U srcu Gorskog kotara, gdje se prirodna ljepota stapala s industrijskom tradicijom, HŽ Cargo postrojenje u Vrbovskom predstavlja više od samo proizvodnog pogona – to je životna nit za lokalnu zajednicu. Nedavni poziv saborskog zastupnika Marina Miletića i gradskog vijećnika Arsena Vukušića premijeru Andreju Plenkoviću da zaustavi gašenje ovog objekta otkriva duboke društvene, ekonomske i demografske implikacije koje nadilaze jednostavnu poslovnu odluku. Ova priča nije samo o brojkama na financijskim izvještajima, već o ljudima, njihovim obiteljima i budućnosti cijelog kraja koji se većava s depopulacijom i gospodarskom stagnacijom. Kroz detaljnu analizu, istražit ćemo zašto je očuvanje radnih mjesta u HŽ Cargu presudno, kako ekonomski tako i socijalno, te što bi zatvaranje značilo za Gorane i širu hrvatsku zajednicu.
Povijest i značaj HŽ Carga u Gorskom kotaru
HŽ Cargo postrojenje u Vrbovskom ima korijene koji sežu unatrag nekoliko desetljeća, gradeći reputaciju pouzdanog proizvođača i održavatelja željezničkih vagona. Smješteno u regiji poznatoj po šumovitim predjelima i izrazitoj ruralnoj strukturi, postrojenje je postalo simbol industrijskog otpora u području gdje su poslovne prilike oduvijek bile ograničene. Tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih, pogon je zapošljavao preko 200 radnika, doprinoseći lokalnoj ekonomiji kroz plaće, poreze i poticaj uslužnih djelatnosti. Primjeri uspješnih projekata uključuju modernizaciju teretnih vagona za međunarodni promet, što je osiguralo stabilne ugovore s susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske. Međutim, unatoč povijesnoj važnosti, postrojenje je suočeno s izazovima globalizacije, tehnoloških promjena i promjenjivih tržišnih uvjeta, što nameće potrebu za prilagodbom umjesto potpunog napuštanja.
Ekonomski učinak i trenutno poslovanje
Prema nedavnim financijskim izvještajima, HŽ Cargo u Vrbovskom ostvario je dobitak od preko 150.000 eura u prvih nekoliko mjeseci poslovanja, što jasno ukazuje na njegovu profitabilnost i operativnu učinkovitost. Ova brojka nije samo statistika – ona predstavlja stvarne prihode koji se reinvestiraju u lokalnu ekonomiju, od plaća zaposlenika do kupnje sirovina od regionalnih dobavljača. Na primjer, lokalni čeličani i strojarske radionice ovise o narudžbama iz postrojenja, stvarajući lanac vrijednosti koji podržava dodatnih 50-70 neizravnih radnih mjesta. Usporedbe radi, slični pogoni u urbanim sredinama poput Zagreba ili Rijeke često imaju veće troškove poslovanja, što čini vrbovački objekt isplativijim i strateški važnim unutar mreže HŽ Carga. Međutim, izazovi poput zastarjele opreme i potrebe za digitalizacijom nameću potrebu za ulaganjima, a ne zatvaranjem.
Demografske implikacije i rizik od iseljavanja
Gorski kotar, poput mnogih ruralnih područja Hrvatske, suočava se s dramatičnim demografskim padom – prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2023., regija je izgubila preko 15% stanovništva u posljednjem desetljeću, s trendom koji se ubrzava među mladim generacijama. Zatvaranje HŽ Carga, koji zapošljava oko 100 ljudi, direktno bi ugrozilo obitelji koje ovise o tim primanjima, potaknuvši lanac iseljavanja prema većim gradovima ili inozemstvu. Arsen Vukušić, gradski vijećnik Vrbovskog, ističe da bi gubitak ovih radnih mjesta doveo do napuštanja lokalnih škola, vrtića i zdravstvenih ustanova, s time da bi već izgrađena infrastrukturna postala beskorisna. Primjerice, u sličnom slučaju u Lici, zatvaranje tvornice namještaja 2018. dovelo je do pada broja učenika u osnovnoj školi za 30% u samo dvije godine, što ilustrira kako gospodarski udaraci imaju dugoročne društvene posljedice.
