Foto: Patrik Macek/PIXSELL
ONEČIŠĆENJE zraka i tla, te svakodnevni prometni kolapsi, problemi su koji muče mnoge naše gradove. Ako ne dođe do hitnih promjena, kvaliteta života u njima bit će sve lošija. Kako izbjeći najgore scenarije te kako naše gradove pripremiti za budućnost, za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) i stručnjake pitanje postaje neizbježno: trebamo li promjene koje nadilaze uobičajeni urbanistički okvir?
U ovom članku nastojim iskazati uzroke, posljedice i mogućnosti odgovora na sve veće zagađenje zraka u hrvatskim gradovima, ali i primjere iz prakse koji bi mogli poslužiti kao putokaz sigurnijeg i zdravijeg urbanog života. Riječ je o fenomenu koji se tiče svake obitelji, svakog radnika i svakog vatrogasca, ali i svakog kriminalističkog zapažanja koje se tiče sigurnosti i kvalitete života. Jer, kad zrak postane prijetnja zdravlju, rizik za javno dobro raste i u sferi prevencije, pa i u sigurnosnim politikama.
Što stoji iza sve većeg zagađenja zraka u Hrvatskoj?
U mnogim gradovima naše zemlje, brojni čimbenici udružuju se kako bi povećali koncentracije štetnih tvari u atmosferi. Promet ostaje glavni pokretač emisija, ali nije jedini. Industrijski sektor, grijanje na fosilna goriva, energija i građevinski sektor također ostavljaju trag kroz susrete s urbanim životom. Istovremeno, klimatske promjene pojačavaju nepovoljno ponašanje vremenskih uvjeta, što otežava odvodnju, povećava broj toplinskih valova i potiče stagnacije zraka nad gusto naseljenim područjima. Sve to rezultira povećanim rizikom za bolesti dišnog sustava, kardiovaskularne tegobe i smanjenje očekivanog trajanja života.
Premda se detalje razlikuje po regijama, nekoliko ključnih koncepata ostaje nepromijenjeno: gradovi proizvode oko 70 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, s naglaskom na promet i zgradarstvo kao nositelje tih emisija. U našim uvjetima, urbanizacija donosi prekomjernu gustoću prometa, fragmentirane zelene površine i nedovoljno razvijen javni prijevoz, što sve pridonosi lošoj kvaliteti zraka. Stručnjaci upozoravaju da se transformacija mora dogoditi brže nego što je čitalačka publika danas spremna prihvatiti.
Egzaktni uzroci i njihovi mehanizmi
Prvi uzrok je, jasno, promet. Motori s unutarnjim izgaranjem ispuštaju širok spektar štetnih komponenata: čestice PM2.5 i PM10, dušikove oxide (NOx), sumporov dioksid (SO2) i otrovne organične spojeve. U gradovima s visokim intenzitetom prometa, koncentracije tih tvari dosežu razine koje imaju neposredan učinak na zdravlje i vidljivost. Drugi važan element su kućna i industrijska grijanja koja koriste lož ulje ili čvrsta goriva. Tijekom zimskih mjeseci, epizode onečišćenja često su izraženije upravo zbog socijalno-ekonomskih navika i limita u energetskim mrežama. Treći segment su gradovi s minimalnim zelenilom i neprilagođenom urbanom infrastrukturom; umjetni materijali i beton zadržavaju toplinu, što pogoršava efekt “otoka topline” i dovodi do tzv. gradskog toplinskog otoka. Četvrti element su klimatske promjene koje povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih događaja – toplinske valove, suše i oluje – te smanjuju prirodne kapacitete grada za filtriranje i razmjer prisutnosti zraka.
Specifične zablude treba razotkriti: mnogo građana vjeruje da je zagađenje zraka problem koji završava izvan njihovih vrata ili da mjere Vlade nekoć nisu bile usmjerene na njihovu svakodnevicu. U stvarnosti, dugoročne posljedice zagađenja zraka prepliću se s obrascima života, radnim vremenom, školskim aktivnostima i sigurnošću na cestama. Kad zrak postane izbirljiv, ljudi se ograničavaju u aktivnostima na otvorenom, manje vremena provode na svježem zraku, a to otvara prostor za posljedičnu promjenu navika i ponašanja koja reflektiraju sigurnost i društvenu dinamiku.
