Novi Zakon o gradnji, koji je nedavno dospio u središte saborske rasprave, izazvao je podijeljena mišljenja i žustru polemiku između vladajuće većine i oporbenih zastupnika. Dok Vlada tvrdi da će novi propisi pojednostaviti i ubrzati proces izdavanja građevinskih dozvola, oporba izražava ozbiljne sumnje u njihovu učinkovitost, strahujući od potencijalnih zloupotreba i kašnjenja u realizaciji projekata. Ključna riječ Zakon o gradnji ovdje zauzima centralno mjesto, a njezin značaj odjekuje kroz cijelu raspravu, naglašavajući važnost teme za daljnji razvoj hrvatske građevinske industrije i gospodarskog napretka.
Saborska Oporba Upozorava: Hoće li Novi Zakon o Gradnji Doista Ubrzati Procese?
Jedna od glavnih točaka sporenja između vladajućih i oporbe tiče se temeljnog cilja novog Zakona o gradnji – ubrzanja i pojednostavljenja izdavanja građevinskih dozvola. Oporbeni zastupnici izrazili su snažne rezerve, tvrdeći da predložene izmjene neće dovesti do željenih rezultata, već bi mogle stvoriti nove probleme i potencijalno otvoriti vrata korupciji. S druge strane, HDZ-ov klub zastupnika, predvođen Hrvojem Zekanovićem, smatra da oporba nije dovoljno upoznata sa sadržajem zakona te da njihove kritike proizlaze iz nepoznavanja materije.
Zekanovićeva Reakcija: “Pojma Nemaju”
Hrvoje Zekanović, govoreći u ime Kluba HDZ-a, oštro je kritizirao oporbu, sugerirajući da su se njihove primjedbe odnosile na pogrešne zakone ili da ih uopće nisu pročitali. “Oporba si je zabila autogol, tražili su pojedinačnu raspravu o svakom od tri predložena građevinsko-prostorna zakona, a pripremili su se samo za Zakon o prostornom uređenju, a ovaj nisu ni pročitali,” kazao je Zekanović, referirajući se na ishod glasanja na početku sjednice kada nije prošao prijedlog o objedinjenoj raspravi o tri ključna zakona. Njegova izjava “Oni o ovom zakonu pojma nemaju” jasno pokazuje dubinu podjele i nedostatak dijaloga na relaciji vladajući-oporba. Zekanović je istaknuo da predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić nije spomenuo zakon o kojem se raspravlja, a drugi zastupnici su, prema njegovim riječima, govorili o nečemu drugome, kritizirajući zakon bez konkretnih prijedloga za poboljšanje.
Prigovori Oporbe: Teret na Projektantima i Javno-Pravnim Tijelima
Najviše prigovora od strane oporbe odnosilo se na proces izdavanja građevinskih dozvola. Zastupnici su izrazili zabrinutost da bi novi zakon, umjesto da rastereti investitore i ubrza gradnju, prebacio značajan dio odgovornosti s javno-pravnih tijela na projektante.
Marija Selak Raspudić, iz Kluba nezavisnih zastupnika, izjavila je da svi podržavaju lakše i brže dobivanje građevinskih dozvola, ali da sumnja u to da će novi zakon to i omogućiti. “Smatra da sustav nije olakšan, nego da se teret samo prenosi s referenata u graditeljstvu na leđa projektanata, da rade ono što su prethodno radila javno-pravna tijela. Hoće li dozvole brže stizati, možda formalno, ali sam početak građenja će ostati jednak ili se produljiti,” upozorila je. Njezina analiza sugerira da bi promjene mogle biti kozmetičke, a ne suštinske, te da bi investitori i dalje mogli nailaziti na birokratske prepreke.
