U hrvatskom zdravstvu paradoks više nije vijest, ali brojke s liste čekanja i dalje su šokantne za prosječnog pacijenta koji se želi predstaviti na pregledu bez odgađanja. Dok u velikim dalmatinskim klinikama liste čekanja rastu poput vlastite mrvljive statistike, manjim bolnicama poput Kninske opće i veteranske bolnice Hrvatski Ponos uspijeva održati dinamiku koja čini razliku između usluge i frustracije. U ovom tekstu istražujemo kako Knin uspijeva ukrotiti čekanje, koliko su ti rezultati specifični za Hrvatsku, te što to znači za pacijente iz Splita, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Pritom donosimo i priče iz prve ruke pacijenata te mišljenja liječnika koji tumače ove razlike kroz organizacijske odluke, resurse i digitalne tehnologije koje su danas gotovo neophodne u svakodnevnom radu radiologije.
Usporedba čekanja: što otkrivaju brojevi po bolnicama?
Najvažniji pokazatelj koje najčešće traže pacijenti i javnost su brojke čekanja za različite dijagnostičke pretrage. Po podacima koje objavljuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i same ustanove, Kninska bolnica postavlja drukčiju metodu rada koja rezultira značajno kraćim rokovima nego u mnogim dalmatinskim centrima. Na primjer, tijekom određenog razdoblja čekanja na CT snimanje iznosio je oko 30 dana, a na ultrazvuk abdomena oko 56 dana. Takvi su brojevi impresivni s obzirom na to da druge bolnice daleko nadmašuju te vrijednosti u troznamenkastim danima.
Kontrast je oštriji kada usporedimo podatke za UZV abdomena. UOB Zadar bilježi otprilike 194 dana, OB Šibensko-kninske županije 224 dana, a KBC Split čak 343 dana. Kada se dodatno pogledaju sjeverne i druge hrvatske bolnice, rang lista postaje jasnija: KB Dubrava 146 dana, OB Bjelovar 223 dana, OB Sisak 378 dana, dok je rekorder cijele nacije OB Pula sa čak 517 dana, što gotovo znači više od godinu i pol čekanja. Svi ovi podaci objavljeni su na službenim stranicama HZZO-a i u nadležnosti zdravstvenih ustanova, no stvarna slika često ovisi i o lokalnoj organizaciji rada, dostupnosti medicinskog osoblja i kapacitetima opreme.
Brže pretrage: što Knin radi drugačije?
U Kninu, radiologija zapošljava dva radiologa i sedam inženjera. U odnosu na raniju postavu gdje su nalaze očitavali tri radiologa, smjena je reorganizirana nakon odlaska jednog radiologa u Zagreb iz privatnih razloga. Taj pomak, uz pravilno iskorištavanje telemedicine i fleksibilno dežurstvo, omogućuje da se radiološki nalazi objavljuju brže nego prije. Druga važna komponenta je sigurnost kvalitete i minimaliziranje kašnjenja uz jednoobraznu proceduru: kada je potrebno, nalaz se očituje i izvan redovnog radnog vremena. Zbog toga CT pretrage u Kninu stignu do najavljenog roka od 30 dana, dok ultrazvuk vrata i dojke dostižu približno 40 dana, a dopler pretrage kreću se oko 70 dana.
Bitan je i kontekst: mali tim, ali intenzivno iskorišteni kapacitet. Pomoć u ovom smislu pruža telemedicina, koja omogućava djelovanje jedne dežurne službe radiologije i izvan stalnog radnog vremena, čime se smanjuju zastoje i ubrzava dijagnostika. Upravo to daje dojam da je Knin “pulsirajući centar” čiji se modelski pristup može prilagoditi i u drugim sredinama sličnih kapaciteta.