Politički aspekti i zahtjevi za podrškom
Marin Miletić i Arsen Vukušić pozvali su na široku političku podršku kako bi se spriječilo gašenje postrojenja, naglašavajući da je ovo pitanje koje nadilazi stranačke podjele. U svom dopisu Vladi, istaknuli su da Gorski kotar treba politike usmjerene na razvoj, a ne na propast, pozivajući na suradnju svih opcija u Vrbovskom. Ova strategija podsjeća na uspješne pokrete u drugim dijelovima Hrvatske, poput očuvanja brodogradilišta u Splitu, gdje je zajednički pritisak gradana i političara rezultirao državnim intervencijama. Međutim, izazov leži u tome što odluke o HŽ Cargu ovise o središnjem upravljanju u Zagrebu, što zahtijeva brzu i koordiniranu reakciju kako bi se izbjegle dugotrajne birokratske procedure koje mogu otežati spašavanje pogona.
Moguća rješenja i preporuke za budućnost
Umjesto potpunog gašenja, Miletić i Vukušić predlažu alternative poput prenamjene sustava unutar HŽ Carga, usmjeravajući postrojenje prema specijaliziranim uslugama kao što su održavanje eco-friendly vagona ili proizvodnja dijelova za visokotehnološku željezničku infrastrukturu. Ovo bi omogućilo smanjenje broja zaposlenih na kontroliran način, uz raspodjelu radnika u druge postrojenja diljem Hrvatske, čuvajući im posao bez naglog prekida. Primjerice, model “zelenog prijelaza” uspješno je implementiran u Austriji, gdje su slični pogoni modernizirani uz EU fondove, povećavajući konkurentnost i otvarajući nova tržišta. Za Gorski kotar, kombinacija ovakvih mjera s jačanjem agroturizma i investicijama u zdravstvenu skrb mogla bi stvoriti održivi ekonomski okvir, smanjujući ovisnost o jednom sektoru i stimulišući cjelokupan razvoj regije.
Zaključak: Zašto je vrijeme ključno za djelovanje
Očuvanje HŽ Carga u Gorskom kotaru nije samo pitanje ekonomske isplativosti, već društvene odgovornosti prema zajednici koja se suočava s egzistencijalnim prijetnjama. Trenutna profitabilnost pogona dokazuje da postoji temelj za budućnost, ali zahtijeva strateško planiranje i političku volju. Ako se pogon zatvori, Gorski kotar riskira gubitak ne samo radnih mjesta, već i demografskog kapitala koji će biti teško nadoknaditi. S druge strane, ulaganje u modernizaciju i prenamjenu moglo bi postaviti primjer za druge ruralne regije Hrvatske, pokazujući kako industrija i prirodni okoliš mogu koegzistirati. Kao što Marin Miletić ističe, vrijeme je za investicije, inovacije i čuvanje onoga što čini ovaj kraj jedinstvenim – prije nego što prekasno reagiramo.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto je HŽ Cargo u Gorskom kotaru toliko važan?
HŽ Cargo ne samo da zapošljava oko 100 ljudi, već podržava cijelu lokalnu ekonomiju kroz nabave, usluge i socijalnu stabilnost, štiteći regiju od depopulacije.
Kakve su financijske performanse postrojenja?
U prvim mjesecima poslovanja, pogon je ostvario dobit od preko 150.000 eura, što ukazuje na njegovu profitabilnost i potencijal za daljnji rast uz odgovarajuća ulaganja.
Što bi se dogodilo da se pogon zatvori?
Zatvaranje bi dovelo do gubitka radnih mjesta, potaknulo iseljavanje, smanjilo broj stanovnika, te ugrozilo postojeću infrastrukturu kao što su škole i zdravstvene ustanove.
Koje alternative predlažu politič i Vukušić?
Predlažu prenamjenu pogona prema specijaliziranim uslugama, smanjenje zaposlenika uz preraspodjelu u druge postrojenja, te kombinaciju s razvojem agroturizma i jačanjem zdravstvene skrbi.
Ima li primjera uspješnog očuvanja sličnih pogona?
Da, primjerice u Austriji i Sloveniji, modernizacija željezničkih postrojenja uz EU fondove dovela je do povećane konkurentnosti i očuvanja radnih mjesta u ruralnim područjima.
Kako građani mogu podržati očuvanje postrojenja?
Kroz javne kampanje, potpisivanje peticija, te pritisak na lokalne i nacionalne političare da prioritiziraju razgovore s HŽ Cargom i Vladom.
Za više informacija o ovoj temi ili prijavu grešaka, posjetite naš blog ili kontaktirajte uredništvo. Vaše angažiranje može pomoći u zaštiti budućnosti Gorskog kotara.
Leave a Comment