U svijetu geopolitike i međunarodnih financija, rasprave o tome kako Europa može pomoći Ukrajini u obrani od ruskog napada nikada nisu bile jednostavne ili jednoznačne. Posljednjih tjedana, u srži tih turbulencija, pojavile su se temeljne dileme oko korištenja zamrznute ruske imovine, europskog zaduživanja, te političkih i pravnih izazova koji stoje na putu prema učinkovitom financiranju ukrajinskog otpora. U tom kontekstu, posebno je značajno istaknuti ulogu belgijskog političara Woutera Beke, šefa belgijskog izaslanstva Europske pučke stranke, koji je u razgovoru za naš portal razjasnio mnoge zbunjujuće točke i razloge iza složenih europskih strategija.
Zašto se Europa odlučila na zajedničko zaduživanje u ime Ukrajine?
Europska unija, nakon višemjesečnih rasprava, donijela je jednu od najvažnijih i najvažnijih odluka od početka ratnog sukoba s Rusijom – zajedničko zaduživanje za financiranje ukrajinske obrane. Umjesto korištenja zamrznute ruske imovine, EU je odlučila izdati zajam od 90 milijardi eura u sljedeće dvije godine, s ciljem osiguravanja stabilnosti Ukrajini. Odluka je rezultat višednevne napete rasprave u Bruxellesu, gdje su se pojavili različiti pogledi, pa čak i podjele oko toga tko bi trebao snositi najveći teret financiranja.
Podijeljene pozicije unutar Europske unije
Najveće protivljenje toj odluci došlo je od nekih država članica, posebice Mađarske, Slovačke i Češke, koje smatraju da EU mora koristiti sredstva iz zamrznute ruske imovine. Međutim, druge zemlje, uključujući Belgiju, koje drže najveći dio te imovine putem belgijske tvrtke Euroclear, boje se pravnih posljedica i mogućih odmazdi Moskve. Naime, kada bi se Rusiji oduzela imovina, postoji realna opasnost da će Rusija uzvratiti, tužiti europske banke ili pokrenuti sudske procese koji bi mogli ugroziti cijelu financijsku stabilnost.
Belgija i najosjetljiviji problem – ruski novac
U igri je najveći dio zamrznute ruske imovine, procijenjene na više od 100 milijardi eura, a problem je što je najveći dio tog novca smješten upravo u Belgiji. Ovdje je ključna uloga belgijske tvrtke Euroclear, koja upravlja s velikim dijelom zamrznutih sredstava. Wouter Beke ističe da Belgija, kao što je to već spomenuto, podržava načelo da sredstva od kamata i poreza na ovu imovinu idu Ukrajini, ali da treba biti vrlo oprezan s donošenjem bilo kakvih odluka koje bi mogle izazvati pravne ili financijske konflikte.
„Mi smo već odradili svoj dio posla. Od 2022. godine, kamate od zamrznute ruske imovine idu za financiranje obrane Ukrajine,“ kaže Beke, naglašavajući da je Belgija primarno zastupnica europskog zajedništva, ali i da je prioritet zaštititi nacionalne interese od mogućih pravnih posljedica.
Pravna i financijska zabrinutost – zašto Belgija štiti ruski novac?
Najveća dilema u Bruxellesu jest budući pravni razvoj događaja. Belgija, kao dom najvećeg dijela zamrznute imovine, posebno strahuje od odmazdi Moskve. Wouter Beke ističe da je razlog tome strah od pravnih posljedica, pri čemu je osnovna briga da bi Rusija, putem svojih pravnih kanala ili presuda, mogla zahtijevati povrat sredstava ili donijeti odštetne tužbe protiv Belgije. Posebno je zabrinjavajuće što sumnjaju da bi neki europski sudovi mogli presuditi da belgijske banke i institucije moraju vratiti ruski novac, što predstavlja ozbiljan rizik za financijski sustav zemlje.
Uloga Euroclear-a – što je to i zašto je važno?
Euroclear je međunarodna financijska tvrtka, čiji su vlasnici i sudionici uglavnom banke i financijske institucije. Ova tvrtka je, u ovom slučaju, zadužena za upravljanje zamrznutom ruskom imovinom u Belgiji, što joj daje ogroman utjecaj na cjelokupni proces. Posljednjih godina, Euroclear je suočen s kritikama zbog netransparencije i mogućnosti da bi njegova uloga mogla biti korištena u financijskim manipulacijama ili izbjegavanju odgovornosti. U tom kontekstu, Belgija upravo želi osigurati da će sredstva biti u funkciji pomoći Ukrajini, ali istovremeno garantira zaštitu nacionalnih interesa.