Slično mišljenje dijeli i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a), koja je podsjetila na ranija iskustva. “Sličan sustav u kojem je projektant rješavao sve uvjete potrebne za izdavanje građevinske dozvole već postojao, pa se pokazalo da je za investitore bilo brže to raditi preko javnog ureda. Sada se ponovno vraćamo na staro… uredi će smanjiti broj dana za izdavanje dozvole, ali za investitore se neće smanjiti,” kazala je Mrak Taritaš. Ovo vraćanje na “staro” moglo bi značiti povratak problemima s kojima se Hrvatska već suočavala.
Jasenka Auguštan Pentek (Klub SDP-a) dodala je da, prema njezinom mišljenju, neće doći do pojednostavljenja i ubrzanja sustava gradnje, niti do jačeg nadzora. “Štoviše, otvara se prostor za zloupotrebe i korupciju,” naglasila je. Ovakve izjave bacaju sjenu sumnje na transparentnost i poštenje u procesu izdavanja dozvola.
Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) ukazao je na problematičnost izdavanja građevinske dozvole na temelju idejnog projekta za manje složene građevine, uz obavezu glavnog projekta tek po početku građenja. “Time se ništa ne ubrzava – dobiva se papir, ne dobiva mogućnost gradnje, ali od tog papira itekako mogu profitirati mešetari zemljištem,” ustvrdio je Paus. Njegov komentar naglašava potencijal za špekulacije nekretninama i zemljištem, što bi moglo dovesti do neželjenih posljedica na tržištu.
Marijana Puljak (Klub Centra i NPS) ocijenila je da novi Zakon o gradnji stvara “nove iznimke i nesigurnosti”. Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) smatra da zakon “centralizira odluke o ključnom resursu države”. Dodao je i da zakon ne uspostavlja “mehanizam provjere, obvezan nadzor kvalitete radova, provjere materijala i slično”, te da “sve počiva na dobroj volji investitora i projektanata”. Ova kritika ukazuje na potencijalni nedostatak zaštite javnog interesa i sigurnosti, gdje kvaliteta gradnje i korišteni materijali ovise isključivo o savjesti pojedinaca.
BAČIĆEV ZAKON Oporba planira prosvjede. Sprema se isti “modus operandi” kao u aferi plin za cent
Javni Interes i Usklađenost sa Stvarnošću: Zahtjevi Oporbe
Oporba je ustrajala na stajalištu da predloženi paket od tri građevinsko-prostorna zakona – o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – nije dovoljno dobro pripremljen i da bi ga trebalo povući iz procedure.
Hajdaš Dončić: Vladajuća Većina Mora Ugraditi Javni Interes
Predsjednik SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić, naglasio je da izvršna vlast mora biti samosvjesna i u zakone ugraditi javni interes. “Posebice danas, kada Hrvatska više nego ikada, izložena globalizacijskim procesima i ulasku različitih fondova i investitora u nacionalnu ekonomiju,” rekao je Hajdaš Dončić. Njegova upozorenja usmjerena su na zaštitu nacionalnih interesa u kontekstu sve jačeg stranog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo.
“Posljedica ovakvog nepromišljenog, pa čak i malo zlonamjernog procesa, je da će krovni zakon samo ubrzati negativnije društvene diobe hrvatskog prostora, osobito na lokalnoj razini,” istaknuo je Hajdaš Dončić, dodajući da je to “pitanje jednog dijela identiteta Hrvatske”. Njegova zabrinutost seže dublje od same procedure izdavanja dozvola, dotičući se širih društvenih i identitetskih pitanja. “Spriječimo otimačinu zemljišta,” poručio je predsjednik SDP-a, što ukazuje na strah od nekontroliranog preuzimanja resursa i potencijalnog narušavanja prostornog identiteta.
Kampanja “Možemo!” i Više od 11.000 Emailova
Zastupnica kluba Možemo!, Sandra Benčić, izvijestila je da je njezina stranka pokrenula informativnu kampanju za građane o sva tri zakona te da su do sada građani uputili više od 11.000 mailova zastupnicima većine kako bi ih pozvali da ne glasaju za predložene zakone. Ova masovna uključenost građana pokazuje da je tema zakona o gradnji izazvala značajan interes javnosti i da se ljudi aktivno bore za svoje interese.