Iskustva pacijenata: put do Knina koji mnoge vodi izvan domovine
Dok mnogi kazuju da su čuli o bržim pretragama u Kninu i da rado putuju stotine kilometara tražeći pristupačniju dijagnostiku, postoje i druga razmišljanja. Neki pacijenti ističu da su ovdje usluga slična ili bolja nego u velikim centrima, a osoblje i sestre na pultu centralnog naručivanja često su ti koji ubrzavaju proces i smanjuju gužvu. Sestre Frederika Coen i Tina Romac, kao ključne točke za naručivanje, pružaju ne samo administrativnu pomoć, već i human kontakt koji često odlučuje o dojmu o cijeloj ustanovi. Kao rezultat toga, mnogi pacijenti dolaze iz Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, svjesni da tu mogu brže započeti dijagnostički put koji u drugim bolnicama zahtijeva više vremena.
Jedan od svjedoka ovih promjena je i pacijent iz Šibenika koji se oporavlja nakon operacije kuka. Njegov komentar „svi su prva liga” odražava koliko su pojedinačne ovakve priče važan dio šireg uspjeha. Drugi pacijent iz Vrlike napominje da usluga i stručnost pružaju osjećaj sigurnosti i da se, kada dođu na red, osjećaju kao kod kuće. Ovi primi podaci potvrđuju da je ključno ne samo imati tehnički kapacitet, već i visok nivo organizacije i ljudskog pristupa koji pacijente vraća na put do oporavka brže nego inače.
Organizacija i resursi kao temelj brže dijagnostike
Razlika u pristupu među dalmatinskim bolnicama nije slučajna. Knin naglašava da je kombinacija učinkovite organizacije rada, dodatnih sredstava i timskog rada temelj uspjeha. U praksi to znači da se radni dan prilagođava stvarnim potrebama pacijenata i da se odvija i izvan uobičajenih radnih sati kada je to nužno. Prednost se postiže kroz sljedeće elemente:
- Specijalizirani tim radiologa i tehničara koji su usklađeni kroz zajedničku smjenu i dežurstvo
- Telemedicina koja omogućuje da nalaze očitavaju i stručnjaci izvan lokalne ustanove, te da se odluke donose na brzinu
- Jasna i efikasna administracija, uz centralni pult i praćenje statusa pacijenata u sustavu
- Koordinacija s opremom i programima za praćenje liste čekanja kako bi se pretrage raspoređivale na temelju hitnosti
Ovi elementi zajedno doprinose tome da se organi kao što su CT, UZV i dopleri ne zadržavaju predugo na čekanju. Važno je naglasiti da su neposredni rezultati posljedica kontinuiteta i predanosti cijelog tima te spremnosti da se prilagodi radni ritam potrebama pacijenata.
Situacijski primjeri iz prakse
Prašnjava realnost često zvuči ovako: pacijentu iz grada ili iz okolnih mjesta preporučen je pregled, no različiti se čimbenici preklapaju—od raspoloživosti dijagnostičke opreme do trenutnih kapaciteta osoblja. U Kninu se često događa da ako pacijent nema prethodne nalaze, osoblje preuzme inicijativu i organizira izvođenje pretrage na licu mjesta, kako bi se izbjegla dodatna vremena za prikupljanje dokumentacije. U takvom okruženju često se stvara dojam ubrzanog procesa uz istovremeno očuvanje visokog standarda standarda skrbi. Ovaj pristup posebno dolazi do izražaja kada su potrebne hitne pretrage kao što su CT ili dopler, pa se odlučuje za dežurnu službu radiologije koja ” radi po potrebi ” i bez velikih zastoja.
Nedostupnost određenih usluga i izazovi koje donose čekanja
Ipak, ne smije se izgubiti iz vida da se često spominje i nedostupnost pojedinih usluga ili određeni rokovi koji su iznad očekivanja. Kolonoskopije, na primjer, u Kninu mogu biti dostupne u roku oko 40 dana, što je u odnosu na mnoge druge ustanove brže, ali još uvijek zahtijeva planiranje. Operativni zahvati/operacije također imaju svoje rokove, pri čemu razlike u rokovima mogu biti značajne zbog različitih prioriteta i kapaciteta. Kao dio evaluacije ovakvog sustava, važno je razmotriti i da li su rokovi realno sigurni i prihvatljivi za pacijente, te koliko su ti rokovi prilagođeni različitim hitnim slučajevima ili kroničnim stanjima koja zahtijevaju kontinuiranu pažnju.
