U posljednjih nekoliko dana, Hrvatska je ponovno zasjala u žestokoj političkoj raspravi koja se vrti oko simbola, pozdrava i vrijednosti koje povezuju prošlost i sadašnjost. Posebno je zatresla javnost odlukama o zabrani koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, a razlog leži u njegovoj najavama da će izvesti pjesmu “Bojna Čavoglave” u čiju su tekst “Za dom spremni” i sama pojava generirali lavinu reakcija. Temelj svega su – simboli. Ljudi se danas pitaju: što nam simboli znače i možemo li ih koristiti bez da izazivamo podjele i povijesne boli? Priča je složena, a u nastavku ćemo pokušati rasvijetliti sve aspekte ove kontroverze.
Korijeni simbola i pozdrava “Za dom spremni” u Hrvatskoj
Porijeklo i povijesne konotacije
“Za dom spremni” je ustaški pozdrav, koji je inicijalno korišten tijekom Drugog svjetskog rata od strane ustaške organizacije, zločinačke i totalitarne formacije. U tadašnjoj Hrvatskoj, taj pozdrav stekao je simboliku otpora, čišćenja i radikalne ideologije. Nakon rata, on je bio zabranjen, a njegovo korištenje predstavlja i danas zakonski prekršaj u Hrvatskoj, jer je prepoznat kao simbol fašističkog režima i povezan je s užasnim zločinima. No, unatoč tomu, ovaj pozdrav našao je svoje mjesto u raznim oblikima na stadionima, u političkim skupinama i među pojedincima koji žele njegovu poruku povezati s nacionalnim identitetom ili otporom.
Kako je simbol postao “dijegetski”?
Suština je u tome da neki smatraju kako je “Za dom spremni” dio povijesti i tradicije, a ne univerzalni fašistički pozdrav. U tim krugovima, oni tvrde da je simbol odvojiv od svoje mračne prošlosti i da se danas koristi u širim, povijesnim ili patriotskim kontekstima. Međutim, to je jedna od najkontroverznijih interpretacija, jer je u javnosti uvijek prepoznat kao uvredljiv i povijesno opterećen pozdrav. Posebno je problematično kada se on koristi danas, na primjer na stadionima ili u političkim skupovima, što izaziva reakcije i zabrinutost za novi polarizirani društveni prostor.
Koncert Thompsona i kontroverza oko simbolike
Najava i reakcije javnosti
Iznenada, najava koncerta u zagrebačkoj Areni dovela je do burne rasprave. Glavni razlog bila je najavljena izvedba pjesme “Bojna Čavoglave”, koja je poznata po ustaljenoj uporabi pozdrava “Za dom spremni”. Gradonačelnik Tomašević i Gradska skupština odlučili su da se drugi koncert neće održati, zbog straha od izazivanja nacionalnih podjela. No, što su na to rekli poznati? Predsjednik Bloka za Hrvatsku, Zlatko Hasanbegović, opisao je situaciju kao umjetničku subverzivnu instalaciju i pohvalio navijače na njihovoj lucidnosti i duhovitosti, dok je istovremeno za kritike okrivio “pseudoljevičarske” performanse i korištenje javnog novca za “kvazi-umjetničke” projekte.
Zašto je Hasanbegović podržao navijače?
Hasanbegović je smatrao da je transparent “Za dom spremni!” iluzorno i čak kao forma otpora i kritike prema cenzuri ili zabrani. Po njegovom mišljenju, zabraniti takav izraz bilo bi isto kao i zabraniti utakmice na Maksimiru ili događaje u kojima se slobodno izražava patriotizam. On je poručio da vlast nema legitimitet za zabranu i da je to pitanje za gradsku vlast, a ne za državu, te je oštro osudio pokušaje zabrane u kontekstu želje da se sačuva “duh slobode”.
Što kažu sugovornici s druge strane?
Dalija Orešković, predsjednica stranke DOSIP, ističe da je “Za dom spremni” simbol ustaškog pozdrava, i da se takve stvari ne mogu poreći ili okrenuti. Ona upozorava na rast ekstremističkih skupina u Hrvatskoj, posebno na desnom spektru, te smatra da je riječ o opasnom trendu koji prijeti stabilnosti i demokraciji. Njezin stav je da Hrvatska mora odlučno djelovati i sankcionirati pojavu takvih simbola u javnosti, jer ih kao takve ne smije tolerirati.
Izvješća o porastu ekstremizma
Prema najnovijem izvještaju SOA-e, sigurnosno-obavještajna agencija, u Hrvatskoj je zabilježen rast ekstremističkih skupina, posebno onih desnog, i to među mladima. Ti skupovi ne skrivaju svoju militarističku orijentaciju te se čak navodi da žele vojno naoružati svoje redove. To je zabrinjavajuće i pokazatelj je da je potrebno proaktivno djelovati, posebno na područjima kao što su stadioni, kulturni događaji i politički skupovi.