Klasifikacije rizika: zdravlje, sigurnost i ekonomska učinkovitost
Kvaliteta zraka izravno utječe na zdravlje. Zagađeni zrak pogoršava respiratorne bolesti, povećava rizik od srčanih problema i smanjuje životni vijek, osobito kod djece, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima. Osim bioloških posljedica, postoje i sekundarni rizici – na primjer, smanjenje vidljivosti može povećati broj prometnih nesreća. Povećana frekvencija bolesti dišnog sustava i kardiovaskularnih tegoba znači veće opterećenje zdravstvenog sustava, duže liječničke liste i veće troškove za građane i državu. Štoviše, lošiji kvalitet zraka može otežati radnu produktivnost i obrazovanje, jer djeca i odrasli imaju više dana odsustva i smanjenje koncentracije.
Ekonomsku sliku dodatno zatamnjuju troškovi popravaka infrastrukture, povećano korištenje zdravstvenih resursa i potreba za potpomognutim programima socijalne zaštite. S druge strane, prednosti transformacije urbana mobilnost i održivu energiju možemo vide u smanjenju troškova povezanih s bolestima, poboljšanju radne produktivnosti i boljim uvjetima života u gradovima. Transitne mreže koje podržavaju pješačenje, biciklizam i električni prijevoz doprinose većim kvalitetama života i sigurnijem okruženju, što ima izravan utjecaj na sigurnost grada.
Šta možemo učiniti: putovi ka hitnim promjenama
U vremenu kada se traži kratkoročna i dugoročna rješenja, vladine i lokalne vlasti moraju usmjeriti sredstava u tri glavne domene: smanjenje emisija, povećanje otpornosti urbanog sustava i poboljšanje javnog zdravlja. Ovako bi to moglo izgledati u konkretnim koracima:
- Smanjenje emisija prometa – poticaji za prelazak na električna vozila i hibride, intenzifikacija zelene logistike (npr. dostava noću uz minimalnu emisiju), prioritetne trake za javni prijevoz i pješačke zone u blizini škola i stambenih zgrada.
- Unapređenje javnog prijevoza – ubrzanje modernizacije tramvaja i autobusa s niskom ili bez emisija, uvođenje integriranog sustava vođenja prijevoza i fleksibilnog rasporeda s fokusom na pad potrošnje goriva i smanjenje zastoja.
- Zeleni prelazak i zeleni gradovi – povećanje zelenih površina, kreiranje urbane šume, vertikalnih vrtova i prozračnih zelenih koridora koji djeluju kao prirodni filteri i „hladnjaci“ za gradsko platno.
- Isticanje energetske učinkovitosti – poboljšanje izolacije, zamjena starih ložišta s ekološkim rješenjima i ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije. Time se smanjuje potražnja za grijanje i smanjuje emisija tijekom zimskih mjeseci.
- Urbanistički planiranje s vizijom otpornosti – promjena “točkastog” ili developerskog urbanizma u inkluzivne urbano-zelene prostore koji integriraju stambene, poslovne i rekreacijske zone uz snažan naglasak na javni prostor i sigurnost.
- Napredna nadzorna sredstva – instaliranje bolje mreže za praćenje kvalitete zraka, artikuliranje javnih upozorenja i precizno pristupanje politiku za intervencije kada su koncentracije iznad granica.
Ključnu poruku treba shvatiti: riječi „hitne promjene“ nisu samo politika, već konkretna operativna zadaća. To podrazumijeva koordinaciju različitih resora – zdravstvo, okoliš, promet, gospodarstvo, urbanizam – te jasne rokove i KPI-jeve koji su dostupni građanima.
Temporalni kontekst: zašto sada?
Dok se nedavni klimatološki trendovi ubrzavaju, vidljive posljedice postaju sve konkretnije na dnevnoj razini. Period ekstremnih valova topline, produbljena zagađenja tijekom zimskih mjeseci i povećani broj dana s lošom kvalitetom zraka čine hitnost reformi jasnijom nego ikad. Stručnjaci naglašavaju da brza transformacija nije samo ekonomski benefit, nego i društvena sigurnost. U tom kontekstu Hrvatska mora biti spremna implementirati višedimenzionalan pristup koji uzima u obzir i urgentnost i dugoročne ciljeve.