U Kninu, liječnici naglašavaju kako su rokovi operacijskih zahvata i endoskopskih pretraga često kraći nego u drugim županijskim ili kliničkim centrima. No istovremeno se priznaje da dolaze i pacijenti iz udaljenijih područja: Makarska, Zadarska i Šibensko-kninska županija koriste prednost bržeg dijagnostičkog puta kada je to moguće. Ovakav je scenarij povremeno izazvao i povećanje liste čekanja u Kninu, ali kroz poboljšanu organizaciju rada posao se uspješno drži pod kontrolom, a brojka koja najviše brine – vrijeme čekanja – značajno se smanjuje.
Pacijentovi primjeri i perspektive
Jedan od pacijenata iz Šibenika koji je došao na rehabilitaciju nakon operacije kuka, ističe da su iskustva vrlo pozitivna. “Ovdje smo došli na oporavak i kod kuće nismo imali baš isti standard njege. Ovdje su sestre i osoblje iznimno pažljivi, a cijeli proces odvija se glatko”, kaže. Drugi pacijent iz Vrlike dodaje da su usluga i kvaliteta na razini koja zadovoljava njegove potrebe, a uz to impresionira i činjenica da se većina pretraga finalizira relativno brzo – bez nepotrebnog kašnjenja. Ovakve priče odražavaju dugoročnu korist ovakvih reorganizacijskih poteza i potvrđuju značaj uspostavljanja pouzdane mreže podrške unutar bolničkog sustava.
Kako Knin postiže snagu u dijagnostici
Postoje četiri ključna elementa koji zajedno omogućuju brže i učinkovitije dijagnostičke procese u Kninu:
- Efikasna raspodjela resursa: više nalaza po smjeni uz jasan raspored i dežurnu službu
- Velika fleksibilnost u radu: mogućnost očitavanja nalaza izvan standardnog radnog vremena
- Telemedicina: povezivanje s liječnicima i radiolozima iz drugih ustanova radi bržeg zaključivanja nalaza
- Praktična administracija i kontakt centri: ubrzanje procesa naručivanja i minimiziranje nepotrebnih kašnjenja
Ovi elementi zajedno stvaraju uvjet da se pretrage poput CT-a završavaju unutar očekivanog roka, ultrazvučne pretrage dokazuju ključnu ulogu za dijagnostiku, a doppler i druge specijalističke pretrage daju brz, ali pažljiv uvid u stanje bolesnika. Stručnjaci napominju da, uz ovakvu organizaciju, postoji mogućnost proširenja kapaciteta i povećanja broja pacijenata bez kompromisa kvalitete ili sigurnosti.
Perspektive sustava: što učiniti da bi razlike u čekanjima bile smanjene diljem Dalmacije?
Ključna pitanja koja se postavljaju su: mogu li se iskustva Knina reproducirati u većim bolnicama poput KBC Split ili OB Zadar? Koje su prepreke i kako ih prevladati? I što to znači za budućnost dalmatinskog zdravstva? Stručnjaci tvrde da je moguća šira prijenosnica modela koji je u Kninu uspostavljen, ali to zahtijeva kombinaciju investicija u tehnološke kapacitete, povećanja broja zaposlenih, te bolju integraciju telemedicine i centraliziranog upravljanja resursima. Istovremeno, potrebno je raditi na smanjenju administrativnih barijera koje često usporavaju procese naručivanja i dodjeljivanja termina, jer upravo te “sitnice” ponekad čine razliku između čekanja od nekoliko dana i više tjedana.
Temporalni kontekst ovih promjena posebno je važan: pandemija, ali i kontinuirani porast starije populacije i kroničnih bolesti, stavlja naglasak na brzinu i točnost dijagnostike. U tom kontekstu Knin ostaje primjer kako visoka razina organizacije i timski rad mogu nadoknaditi ograničene resurse. U nastavku razmišljamo o pozitivnim i negativnim stranama ovakvog pristupa, uzimajući u obzir i širi javnozdravstveni okvir.
