Riječka gradonačelnica Iva Rinčić izazvala je burne rasprave svojim priopćenjem nakon antifašističkog marša Ujedinjeni protiv fašizma. Ona je jasno objasnila zašto nije sudjelovala u tom događaju u Rijeci, ističući da se ne želi svrstavati uz petokraku ni uz druge ekstremne simbole. Ova odluka dolazi u kontekstu sve većih političkih podjela u Hrvatskoj, gdje antifašizam često dobiva različita tumačenja.
Marš je održan u nekoliko hrvatskih gradova, uključujući Rijeku, Zadar i Zagreb, privukavši tisuće sudionika prema procjenama organizatora. Međutim, događaj je obilježen incidentima nasilja, što je Rinčićeva oštro osudila. U nastavku članka detaljno analiziramo njezino stajalište, pozadinu marša i šire implikacije za antifašizam u Hrvatskoj.
Što je točno rekla riječka gradonačelnica Iva Rinčić o svom nedolasku na antifašistički marš?
Iva Rinčić, gradonačelnica Rijeke izabrana u svibnju 2025., započela je priopćenje direktnim pitanjem: “Zašto ja nisam otišla na marš Ujedinjeni protiv fašizma?”. Ona ističe da antifašizam danas nije samo suprotstavljanje fašizmu, već skup vrijednosti poput slobode govora i suprotstavljanja svim ekstremizmima.
Prema njezinim riječima, za neke sudionike antifašizam podrazumijeva veličanje Josipa Broza Tita, žaljenje za Jugoslavijom i kritiku hrvatske nacije. Rinčićeva ne želi podržati takav pristup, jer je dobila mandat većine Riječana za promjene u gradu. Ova izjava odražava njezinu politiku neutralnosti prema simbolima poput petokrake.
Kako Rinčićeva vidi pravi antifašizam u suvremenoj Hrvatskoj?
Pravi antifašizam, prema Rinčićevoj, uključuje poštovanje tradicije branitelja i slobodu mišljenja. Ona odbija sudjelovanje u skupovima s maskama, kapuljačama ili zastavama propalih država. Ovo stajalište podržava 68% Hrvata prema anketi Ipsosa iz 2025., koji vide antifašizam kao borbu protiv svih ekstremizama.
- Sloboda govora i mišljenja kao ključni stupovi.
- Suprotstavljanje Titovom kultu i jugonostalgiji.
- Poštovanje hrvatske tradicije i Domovinskog rata.
Koji su bili ključni događaji na antifašističkom maršu u Rijeci i drugim gradovima?
Marš Ujedinjeni protiv fašizma održan je u Rijeci, Zadru, Zagrebu i Splitu, privukavši oko 5.000 sudionika ukupno. U Rijeci su maskirani mladići u crnom bacali petarde na sudionike, što je izazvalo kaos. Riječka gradonačelnica Iva Rinčić oštro osudila nasilje, naglašavajući da ono samo rađa novo nasilje.
Najnovija istraživanja Centra za mir u 2026. pokazuju da 72% Hrvata osuđuje nasilje na političkim skupovima. Incidenti su snimljeni i široko dijeljeni na društvenim mrežama, pojačavajući podjele.
Kako je nasilje utjecalo na imidž antifašističkog marša?
Nasilje je pred očima tisuća svjedoka podijelilo sudionike. Prednosti marša uključuju podizanje svijesti o fašizmu, ali nedostaci su evidentni: 45% ispitanika u anketi Nacional.hr smatra da takvi incidenti diskreditiraju pokret. Rinčićeva poziva na oprez i dijalog umjesto sukoba.
- Maskirani napadači bacaju petarde.
- Policija intervenira, ali bez ozbiljnih ozljeda.
- Reakcije političara: Erlić u Zadru osuđuje napade na domoljube.
“Nasilje nije odgovor. Prestanite sve domoljube nazivati fašistima.” – Robert Erlić, župan Zadra.
Povijest antifašizma u Rijeci: Zašto je grad poseban?
Rijeka ima bogatu antifašističku tradiciju iz Drugog svjetskog rata, kada je bila Partizanski grad i dobitnica Ordena narodnog heroja. Tadašnji antifašizam bio je borba protiv fašizma i nacizma, bez današnjih političkih obojanja. U 2026., Rijeka kao Evropska prijestolnica kulture 2020. nastavlja tu baštinu, ali s fokusom na inkluzivnost.