“O Zakonu o gradnji kazala je da je nedovoljno pripremljen, nedovoljno usklađen sa stvarnošću, te da umjesto jasnih standarda donosi dodatne nejasnoće i rizike,” pojasnila je Benčić. Njezina kritika naglašava nedostatak praktične primjenjivosti i potencijalne probleme u implementaciji zakona, što bi moglo dovesti do pravne nesigurnosti i dodatnih poteškoća za sve sudionike u gradnji.
TRAŽI POVLAČENJE Puljak: Građevinsko-prostorni zakoni jačaju kaos i ostavit će trajne posljedice<...
Ključne Sporne Točke Novog Zakona o Gradnji
Rasprava o Zakonu o gradnji otkrila je nekoliko ključnih točaka koje izazivaju najviše prijepora:
Ubrzanje izdavanja dozvola: Oporba sumnja da će zakon doista ubrzati proces, tvrdeći da se teret prebacuje na projektante.
Prijenos odgovornosti: Postoji zabrinutost da se odgovornost s javno-pravnih tijela prebacuje na privatne projektante, bez adekvatnih mehanizama nadzora.
Potencijal za korupciju i zloupotrebe: Neki zastupnici smatraju da zakon otvara prostor za korupciju i manipulacije, posebno kod izdavanja dozvola na temelju idejnih projekata.
Nadzor kvalitete: Kritizira se nedostatak obaveznih mehanizama provjere kvalitete radova i materijala, što prepušta sve dobroj volji investitora i projektanata.
Centralizacija odlučivanja: Pojedini zastupnici smatraju da zakon centralizira odluke vezane za prostorno planiranje i gradnju, što bi moglo ugroziti lokalne specifičnosti.
Usklađenost sa stvarnošću: Kritizira se nedostatak usklađenosti zakona s realnim potrebama i praksom u graditeljstvu, što dovodi do nejasnoća i rizika.Statistički Podaci i Vremenski Kontekst
Iako u samoj saborskoj raspravi nisu izneseni konkretni statistički podaci o duljini čekanja na građevinske dozvole ili o broju postojećih zloupotreba, oporbeni zastupnici se referiraju na prošla iskustva i pretpostavljaju da će novi zakon pogoršati postojeće probleme. Uobičajeno, proces dobivanja građevinske dozvole u Hrvatskoj može trajati mjesecima, a ponekad i godinama, ovisno o složenosti projekta i lokaciji. Ovaj dugotrajan proces jedan je od ključnih razloga zašto se Vlada odlučila na izmjene zakona, s ciljem poticanja investicija i smanjenja birokracije. Međutim, ako se kritike oporbe pokažu točnima, novi zakon bi mogao samo stvoriti iluziju ubrzanja, dok bi stvarni problemi ostali neriješeni.
Prednosti i Nedostaci Novog Pristupa
Potencijalne Prednosti (Prema Vladajućoj Većini):
Skraćivanje rokova: U teoriji, pojednostavljenje procedura i digitalizacija bi trebali ubrzati izdavanje dozvola.
Poticanje investicija: Brže i lakše dobivanje dozvola može potaknuti domaće i strane investitore na ulaganje u nekretninske projekte.
Veća konkurentnost: Smanjenje birokracije može doprinijeti boljoj konkurentnosti hrvatskog građevinskog sektora.
Digitalizacija: Uvođenje elektroničkih postupaka može smanjiti papirnatu administraciju i olakšati pristup informacijama.Potencijalni Nedostaci (Prema Oporbi):
Povećani rizik od korupcije: Prebacivanje odgovornosti na projektante bez strogih kontrola može otvoriti prostor za korupciju.
