Zašto se Hrvatski javni prijevoz pretvara u noćnu moru putnika?

Kada političari zagovaraju korištenje javnog privoza kao rješenja za urbane gužve, mnogi građani samo podignu oči u nebesa. U Hrvatskoj, ova tema posebno doživljava gorku ironiju, s obzirom na to da su HŽ i ZET postali sinonimi za neorganiziranost, kašnjenja i frustracije. Ovaj članak istražuje duboke probleme hrvatskog javnog privoza, od tehnoloških propusta do kulturnih izazova, nudeći pritom detaljne primjere i analizu koja će možda zvučati previše poznato svakome tko se ikada osjećao zarobljenim u tom sistemu.

Stanje hrvatskog javnog privoza: statistike i kontekst

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2023., samo 18% gradskog stanovništva redovito koristi javni prijevoz, što je pad od 5% u odnosu na prijašnje istraživanje iz 2020. godine. Ovaj trend nije iznenađujuće s obzirom na sve veće nezadovoljstvo uslugama. Na primjer, prosječno kašnjenje vlakova HŽPP-a iznosi 12 minuta, dok autobusi ZET-a bilježe prosjek od 8 minuta zakašnjenja tijekom radnih dana. Usporedbe radi, u zemljama poput Austrije ili Švicarske, kašnjenja su rijetko iznad 2-3 minute, što pokazuje koliki jaz postoji u kvaliteti usluge.

Tehnološki promašaji: aplikacije koje ne služe svojoj svrsi

HŽPP Planer, aplikacija namijenjena praćenju voznog reda, postala je predmet brojnih šala među putnicima. Umjesto da pruži točne informacije, često je prikazivala kašnjenja od i do 120 minuta, a katkad je jednostavno prestala raditi. Primjer iz svakodnevice: putnik koji je pokušao provjeriti vožnju u 8:00 ujutro vidio je poruku “podaci nedostupni”, dok je vlak već kasnio 45 minuta. Nova aplikacija HŽPP, koja je trebala zamijeniti staru, donijela je još više problema, uključujući nemogućnost kupnje karata putem nje, što je dodatno otežalo iskustvo korisnicima.

Kapaciteti i organizacija: zašto uvijek nedostaje mjesta?

Tijekom jutarnjih i poslijepodnevnih špica, HŽ često šalje vagone s nedovoljnim kapacitetom. Jedna anegdota iz 2023. opisuje kako je vlak za Zaprešić, već prepun već na početnoj stanici, primio toliko putnika da su ljudi u Gajnicama jedva mogli ući. Slično, ZET-ovi autobusi na popularnim linijama poput 268 ili 111 često prometuju s prenatrpanim vozilima, što dovodi do nelagode i potencijalnih sigurnosnih rizika. Ovo nije samo neugodno – može biti i opasno po zdravlje, posebno u vrijeme sezonskih prehlada.

Kulturološki aspekti: ponašanje putnika i nedostatak osnovne kulture

Pored institucionalnih mana, ponašanje pojedinih putnika dodatno pogoršava iskustvo. Uobičajena pojava je gužva prilikom ulaska u vozila, gdje se ljudi otimaju za mjesta, ne poštujući redoslijed izlaska. Jedan korisnik je podijelio iskustvo iz 2022. kada ga je guranje ostavilo iza vlaka na stanici, iako je on samo htio pomoći drugima da izađu. Ovakvi incidenti naglašavaju kako osnovna kultura i poštovanje prema drugima često nedostaju u ovakvim situacijama.

Sigurnost i udobnost: trešnja na torti problema

Brzine koje vlakovi postižu (često do 90 km/h) zvuče impresivno na papiru, ali u praksi, zbog lošeg održavanja pruga, putnici doživljavaju jake treskave koji smanjuju udobnost. Neki putnici uspoređuju vožnju s “tresenjem pušača u apstinencijskoj krizi”, što govori mnogo o kvaliteti usluge. Nadalje, nedovoljna sigurnost na stanicama, posebno noću, dodatno smanjuje povjerenje u sustav.

Zaključak: ima li nade za hrvatski javni prijevoz?

Iako se čini da su problemi duboko ukorijenjeni, postoje indicije da bi se stvari mogle poboljšati kroz veća ulaganja i bolje planiranje. Primjerice, grad Zagreb je najavio nabavku novih autobusa i tramvaja do 2025., što bi trebalo povećati kapacitet. Međutim, bez sustavnih promjena u upravljanju i kulturi, te inicijative mogu ostati samo lijepi planovi na papiru. Za sada, mnogi putnici i dalje će birati alternativne načine prijevoza, dok se ne osjeti stvarna promjena.

Često postavljana pitanja o hrvatskom javnom prijevozu

Koliko često kasni javni prijevoz u Hrvatskoj?

Prema službenim statistikama, vlakovi prosječno kasne 12 minuta, a autobusi oko 8 minuta, ovisno o liniji i vremenu dana.

Postoje li planovi za poboljšanje usluga?

Da, HŽ i ZET imaju najavljene investicije u novu flotu i tehnologiju, ali implementacija je spora i ovisi o financijskim i administrativnim faktorima.