Zakaj su stvari kod nas toliko skuplje? Ova naoko jednostavna dilema muči mnoge građane i poduzetnike u Hrvatskoj, pogotovo kad vidimo da slični ili identični proizvodi u susjednoj Sloveniji ili Austriji koštaju znatno manje. Pokušajmo dati detaljan pregled čimbenika koji utječu na konačnu cijenu robe i usluga, uz usporedne primjere, svježe statistike iz 2023. i moguće smjernice za budućnost.
Glavni razlozi zašto su stvari kod nas toliko skuplje
Kada se pitaš zakaj su stvari kod nas toliko skuplje, prvo treba pogledati porezni i fiskalni sustav, zatim troškove rada i na kraju logističku mrežu. Sve to zajedno stvara cjelovitu sliku troškova u lancu opskrbe.
Porezni i fiskalni teret
U Hrvatskoj je stopa PDV-a 25 %, što je među najvišima u Europskoj uniji. Porezi, trošarine na alkohol i duhanske proizvode, kao i posebni porezni razredi za gorivo i energente, generiraju značajan dio proračunskih prihoda, ali istovremeno povećavaju krajnju cijenu za potrošače. Primjerice, osnovna boca vina u susjednoj Sloveniji može biti jeftinija i do 15 % zbog nižih trošarina i PDV-a od 22 %.
Visoki troškovi rada i plaća
Minimalna neto plaća u Hrvatskoj na razini je od oko 6.000 kuna (ožujak 2024.), dok susjedne zemlje nude veće plaće ili bolju socijalnu potporu. Trošak doprinosa za zdravstvo i mirovinsko osiguranje dodatno opterećuje poslodavce. Kada se uračunaju plaće i doprinosi, radna satnica u proizvodnim pogonima i trgovini iznosi 8–10 eura, dok u Austriji dostiže 15–20 eura.
Distribucija i logistika
Naša geografska pozicija i prometna infrastruktura odražavaju se na cijenu transporta. Dodatne naknade za tunelske cestarine (Bregana–Lipovac, Tunel Učka), skuplji dizel, manjak slobodnog prijevoznog prostora i često zastarjeli skladišni kapaciteti predstavljaju dodatni trošak za uvoznike i distributere.
Uvoz, carine i ekonomija razmjera
Mala domaća tržišta znače da uvoznici ne mogu postići velike količine narudžbi pa im nedostaje prednosti ekonomije razmjera. Carinske stope na robu iz trećih zemalja, kao i administrativni troškovi prilikom prelaska granice, povećavaju cijenu po jedinici proizvoda, pogotovo kada se radi o robama srednje vrijednosti – primjerice elektronici ili sezonskoj odjeći.
Inflacija i monetarna politika
Euro je uveden 2023. godine, a tijekom prvog polugodišta inflacija se kretala oko 6 % godišnje. Skok cijena energenata i sirovina pogodio je sve industrije, od građevinarstva do prehrambene industrije. Hrvatska je, unatoč monetarnoj stabilnosti koju pruža euro, pod utjecajem globalnih kretanja pa proizvodi s visokim udjelom u cijeni energije postaju skuplji.
Usporedba cijena: Hrvatska vs. Austrija
Da bismo razumjeli zakaj su stvari kod nas toliko skuplje, korisno je pogledati konkretne primjere iz susjedne Austrije.
Cijene osnovnih namirnica
- Kruh (500 g): Hrvatska 12 kn vs. Austrija 0,90 € (≈6,80 kn)
- Mlijeko (1 l): Hrvatska 9 kn vs. Austrija 0,99 € (≈7,45 kn)
- Piletina (1 kg): Hrvatska 35 kn vs. Austrija 7,50 € (≈56 kn) – primjetna razlika u klasama kvalitete i marži trgovina
Elektronika i odjeća
Mobiteli popularnih brendova u Hrvatskoj često završavaju s maržom od 20–30 %, dok u Austriji ta brojka iznosi 10–15 %. Slično vrijedi i za sportske patike ili brendiranu odjeću, gdje carina, troškovi transporta i dodatne naknade čine razliku od 15 % na svaki komad.
