Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić nedavno je izjavio da svojim istupima saborska zastupnica Mirela Ahmetović “ruši državu”. U prvom dijelu intervjua na RTL-u Danas pojašnjava zašto se nije odazvao na poziv SDP-a na okrugli stol o korupciji, komentira pritužbe opozicije te otkriva nove detalje vezane uz načela rada DORH-a i slučajeve Hipodrom i Vjesnik.
Uvod u sukob između DORH-a i SDP-a
Opisati tenzije između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) i oporbenog SDP-a znači sagledati odnose pravosudnih institucija i politike. U srži spora nalazi se tvrdnja da je Turudić odbio sudjelovati na “stranačkom” okruglom stolu, no glasnogovornici SDP-a tvrde suprotno.
Što je poziv za “okrugli stol” zapravo značio?
Saborska zastupnica Mirela Ahmetović najavila je organizaciju javne rasprave na temu korupcije i transparentnosti. Iako je vodstvo SDP-a tvrdo inzistiralo da su pozivi upućeni svim relevantnim institucijama, DORH navodi da niti jedan poziv nije zaprimio.
Zašto Turudić smatra da Mirela Ahmetović ruši državu?
Prema riječima glavnog državnog odvjetnika, terminologija i optužbe koje koristi Ahmetović napadaju ne samo njega osobno već i integritet cijele institucije DORH-a. Za Turudića je to izravna prijetnja stabilnosti pravne države.
Ključni momenti intervjua i njihova važnost
Intervju obiluje detaljima koji pokazuju dinamiku pravosudno-političkih odnosa, a donosi i komentar o nekoliko aktualnih slučajeva.
1. Poziv na stranački skup ili Antikorupcijsko vijeće?
- Stav DORH-a: Nije primljen niti jedan službeni mail ili telefonski poziv 2. prosinca, što je potvrđeno automatskim potvrđivanjem zaprimljenih mailova.
- Pozicija SDP-a: Tvrde da su dva puta zvali i poslali mail, no bez dokaza o primitku.
- Primjer iz prakse: U sličnom slučaju 2022. prava suglasnost DORH-a zatražena je putem službenog dopisa s registriranom poštanskom ambalažom.
2. “Riječnik” u političkoj areni
Turudić ističe da je stil komuniciranja saborske zastupnice ispod razine civiliziranog dijaloga. U posljednjih pet godina, po podacima istraživanja transparentnosti, registrirano je više od 30 slučajeva verbalnih napada na državno odvjetništvo.
3. Afera Hipodrom i politička pozadina
- Kontekst: Optužnica je podignuta u kampanji, što su neki prozvali pokušajem političke instrumentalizacije pravosuđa.
- Odgovor DORH-a: Svi koraci temelje se na stručnim nalazima i dokazima, a ne na političkom pritisku.
- Primjer iz regije: Slično se događalo i u Sloveniji 2018., kada je tužiteljica zbog sumnji u korupciju (slučaj TEŠ) optužena za stranačku pristranost.
Slučaj Hipodrom: između sudske prakse i političkih pritisaka
Slučaj gradnje hipodroma na zagrebačkom području završio je optužnicom zbog pogodovanja investitorima. On ilustrira koliki je izazov očuvati neovisnost tužitelja u ključnim trenucima.
Politizacija procesa
Građani često prate sudske postupke preko medija, a javni pritisak zna utjecati na percepciju pravednosti suđenja. Po anketi provedenoj u 2023., 57% ispitanih smatra da politika često nameće tempo istraga.
Uloga DORH-a u zaštiti pravne države
- Neovisna istraga bez obzira na funkcije okrivljenih
- Suradnja s policijom i istražnim sucima
- Redovno izvještavanje o stanju predmeta u skladu sa Zakonom o DORH-u
Pros i cons optužnice podignute u kampanji
- Pros
- Brza reakcija na korupcijske sumnje
- Transparentnost u procesuiranju slučajeva
- Cons
- Opasnost od optike političke motiviranosti
- Kako distingvirati profesionalnu od političke odluke
Slučaj Vjesnik i nove mogućnosti mjera
Požar na objektu Vjesnik izazvao je brojne komentare o primjeni istražnog zatvora naspram elektroničkog nadzora. DORH zagovara širi izbor mjera.