Pros i cons model: što valja, a što treba poboljšati
- Pros: značajno smanjenje vremena čekanja za ključne pretrage kao što su CT i UZV, veća dostupnost hitnim slučajevima, bolja koordinacija i pacijent-načelnik komunikacije, te veća fleksibilnost u radnom vremenu radiologa.
- Cons: ponekad je povećan broj pacijenata izvan Knina, što može otvoriti prostor za dodatne liste čekanja u drugim ustanovama; potrebno je nastaviti ulaganja u opremu i dodatno proširivanje osoblja; stalna prilagodba protokola može izazvati kratkoročne neravnoteže.
Zaključak
Priča o Kninu nije samo priča o jednoj bolnici koja radi bolje od svojih velikih susjeda. To je priča o sustavu koji se uspijeva prilagoditi i iskoristiti sve dostupne resurse do maksimuma. Uz jasnu organizaciju, upotrebu telemedicine i prilagodbu radnog vremena, Knin pokazuje da ni mali grad ne mora biti osuđen na dulja čekanja ako dobra ideja, stručni kadar i tehnička podrška stupaju na scenu. Dok se dalmatinski zdravstveni sustav nastavlja suočavati s izazovima poput povećanog broja pregleda i potreba za stalnim investicijama, primjeri iz Knina nude korisne smjernice koje bi se mogle primijeniti i drugdje. U konačnici, cilj nije samo smanjiti vrijeme čekanja, nego i osigurati kvalitetnu, dostupnu i pravednu zdravstvenu skrbi za sve građane Dalmacije i šire.
FAQ: Često postavljana pitanja
- Zašto su čekanja različita među bolnicama?
- Razlike su rezultat mnogih faktora, uključujući broj zaposlenih radiologa i tehničara, kapacitete opreme, organizacijske prostore, način upravljanja listama čekanja i primjenu telemedicine. U Kninu se kombinacijom ovih elemenata postiže značajno brža dijagnostika u odnosu na neke veće centre.
- Koliko brže je Knin u odnosu na velike dalmatinske centre?
- Primjeri iz prakse pokazuju da određene pretrage poput CT-a čekaju oko 30 dana u Kninu, dok su ultrazvučne pretrage oko 56 dana. U mnogim velikim ustanovama razdoblja čekanja su duža, često u troznamenkastim vrijednostima dana, posebice za UZV abdomena.
- Kako telemedicina doprinosi smanjenju lista čekanja?
- Telemedicina omogućava rad liječnika iz različitih centara da dijagnostiku i nalaze proslijede u stvarnom vremenu. To znači da se nalaz može dovršiti bez potrebe za dodatnim putovanjima pacijenta ili organizacijom dodatnih posjeta, što ubrzava cijeli proces.
- Koje su najčešće pretrage koje su kraće u Kninu?
- Najčešće pretrage koje su brže uključuju CT (oko 30 dana) i UZV (oko 56 dana), a dopler pretrage također su brže zahvaljujući organizacijskom pristupu i dežurnoj službi.
- Kako pacijenti reagiraju na ove promjene?
- Pacijenti često prepravljaju relativno duga putovanja kako bi obavili preglede brže. Mnogi opisuju iskustvo kao pozitivno, ističući da su usluga i pristup osoblja ključno doprinijeli njihovom osjećaju sigurnosti i sigurnosti u cijeli proces dijagnostike.
- Što bi lokalne i nacionalne vlasti trebale učiniti da bi se razlike smanjile?
- Potrebno je ulaganje u kapacitete, standardizaciju protokola, proširenje mreže telemedicine i bolju koordinaciju između bolnica različitih razina. Također je važno nastaviti s objavama i transparentnošću kako bi se osigurala provjerljivost podataka i povjerenje pacijenata.
- Može li Knin poslužiti kao model za druge regije?
- Da, uz odgovarajuću prilagodbu lokalnim uvjetima. Uspjeh Knina pokazuje da pravilna kombinacija resursa, menadžmenta i digitalne podrške može značajno poboljšati pristup i brzinu dijagnostike, što je cilj svakog modernog zdravstvenog sustava.
Leave a Comment