U subotu, 21. listopada 2023., na stadionu Maksimir odigrala se više od nogometne utakmice između Dinama i Lokomotive – Bad Blue Boys istaknuli su transparente koji ponovno potpaljuju vruću temu fašističkih simbola u Hrvatskoj. Jedan od njih, s porukom “Za dom spremni”, izazvao je burne reakcije, a u središtu pažnje našli su se premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i zagrebačka gradonačelnica. No, izvan terena, saborska zastupnica Dalija Orešković uputila je oštre kritike vladajućim strukturama, optužujući HDZ za podržavanje ustaških simbola i širenje mržnje. Ovaj incident nije samo izolovan sportske strasti, već otkriva dublje političke, društvene i sigurnosne implikacije koje zahtijevaju pažljivu analizu.
Povijesni kontekst: Od “Za dom spremni” do suvremenih kontroverzi
Ustaški pozdrav “Za dom spremni” dugogodišnji je simbol kontroverzi u Hrvatskoj, korijenjen u Drugom svjetskom ratu i NDH režimu. Prema podacima Udruge za društvena istraživanja i komunikacije iz 2022., gotovo 40% građana Hrvatske smatra da uporaba ovog simbola predstavlja opasnost za društveni mir, dok ga 25% doživljava kao dio nacionalnog identiteta. Ovaj rascjep nije nov – proteže se kroz desetljeća, ali recentni događaji, poput Thompsonovih koncerata i sve češćih ispada na sportskim eventima, intenzivirali su rasprave.
Kako je “Za dom spremni” evoluirao u modernom kontekstu?
U posljednjih pet godina, uporaba ovog simbola prešla je s marginahnih skupina u mainstream, posebno u sportskom navijačkom kontekstu. Primjerice, 2021. godine, Europska udruga navijača zabilježila je 12 incidenta na hrvatskim stadionima vezanih uz fašističke simbole, što je porast od 30% u odnosu na 2019. godinu. Ovakva pojava nije samo lokalna – slični trendovi vide se u drugim europskim državama, gdje ekstremistički simboli postaju alat za političku provokaciju.
Zakonski okvir: Što kaže hrvatski zakon?
Prema Zakonu o kažnjivim djelima protiv Republike





Leave a Comment