Političke interpretacije i društvena odgovornost
Mađar: “Manipulativna politička agenda”
Nikola Mažar, član HDZ-a, tvrdi da su najave o zakonitim zabrana i zabrani koncerata više političke manipulacije nego stvarne namjere. On optužuje radikalnu ljevičarsku opciju za nastojanja da diskreditira pitanje patriotizma i koristi se simbolima za političke igre. Mažar ističe da Thompson i njegovi koncerti duga je tradicija i da ih vlast treba tolerirati, jer je to pitanje slobode govora i kulturnog izražavanja. U njegovom tumačenju, ako lokalne vlasti budu prečesto zabranjivale takve skupove, to će dovesti do daljnjeg ukupnog zatvaranja sloboda u društvu.
Održavanje koncerata i društvene podjele
Na drugoj strani, kritičari tvrde da takva ponašanja potpiruju podjele i identitarne sukobe, posebno u vrijeme kada je društvo već podijeljeno na razini ideologija i povijesnih interpretacija. U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska se i danas suočava s pitanjem što simboli znače i kako ih treba tretirati. Nije rijetkost da se slične teme dotiču i međunarodnih rasprava o fašizmu, antifašizmu i patriotizmu.
Dobrobit i rizici korištenja simbola u javnosti
Pro i kontra korištenja simbola kao izraza identiteta
- Prednosti: Povezivanje s poviješću, poticanje patriotizma, osjećaj zajedništva.
- Mane: Mogu izazvati uvrede, podjele, povijesne traume, pa čak i ozračje nepovjerenja u društvu.
Koliko god se činilo da simboli poput “Za dom spremni” imaju svoju duboku povijesnu težinu i značenje, njihova uporaba ne može biti odvojena od problema s kojima Hrvatska i dalje suočava. Također, važno je istaknuti da je rijetko koji simbol ne nosi svoje naslijeđe i emocije, pa je pitanje kako ih društvo i vlasti trebaju koristiti ili regulirati.
Zaključak: ljubav ili oprez – gdje je granica?
U današnje vrijeme, simboli poput “Za dom spremni” predstavljaju složenu temu koja izaziva unutar društva duboke podjele. S jedne strane, postoji argument da su ti izrazi dio povijesti i identiteta, no s druge, njihov kontinuitet i upotreba u danasšnje vrijeme remete čistu interpretaciju i izazivaju tenzije. U konačnici, zakonska regulativa, društveni konsenzus i odgovornost ljudi moraju igrati glavnu ulogu u odlučivanju o tome gdje je granica erlaubt i što je potrebno zaštititi kao dio povijesne baštine, a što kao opasno naslijeđe koje treba sankcionirati.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koja je pravna situacija u Hrvatskoj oko pozdrava “Za dom spremni”?
U Hrvatskoj je uporaba tog pozdrava zakonski zabranjena, jer se smatra simbolom fašizma i ustaštva. Zakon o suzbijanju javnog izražavanja nacističkih i fašističkih simbola strogo propisuje sankcije za njegovu upotrebu u javnosti ili na javnim događajima.
Može li se pjesma “Bojna Čavoglave” izvesti bez povoda za kontroverzu?
Tehnički, može, no problem je u tome što pjesma već dugo nosi odrednice koje su povezane s neugodnim simbolima i povijesnim kontekstom. Čak i ako izvođač želi ignorirati značenje, javnost često to povezuje s povijesnim kontekstom i simbolima koje to izaziva na površinu.
Zašto su neki ljudi za korištenje takvih simbola?
Postoje oni koji smatraju da su ti simboli dio povijesti i identiteta, te da ih ne treba brisati iz kolektivne memorije. Oni tvrde da simboli mogu biti izraz ljubavi prema domovini i otpor prema cenzuri. Međutim, to je pitanje gdje ta granica ide – i koliko takvi simboli zapravo doprinose ili štete društvu.
Kako reagirati ako vidiš da se koristi “Za dom spremni”?
Najbolje je ostati smiren i ne izazivati sukobe, ali i jasno izraziti svoje protivljenje takvom korištenju simbolike koja je povezana s totalitarnom prošlošću. Ukoliko je to na stadionu ili u javnom prostoru, preporučljivo je obratiti se nadležnim institucijama ili policiji
Ova tema i danas izaziva jake emocije i podjele. Važno je da društvo pronađe put prema temeljima tolerancije, poštivanja razlika i razumijevanja povijesnih konteksta. U svakom slučaju, simboli oblikuju naš identitet i, ako ih ne koristimo odgovorno, mogu nas vratiti u teže prošlosti od kojih bismo se željeli distancirati.
Leave a Comment