Primjeri iz prakse: što već postojeće politike čine danas
Opća slika u Hrvatskoj pokazuje da su gradovi različito „napravljeni“ za ovu borbu. Neki modeli su pokazali konkretne rezultate, drugi tek traže putokaz. U nastavku su izneseni primjeri koji daju okvir kako bi se Sve veće zagađenje zraka u hrvatskim gradovima moglo adresirati kroz državnu i lokalnu suradnju.
Zagreb: integrirani pristup i zelena prilagođavanja
U glavnom gradu, fokus na povećanje učinkovitosti javnog prijevoza i infrastrukture za pješake vidljiv je kroz planove za proširenje tramvajske mreže, ali i kroz poticanje vožnje električnim vozilima uz paket poticaja. Grad također razmatra prolazne zone bez emisija u središtu grada kako bi smanjio frekvenciju emisija i poboljšao vidljivost, što ujedno povećava sigurnost za pješake i bicikliste. Strategije uključenosti zelenila – krovovi, zidovi i parkovski prostori – doprinose neutralizaciji gradske topline i filtriranju štetnih tvari, što se pozitivno odražava i na zdravlje stanovnika te, posljedično, na smanjenje rizika za javno zdravlje i sigurnost.
Split i Dalmacija: promjena načina transporta i dostupnosti
U regiji koja ima značajan turistički kapacitet, uvedene su mjere stanovništvu kako bi se rasteretio gusto naseljeni centar i ranije se preusmjerio promet prema prijevozu s manjom emisijom. To uključuje poticanje prometne integracije i modernizacije lokalnog prijevoza, uz jasnu komunikaciju prema stanovništvu o prednostima promjena. Pored toga, gradovi pokušavaju ojačati mrežu zelenih površina uz obalu i unutar urbanih sredina, kako bi se razumnije uklopila prirodna klima u svakodnevicu stanovnika.
Osijek i istočne sredine: partnerstvo za otpornost i zdravlje
Uspostava sustava nadzora kvalitete zraka i poboljšanje energetske učinkovitosti u školama i javnim zgradama sa sigurnim i dostupnim rješenjima za javnost postaju prioritet. Otvoren pristup podacima o kvaliteti zraka omogućuje stanovnicima da lakše donose odluke o aktivnostima na otvorenom i prilagode svoje dnevne rutine lošim danima. Ovi napori imaju pozitivan utjecaj i na sigurnosne aspekte grada jer se smanjuje koncentracija ljudi u gustom prometu i u manjim javnim prostorevima.
Prednosti i izazovi transformacije: što donosi ili oduzima Sve veće zagađenje zraka u hrvatskim gradovima
Prednosti koje sa sobom nosi ambiciozan plan za smanjenje zagađenja zraka su višestruke. Dublja javnozdravstvena zaštita vodi ka manje bolničkih posjeta, manje dana odsutnosti, i povećanoj sigurnosti u prometu. Poboljšana kvaliteta zraka također povećava privlačnost urbanih sredina, što može ojačati turizam i gospodarstvo. Sustavi javnog prijevoza s niskom emisijom i integrirane mreže pješačenja i vožnje biciklom doprinose sigurnijem i zdravijem načinu života, što u konačnici smanjuje rizike po djecu, školsku populaciju i radno sposobno stanovništvo.
Međutim, promjene nisu bez izazova. Financiranje može biti kompleksno, naročito u uvjetima proračunskih ograničenja. Poteškoće u implementaciji uključuju prelazak na nove tehnologije, prilagodbu postojećih građevinskih projekata i promjene u ponašanju građana. U mnogim slučajevima potrebna je jasna komunikacijska strategija koja potiče građane na podršku i sudjelovanje. Još jedan izazov je koordinacija između različitih aktera – lokalne samouprave, državnih institucija, industrije i civilnog društva – kako bi se postigla koherentna politika koja realno mijenja navike i infrastrukturu.
