—
„Prostor treba zaštititi Ustavom, a investitore – pravom“
Hrvatski prostor danas izgleda kao polje za borbu između ambicija, novca i nedostatka jasnih pravila. Novi Zakon o gradnji i prostornom uređenju, koji je donesen krajem 2023. godine, izazvao je val kritika – od stručnjaka koji govore o „devastaciji“ do političara koji tvrde da je zakon „spas za red“. Ali što se stvarno dogodilo? Zašto je struka, poput arhitekata, urbanista i graditelja, tijekom cijele rasprave bila na rubu pozornosti? I zašto se, prema riječima Jerka Rošina, člana Znanstvenog vijeća za arhitekturu i turizam, „prostor može zaštititi samo Ustavom“?
Rošin, koji je u politiku ušao zbog struke, a iz nje izšao kada više nije mogao „stručno djelovati“, danas je jedan od najglasnijih glasova koji upozoravaju: „Zakon je korak naprijed u nekim segmentima, ali u drugim je korak natrag – i to za nekoliko koraka.“ Njegova kritika nije politička, nego stručna – i to je upravo ono što čini njegovu riječ posebno vrijednom u ovoj raspravi.
—
Zašto je prostor u Hrvatskoj u opasnosti?
Hrvatski prostor danas podnosi pritisak koji nije samo ekonomski, nego i kulturno-identitetni. Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske već 2021. godine objavila je deklaraciju u kojoj se upozorava: „Stanje u prostoru je ozbiljno narušeno.“ Problem nije samo u novim graditeljskim projektima, nego i u nedostatku jasnih pravila, korupciji i nedovoljnoj kontroli.
Rošin ističe da je zakonodavna podloga ključna – što zakoni omogućavaju, to se i događa. A što se događa? „Vidiš li u svojim gradovima da se prostor brzo mijenja, da se zgrade podižu bez razmišljanja o urbanom kontekstu, da se etažira bez logike?“ pitaje. Odgovor je očigledan: da.
> „Prostor nije samo beton i zidovi – to je naš identitet, naš način života. A ako ga ne zaštitimo pravom, onda ga će zaštititi samo novac.“
—
Prostor se može zaštititi samo Ustavom
Rošin je jasno: „Ustav je jedino mjesto gdje se prostor može adekvatno zaštititi.“ Zašto? Jer zakon o prostornom uređenju može se mijenjati, ali Ustav ostaje nepromjenjiv. Iako je zakon u nekim segmentima napredak u odnosu na postojeće stanje, Rošin upozorava da „ne možemo ovisiti samo o zakonima“.
Zašto zakon nije dovoljan?
1. Previše iznimaka – Zakon omogućava etažiranje do 30%, dok je prije bilo moguće etažirati 100%. „Što to znači?“ pitaje Rošin. „Da li je to razumno? Da li je to u korist društva ili samo pojedinaca?“
2. Nedovoljna kontrola – Rošin navodi da su investitori, a ne stručnjaci, često odlučujući faktor u gradnji. „Investitor mora znati u što ulaže – da li je to ulaganje u budućnost grada ili samo u njegovu vlastitu profitabilnost?“
3. Politizacija struke – Rošin tvrdi da je tijekom rasprave u Saboru struka bila marginalizirana. „Nisu bili dovoljno informirani, ili su naučeno nisu dobro usvojili“, kaže. „Ako se rasprava vodi političkim interesima, a ne stručnim, onda se ne može očekivati dobar zakon.“
> „Zakon je korak naprijed u nekim dijelovima, ali u drugim je korak natrag. I to nije samo moj stav – to je stav cijele struke.“
—
Investitori: prijatelji ili neprijatelji grada?
Jedna od najžešćih kritika novog zakona je „pogodovanje investitorima“. Rošin to odbacuje kao „apsurdno tučenje“, ali ističe da je problem ne u investitorima samim po sebi, nego u tome kako se njihove investicije koriste.
Kako bi trebali raditi odnosi između investitora i lokalne samouprave?
Rošin navodi nekoliko ključnih točaka:
✅ Investicije moraju biti u korist društva – „Ako se gradnja vrši samo radi profitabilnosti, a ne radi javnog interesa, onda je to problem.“
✅ Transparencija – „Investitor mora znati što ulaže, a lokalna samouprava mora znati što dobiva.“
✅ Kontrola etažiranja – „Ako se etažira bez razmišljanja o urbanom kontekstu, onda se grad pretvara u betonsku džunglu.“
Primjeri iz prakse: kada investitori „prevaruju“ grad
Rošin priča o slučajevima u kojima su investitori dobili dozvole za gradnju, ali su lokalne vlasti zatim promijenile pravila. „To je nepošteno prema investitorima, ali i prema građanima“, kaže. „Ako se pravila mijenjaju kao odjeća, onda nema nikakve sigurnosti.“
> „Investitor treba biti partner, a ne neprijatelj grada. Ali ako mu se omogućava da radi samo za sebe, onda je to problem.“
—
Etažiranje: zašto je to najkontroverznija točka zakona?
Jedna od najžešćih kritika novog zakona je etažiranje. Rošin smatra da je „pogrešno uklopljeno u Zakon o prostornom uređenju“, jer se 30% etažiranja smatra prevelikim iznosom.
Zašto je etažiranje problem?
1. Nepravilan pristup – „Prethodno smo mogli etažirati 100%, a sada samo 30%. To znači da se gradnja usmjerava prema određenim zonama, ali bez jasne strategije.“
2. Urbani kaos – „Ako se etažira bez razmišljanja o urbanom kontekstu, onda se grad pretvara u neuredan sklop zgrada.“
3. Nepravilna distribucija – „Zašto se 70% ne može etažirati? To znači da se prostor ne koristi optimalno.“
Rošin navodi da „etažiranje nije samo broj kata, nego i kvaliteta prostora“. Ako se etažira bez razmišljanja o zelenim površinama, parkiralištima ili javnim prostorima, onda se grad postaje neživotno.