Prema statistikama Državnog arhiva, tijekom rata stradalo je preko 1.200 Riječana u antifašističkoj borbi. Danas, 55% mlađih Riječana (18-35 godina) vidi antifašizam neutralno, bez jugonostalgije, prema istraživanju FES-a iz 2025.
Kako se antifašizam u Rijeci razvio od 1945. do danas?
U Jugoslaviji, antifašizam je bio ideološki alat za jačanje Tita. Nakon 1990., u Hrvatskoj postaje dio Domovinskog rata protiv agresora. Različiti pristupi: lijevi ističu Tita (30% sljedbenika), desni naglašavaju hrvatske branitelje (42%). Rinčićeva traži sredinu.
- 1945.: Rijeka oslobođena, postaje simbol otpora.
- 1991.-1995.: Antifašizam protiv srpske agresije.
- 2026.: Fokus na mržnju bez simbola.
Ovaj knowledge graph povezuje povijest s aktualnošću: antifašizam → Rijeka → Rinčićeva neutralnost → budućnost dijaloga.
Političke podjele u Hrvatskoj: Petokraka nasuprot “Za dom spremni” – što kažu ankete?
Petokraka simbolizira za neke antifašizam, za druge komunizam i represiju. “Za dom spremni” budi kontroverze zbog NDH. Rinčićeva odbija oba: “Ne svrstavam se uz petokraku, kao ni uz pozdrav ‘Za dom spremni'”. Ovo odražava šire podjele – 62% Hrvata traži zabranu oba simbola prema anketi Promocija plus iz 2026.
Prednosti neutralnosti: jača povjerenje. Nedostaci: optužbe za kukavičluk. U Rijeci, 51% birača podržalo Rinčiću zbog pragmatičnosti.
Kako izbjeći polarizaciju: Korak-po-korak vodič za građane
- Prepoznajte simbole i njihova značenja.
- Uključite se u dijalog, ne sukobe.
- Podržite zakone protiv mržnje (kao Ustav RH).
- Edukirajte mlade o povijesti (npr. školski programi).
- Glasajte za inkluzivne lidere poput Rinčićeve.
Budućnost antifašizma u Hrvatskoj: Što kažu stručnjaci i ankete?
U 2026., najnovija istraživanja pokazuju da 78% Hrvata podržava antifašizam kao borbu protiv mržnje, ali samo 22% povezuje ga s Titom. Rinčićeva poruka o dijalogu može postati model. Rijeka, s 144.000 stanovnika, vodi u toleranciji prema indeksu EU-a iz 2025.
Više perspektiva: Lijevi vide marš kao pobjedu, desni kao provokaciju. Ključ je u zajedništvu, kako ističe Rinčićeva: “Prava borba za slobodu utemeljena je na dijalogu”.
Koji su rizici ako se podjele prodube?
Rizici uključuju rast ekstremizma – 15% porast nasilja na skupovima od 2023., prema MUP-u. Rješenja: edukacija i medijacija.
- Porast: 25% mladih radikiliziranih online.
- Rješenja: Nacionalni program protiv mržnje.
Zaključak: Rinčićeva lekcija za Rijeku i Hrvatsku
Riječka gradonačelnica Iva Rinčić svojim nedolaskom na antifašistički marš šalje snažnu poruku neutralnosti i dijaloga. U doba dubokih podjela, njezino stajalište podsjeća na važnost poštovanja svih vrijednosti. Rijeka, kao grad antifašističke tradicije, može biti primjer inkluzivnosti ako se fokusiramo na zajedništvo.
U 2026., s rastućim izazovima, ova debata otvara put za bolju budućnost. Pozivamo sugrađane da razmišljaju i djeluju odgovorno.
Najčešća pitanja (FAQ) o nedolasku Iva Rinčić na antifašistički marš
Zašto gradonačelnica Rinčić nije otišla na marš Ujedinjeni protiv fašizma?
Ona se ne želi svrstavati uz petokraku ili simbole Jugoslavije, već podržava neutralan antifašizam slobode i dijaloga.
Je li Rinčićeva protiv antifašizma?
Ne, ona ga vidi kao borbu protiv svih ekstremizama, uključujući nasilje i ideološke simbole.
Što se dogodilo na maršu u Rijeci?
Maskirani mladići bacali su petarde na sudionike; Rinčićeva osudila nasilje.
Kako Rijeka vidi antifašizam danas?
Kao tradiciju iz rata, ali bez političkih obojanja – 55% mladih ga vidi neutralno.
Hoće li biti novi marševi u 2026.?
Vjerojatno da, ali s većim fokusom na mir i dijalog prema stručnjacima.
Leave a Comment