Kako se Europa suočava s rizicima i izazovima?
Centralni problem svakog europskog strateškog koraka jest kako osigurati da ne dođe do pravnih sukoba ili financijskih gubitaka. U tu svrhu, Europska komisija razmatra mehanizme poput «pojačane suradnje», gdje bi više zemalja financijski sudjelovalo, dok bi jedna ili više članica zadržale pravo na povrat sredstava ili druga osiguranja.
Prednosti i mane zajedničkog zaduživanja
- Pro: pruža veću financijsku sigurnost za Ukrajinu, omogućava brzo djelovanje, smanjuje politički pritisak na pojedine zemlje.
- Con: povećava rizik od financijskih gubitaka, moguće pravne komplikacije, te rizik od podjela unutar EU zbog različitih interesa.
Što nam je donijela najnovija odluka?
Odluka o zajedničkom zaduživanju je, za sad, kompromis koji žele spriječiti eskalaciju sukoba unutar Unije. Međutim, ostaje mnogo pitanja i nejasnoća, primjerice, kako će se riješiti problem pravnih sudskih tužbi Rusije, tko će zapravo snositi najveći rizik, te hoće li ova strategija uistinu pomoći ukrajinskom otporu ili će izazvati nove financijske probleme i sukobe.
Zaključak: izazovi i perspektive financiranja ukrajinske obrane
U problemu financiranja ukrajinske obrane, Europa se nalazi na prekretnici. Dok jedna strana zagovara korištenje zamrznute ruske imovine kao sredstvo financiranja, druga ističe pravne i političke rizike. Belgija, kao jedan od ključnih aktera, nalazi se na vjetrometini – pokušava zaštititi svoje interese, istovremeno podržavajući solidarni europski put. Ova dilema i dalje ostaje otvorena, a rješenje će, najvjerojatnije, zahtijevati pažljive pregovore, jasna pravna rješenja i dugoročne strateške odluke na razini EU.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Zašto EU želi koristiti zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine?
Prije svega, radi se o tome da EU želi iskoristiti sredstava koja su već zamrznuta, umjesto da se zadužuje putem međunarodnih zajmova ili drugih izvora. To je saglasno načelu da se sredstva koja su već blokirana koriste za ciljeve od javnog interesa, poput obrane i sigurnosti Ukrajine. Osim toga, takav način financiranja smanjuje ovisnost o dugovima i širim vanjskim financijskim aranžmanima.
2. Koji su glavni rizici ove strategije?
Najveći rizik je pravne prirode. Moskva bi mogla pokrenuti sudske procese tražeći povrat sredstava, a europske banke i institucije mogle bi biti predmet sudskih tužbi. Također, postoji zabrinutost zbog mogućnosti financijskih gubitaka i političkih tenzija unutar same Europe, jer se ne slažu sve države s načinom na koji se sredstva koriste.
3. Mogu li ove metode zaista pomoći ukrajinskoj obrani?
Teoretski, da. Ako se sredstva opravdano koriste, to može značajno povećati kapacitete Ukrajine za obranu, obnova i održavanje sigurnosnih sustava. No, u praksi, postoji mnogo nepoznanica i izazova koji mogu usporiti ili oslabiti taj proces.
4. Kakva je trenutna statistika o zamrznutoj ruskoj imovini?
Procjene govore da je u Belgiji i nekim drugim europskim zemljama zamrznuto više od 100 milijardi eura ruske imovine. Od toga se već dio koristi za financiranje ukrajinske obrane putem kamata ili poreza, a preostali dio još izaziva spore i kontroverzne rasprave.
5. Koje su prednosti i mane ovakvog financiranja?
- Prednosti: brzo djelovanje, smanjenje ovisnosti o dugovima, veća solidarnost unutar EU.
- Mane: pravni i politički rizici, mogući sukobi s Rusijom, nemogućnost potpune kontrole nad sredstvima.
Na kraju, ostaje žal što dialozi o ovim temama traju već godinama i što se rješenja ne mogu donijeti brže. Međutim, bez obzira na to, jasno je da će budući razvoj događaja uvelike odrediti perspektivu ne samo financiranja ukrajinske obrane, već i šire sigurnosne politike Europe u nadolazećim godinama.
Leave a Comment