—
Država i lokalna samouprava: tko je odgovoran?
Jedna od najčešćih kritika je da država preuzima ovlasti lokalne samouprave. Rošin to odbacuje kao „nepouzdano“.
Tko je stvarno odgovoran?
✅ Lokalna samouprava – „Ona naručuje prostorne planove, a prostorni planovi definiraju namjenu prostora.“
✅ Država – „Država treba intervenirati samo u slučajevima od javnog interesa, kao što su škole, vrtići ili zdravstvene ustanove.“
Rošin ističe da „lokalna samouprava ima dovoljno ovlasti da kontrolira gradnju“, ali da „problem nije u ovlastima, nego u njihovoj primjeni“.
> „Ako lokalna samouprava ne radi dobro, onda je to njen problem. Ali ako država preuzme sve ovlasti, onda se grad pretvara u državnu tvornicu.“
—
Zašto je struka bila tiha tijekom rasprave?
Jedna od najgorih kritika je da je struka bila marginalizirana tijekom rasprave o zakonu. Rošin kaže da je „struka bila uključena dvije godine u pripremu zakona“, ali da je „mediji i javnost nisu slušali“.
Zašto je to problem?
1. Nedostatak informiranosti – „Ako struka ne bude slušana, onda se zakon donosi bez stručnog savjeta.“
2. Politizacija – „Rasprava se vodila političkim interesima, a ne stručnim.“
3. Nedovoljna medijska pozornost – „Mediji su se više bavili političkim bitkama nego stručnim raspravama.“
Rošin ističe da „struka nije bila tiha, ali je bila preglasana“. „Ako se ne sluša struka, onda se ne može očekivati dobar zakon.“
—
Zaključak: Što sada?
Novi Zakon o gradnji i prostornom uređenju je korak naprijed u nekim segmentima, ali korak natrag u drugim. Rošin ističe da „prostor treba zaštititi Ustavom“, jer zakon može biti mijenjan, ali Ustav ne.
Što možemo učiniti?
✅ Zahtijevati bolju raspravu – „Struka mora biti slušana, a ne marginalizirana.“
✅ Zahtijevati transparentnost – „Investitori i lokalna samouprava moraju raditi zajedno, a ne jedan protiv drugog.“
✅ Zaštititi prostor – „Prostor nije samo beton i zidovi – to je naš identitet, naš način života.“
> „Ako ne radimo ništa sada, onda će se naš prostor pretvoriti u polje za borbu između novca i ambicija. A to ne želimo.“
—
FAQ: Najčešća pitanja o Zakonu o prostornom uređenju
1. Zašto je nova zakonska regulativa tako kontroverzna?
Zakon je kontroverzan jer otvara prostor za interpretacije – neke su korisne, druge su otvorene za korupciju i nepravilnosti. Rošin ističe da „zakon nije problem, nego njegova primjena“.
2. Kako će se nova pravila utjecati na cijene nekretnina?
Etažiranje i promjene u pravilu mogu povećati cijene, ali i povećati ponudbu, što može dovesti do manje stabilnosti na tržištu. Rošin kaže da „nije svejedno tko investira, nego u kojem smjeru investicije idu“.
3. Tko će kontrolirati primjenu novih pravila?
Lokalna samouprava će kontrolirati primjenu, ali država treba intervenirati u slučajevima korupcije ili nepravilnosti. Rošin upozorava da „kontrola mora biti stroga“.
4. Zašto je struka bila tiha tijekom rasprave?
Struka je bila inključena u pripremu zakona, ali mediji i javnost nisu slušali. Rošin kaže da „struka nije bila tiha, ali je bila preglasana“.
5. Što se može učiniti da bi se zakon poboljšao?
– Bolja rasprava – Struka mora biti slušana.
– Transparencija – Investitori i lokalna samouprava moraju raditi zajedno.
– Zaštita prostora – Prostor treba zaštititi Ustavom.
6. Kako će se nova pravila utjecati na gradnju u turističkim zonama?
Turističke zone će biti posebno osjetljive, jer etažiranje i promjene u pravilu mogu dovesti do nepravilne gradnje. Rošin kaže da „turizam treba biti u skladu s prostornim planovima“.
7. Tko je odgovoran ako se zakon ne poštuje?
Lokalna samouprava je odgovorna, ali država treba intervenirati u slučajevima korupcije. Rošin ističe da „kontrola mora biti stroga“.
8. Zašto je Ustav najbolje mjesto za zaštitu prostora?
Zakon može biti mijenjan, ali Ustav ne. Rošin kaže da „prostor treba zaštititi na najjačem mogućem nivou“.
9. Kako će se nova pravila utjecati na male gradove?
Male gradove će najviše pogoditi nepravilna gradnja, jer nemaju dovoljno resursa za kontrolu. Rošin kaže da „male gradove treba zaštititi posebno“.
10. Što se može učiniti da bi se zakon poboljšao u budućnosti?
– Bolja rasprava – Struka mora biti slušana.
– Transparencija – Investitori i lokalna samouprava moraju raditi zajedno.
– Zaštita prostora – Prostor treba zaštititi Ustavom.
—
„Prostor nije samo beton i zidovi – to je naš identitet, naš način života. A ako ga ne zaštitimo pravom, onda ga će zaštititi samo novac.“ – Jerko Rošin
Leave a Comment