Narušavanje javnog interesa: Nedostatak nadzora nad kvalitetom i materijalima može ugroziti sigurnost i dugoročnu stabilnost građevina.
Pravna nesigurnost: Nejasni standardi i dodatne iznimke mogu stvoriti pravnu nesigurnost za sve sudionike.
Mešetarenje zemljištem: Izdavanje dozvola na temelju idejnih projekata može potaknuti špekulacije nekretninama.
Nedostatak dijaloga: Kritike oporbe ukazuju na potencijalni nedostatak konzultacija sa strukom i zainteresiranom javnošću prilikom izrade zakona.Zaključak: Balansiranje Brzine i Sigurnosti
Rasprava o novom Zakonu o gradnji jasno pokazuje da postoji napetost između želje za ubrzanjem građevinskih procesa i potrebe za osiguranjem javnog interesa, sigurnosti i transparentnosti. Dok vladajuća većina naglašava potencijalne koristi od bržeg izdavanja dozvola i poticanja investicija, oporba upozorava na rizike od korupcije, pravne nesigurnosti i potencijalnog narušavanja kvalitete gradnje.
Ključ uspjeha novog zakona ležat će u njegovoj efikasnoj implementaciji i postojanju snažnih mehanizama nadzora koji će spriječiti zloupotrebe. Ako se zakonske odredbe pokažu kao alat za stvarno pojednostavljenje i ubrzanje procesa, uz istovremeno očuvanje visokih standarda sigurnosti i zaštite okoliša, tada će i kritike oporbe biti manje značajne. U suprotnom, postoji opasnost da se ponovi scenarij o kojem govore oporbeni zastupnici – da zakon formalno ubrza proces, ali da suštinski problemi ostanu neriješeni, a potencijalne štetne posljedice samo se prodube. Daljnje praćenje primjene zakona i njegove stvarne efekte na građevinski sektor bit će ključni pokazatelji njegove uspješnosti.
Često Postavljana Pitanja (FAQ) o Zakonu o Gradnji
Što je glavni cilj novog Zakona o gradnji?
Glavni cilj novog Zakona o gradnji, prema navodima Vlade, jest pojednostaviti i ubrzati proces izdavanja građevinskih dozvola te potaknuti investicije u građevinskom sektoru.
Koje su glavne kritike oporbe na novi zakon?
Oporba najčešće kritizira zakon jer smatraju da neće dovesti do pravog ubrzanja procesa, da prebacuje odgovornost s javnih tijela na projektante, te da otvara prostor za korupciju i zloupotrebe. Također, zabrinuti su zbog nedostatka mehanizama za nadzor kvalitete radova i materijala.
Kako novi zakon tretira izdavanje dozvola na temelju idejnog projekta?
Novi zakon predviđa mogućnost izdavanja građevinske dozvole na temelju idejnog projekta za manje složene građevine, uz obavezu izrade glavnog projekta tek po početku građenja. Oporba smatra da to ne ubrzava gradnju, već stvara prostor za špekulacije.
Postoji li bojazan od korupcije i zloupotreba?
Da, neki oporbeni zastupnici izrazili su bojazan da bi novi zakon, posebice zbog načina na koji regulira proces izdavanja dozvola i prijenosa odgovornosti, mogao otvoriti vrata korupciji i drugim zloupotrebama.
Što oporba predlaže kao alternativu?
Oporba u većini slučajeva predlaže povlačenje zakona iz procedure, bolje promišljanje i usklađivanje s javnim interesom, te detaljnije analize i konzultacije sa strukom i javnošću prije donošenja novih propisa.
Kako se novi zakon odnosi na nadzor kvalitete gradnje?
Kritika iz oporbenih redova je da zakon ne uspostavlja dovoljne mehanizme za obvezan nadzor kvalitete radova i provjeru materijala, te da sve počiva na dobroj volji investitora i projektanata.
Leave a Comment