Troškovi stanovanja i režija
Iako su najamnine u Zagrebu niže nego u Beču, režijski troškovi (struja, plin, odvoz smeća) u Hrvatskoj rastu brže od prosjeka EU. Povećane trošarine na plin i skuplji obnovljivi izvori dodatno opterećuju kućne budžete.
Poslovni krajolik i tržišna konkurencija
Konkretno istraživanje iz 2023. pokazalo je da 70 % malih poduzeća u regiji zapadne Hrvatske ima manju kupovnu moć od firmi u južnoj Austriji. Slaba kapitalizacija i ograničen pristup financiranju doprinosi višim operativnim troškovima.
Tržišna konzolidacija i lanac opskrbe
Veliki trgovački lanci van zemlje ostvaruju godišnje prometne bonuse kod dobavljača, što im omogućuje nižu nabavnu cijenu. Manji lokalni dućani nemaju takvu pregovaračku moć pa svoje troškove prenose na kupce.
Utjecaj tehnologije i digitalizacije
Poduzeća koja su uložila u digitalne platforme (e-trgovina, optimizacija skladišta) bilježe i do 10 % niže troškove distribucije. Većina malih tvrtki u Hrvatskoj još nije usvojila sustave za upravljanje zalihama i narudžbama u realnom vremenu, što dodatno diže cijenu robe.
Prednosti i nedostaci visokih cijena
- Prednosti:
- Boljifiskalni prihodi za državu
- Poticanje lokalne proizvodnje kroz zaštitne carine
- Pokoja kuna više u proračunu za javne usluge
- Nedostaci:
- Smanjena potrošnja i kupovna moć građana
- Odljev turista prema jeftinijim odredištima
- Poticaj sive ekonomije i kupovina “na crno”
Zaključak
Razumijevanje odgovora na pitanje zakaj su stvari kod nas toliko skuplje zahtijeva širu perspektivu fiskalne politike, tržišne konkurencije, logistike i monetarne situacije. Iako je visoki PDV i regulative teško reducirati preko noći, moguća su rješenja poput optimizacije carinskih procedura, poticaja digitalizacije i jačanja lokalnih proizvođača. Dugoročno, smanjenje troškova života ovisit će o koordiniranim reformama, transparentnijem poreznom sustavu i poboljšanju infrastrukture.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Zašto su proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u susjednim zemljama?
Cijene su više zbog kombinacije visoke stope PDV-a (25 %), trošarina, carinskih pristojbi, skupljeg rada i dodatnih logističkih troškova.
2. Koliko PDV utječe na konačnu cijenu proizvoda?
PDV od 25 % čini ključni dio marže i uz trošarine te doprinose može povećati cijenu proizvoda i do 30 % u odnosu na nabavnu cijenu.
3. Hoće li se cijene smanjiti nakon ulaska u eurozonu?
Iako je prelazak na euro stabilizirao tečajnu politiku, utjecaj na cijene ovisi o tržišnoj konkurenciji, strateškim odlukama Vlade i kretanju globalne inflacije.
4. Kako građani mogu ublažiti visoke troškove života?
Planiranje budžeta, usporedba cijena u različitim trgovinama, kupovina na akcijama i korištenje digitalnih kupona neki su od konkretnih koraka za uštedu.
5. Mogu li lokalni proizvođači sniziti cijene?
Poticaji za modernizaciju proizvodnih procesa, smanjenje administrativnih barijera i subvencioniranje energije mogli bi im omogućiti niže troškove, ali za to je potrebna suradnja javnog i privatnog sektora.
Autor: Tim Kriminal.info – stručnjaci za analize ekonomskih i društvenih trendova
Leave a Comment