U praksi, koristi su jasne: smanjenje emisija i otpornost grada idu ruku pod ruku, a sigurnost i zdravlje postaju temelj za održivi rast. Sa sigurnošću možemo reći da Sve veće zagađenje zraka u hrvatskim gradovima zahtijeva integrirani pristup koji spaja medicinsku statistiku, urbanistički dizajn i socijalnu koheziju. Time se stvara okvir u kojem se sigurnost grada može povećati kroz manje emisije, više prometa bez zagađenja, i bolju dugoročnu kvalitetu života.
Sve veće zagađenje zraka u hrvatskim gradovima nije samo ekološki problem; on je sigurnosno i društveno pitanje koje traži hitne promjene. Kako bi se postigli značajni pomaci, potrebno je motivirati građane, lokalne zajednice i institucije da zajednički rade na prelasku na čistije i održivije opcije mobilnosti i energetike. To znači poštovanje zdravlja i sigurnosti ljudi kroz svakodnevne promjene – od mikromjestnih odluka poput korištenja javnog prijevoza do makro poteza poput povećanja otpornosti urbanih sustava i uvođenja zelenih infrastruktura. U konačnici, cilj nije samo broj emisija ili statističke brojke, već kvalitetniji i sigurniji život svakog građanina. A ako tomu dodamo i jasnu komunikaciju, transparentnost i sudjelovanje zajednice, možemo očekivati da se gradske sredine pretvore u mjesta gdje je čist zrak normalna stvarnost, a sigurnost i zdravlje prioritet broj jedan.
FAQ: Često postavljana pitanja o zagađenju zraka i hitnim promjenama
- Koji su glavni uzroci zagađenja zraka u hrvatskim gradovima? Glavni uzroci uključuju promet s motorima s unutarnjim izgaranjem, grijanje na fosilna goriva, industrijske emisije i karakteristike urbanog dizajna koji zadržava toplinu i stvara urbana područja s niskom ventilacijom.
- Kako klimatske promjene utječu na kvaliteta zraka? Klimatske promjene povećavaju učestalost toplinskih valova i ekstremnih vremenskih uvjeta, što utječe na koncentracije zagađujućih tvari u zraku i smanjuje sposobnost grada da raziđe zrak kroz prirodne procese.
- Koje mjere su najhitnije za poboljšanje kvalitete zraka? Najhitnije su mjere: poticanje niskougljičnog prijevoza, modernizacija javnog prijevoza, povećanje zelenih površina, energetska učinkovitost i jačanje nadzora kvalitete zraka te transparentna javna komunikacija o rizicima.
- Koje su prednosti transformacije urbanog prostora? Prednosti uključuju poboljšanje zdravlja, povećanje sigurnosti na cestama, smanjenje emisija, povećanje učinkovitosti prometa i jačanje ekonomske konkurentnosti gradova.
- Koji su rizici i izazovi pri provođenju promjena? Najveći izazovi su financiranje, promjena navika građana i izgradnja potrebne infrastrukture, te koordinacija među različitim razinama vlasti i privatnim sektorom.
- Kako građani mogu doprinijeti smanjenju zagađenja zraka? Građani mogu koristiti javni prijevoz, pješačiti ili voziti bicikl kad god je to moguće, podržavati gradske programe zelene infrastrukture, smanjivati upotrebu fosilnih goriva u kućanstvima i sudjelovati u kampanjama za poboljšanje kvalitete zraka.
- Koliko je važno imati transparentne podatke o kvaliteti zraka? Transparentnost omogućuje građanima da pravovremeno prilagode aktivnosti, pomaže donošenju informiranih odluka i povećava povjerenje u politički i administrativni odgovor na problem.
- Postoje li primjeri koji pokazuju učinkovitost investicija u čist zrak? Da, primjeri iz europskih gradova s razvijenim javnim prijevozom, urbanim zelenilom i programskim poticajima za električna vozila često pokazuju smanjenje emisije po glavi stanovnika i poboljšanje zdravlja stanovništva.
Ukratko, rješenja postoje, ali ne dolaze sama od sebe. Ako Hrvatska želi zadržati svoj vitalni urbanizam i sigurnost građana, hitne promjene nisu samo opcija – one su nužnost. Sve veće zagađenje zraka u hrvatskim gradovima zahtijeva jasnu viziju, financijsku potporu i operativnu izvedbu koja vodi ka čistijem zraku, sigurnijoj svakodnevici i održivoj budućnosti za sve nas.
Leave a Comment