogu tražiti?

   Podaci poput pretplatničkih podataka, IP adresa, e-pošte i poruka unutar aplikacija mogu biti predmet traženja, uz jasno definiran pravni okvir i nužnost dokaza.

3. Koje tijelo provodi nadzor nad primjenom zakona?

   Nadzor i provedbu nad ovim zakonom provodit će Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

4. Koje su glavne brige vezane uz zaštitu podataka?

   Brige se odnose na zlouporabe, nadzor i transparentnost. Zastupnici traže evidenciju svih zahtjeva, nadzor nad pristupom i jasne procedure kako bi se zaštitila privatnost građana i spriječila nepravilna upotreba podataka.

5. Što se mijenja u odnosu na dosadašnju praksu?

   Dosadašnja suradnja zahtijevala je posredovanje nadležnih tijela država članica, dok novim zakonom uspostavlja se izravni pristup pružateljima usluga u drugoj državi članici, uz pravilno nadziranje i evidenciju.

Zaključak

Kriminalni sektor i pravosuđe u Hrvatskoj stoje pred značajnim tehnološkim promjenama. Brža razmjena elektroničkih dokaza kroz izravne zahtjeve prema pružateljima usluga u drugim članicama EU predstavlja korak naprijed u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Zakon obećava ubrzanje istraga, povećanje učinkovitosti i bolju međudržavnu suradnju, ali samo uz čvrst okvir zaštite podataka i transparentan nadzor. U tom kontekstu ključna ostaje ravnoteža između potreba pravosuđa i zaštite temeljnih prava građana. Sabor je podržao prijedlog, ali je jasno poručio da će se daljnje izmjene i nadopune morati prilagoditi praksi i tehnološkim promjenama koje donosi digitalno doba.

Želite li vidjeti detaljniju analizu slučajeva poput najranijih primjena ovog zakona ili primjere iz prakse većih istragama gdje su elektronički dokazi bili ključni? Pratite Kriminal.info za dublje uvide, statistike i intervjue s pravosudnim stručnjacima, te redovito ažurirane vijesti iz svijeta kriminala i sigurnosti.