Istražni zatvor u domu – alternativni pristup
Prema novim stavkama Kaznenog zakona, istražni zatvor u domu može se nametnuti umjesto klasičnog pritvora, čime se smanjuje pritisak na kaznene i istražne kapacitete.
Prednosti elektroničke narukvice
- Smanjenje gužvi u istražnim pritvorima
- Povećanje mogućnosti nadzora nad okrivljenim osobama
- Fokus na resocijalizaciju i očuvanje radnih navika
Odnos DORH-a prema javnim okupljanjima i “moliteljima”
Protesti “molitelja” na glavnim trgovima gradova otvorili su pitanje treba li se miješati pravosuđe u političke odluke.
Pravni okvir javnog okupljanja
Zakonom o javnom okupljanju određeno je da policija treba utvrditi sigurnosne i javne interese. DORH u tim situacijama ne donosi političke odluke, već pruža stručne savjete.
Kada pravosuđe intervenira?
“Svako nasilje je neprimjereno i zaslužuje moralnu i eventualno kaznenopravnu osudu.” – Ivan Turudić na RTL-u Danas
Izjave poput ove pokazuju da DORH reagira tek u slučaju ugrožavanja života, imovine ili prava drugih.
Što statistike pokazuju o povjerenju u pravosuđe?
Posljednja državna istraživanja (2023.) pokazuju:
- Opći indeks povjerenja u DORH: 64% (rast od 3% u odnosu na 2022.)
- Percepcija neovisnosti: 58% građana vjeruje da DORH postupa nesmetano
- Očekivanja od budućih reformi: 72% ispitanika želi brže i transparentnije procesuiranje korupcijskih slučajeva
Zaključak
Izjava “Turudić: Ahmetović ruši državu” otvara šire pitanje o granicama između politike i pravosuđa. Dok glavni državni odvjetnik brani neovisnost institucije, oporba ga optužuje za pristranost. U pozadini ostaje nužnost daljnjeg jačanja transparentnosti, provođenja zakona i zaštite pravne države kako bi građani imali povjerenje u sve grane vlasti.
FAQ
1. Tko je Ivan Turudić?
Ivan Turudić je glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, na čelu DORH-a od 2019. godine.
2. Što znači “Ahmetović ruši državu”?
Izjava se odnosi na percepciju da saborska zastupnica Mirela Ahmetović svojim optužbama i retorikom ugrožava ugled i autoritet DORH-a te time dovodi u pitanje stabilnost pravne države.
3. Što je slučaj Hipodrom?
Slučaj se odnosi na sumnje u pogodovanje investitorima prilikom izgradnje hipodroma u Zagrebu. Optužnica je podignuta u predizbornoj kampanji, izazvavši raspravu o neovisnosti tužiteljskog rada.
4. Kako funkcionira istražni zatvor u domu?
To je mjera elektroničkog nadzora optuženika, pri čemu se smanjuje potreba za klasičnim pritvorom i potiče socijalna stabilnost okrivljenih osoba.
5. Zašto DORH ne reagira na političke demonstracije?
DORH nema ovlasti donositi političke odluke o javnim okupljanjima; njihova uloga je striktnije pravne prirode, usmjerena na zaštitu zakona u slučaju nasilja ili kršenja prava drugih građana.
6. Koliko građani vjeruju DORH-u?
Prema najnovijim istraživanjima, oko 64% građana Hrvatske ima povjerenja u Državno odvjetništvo, dok 58% smatra da djeluje neovisno od političkih utjecaja.
Za dodatne informacije ili komentare, slobodno se obratite na desk@kriminal.info.
Leave a Comment