U središtu medijske i političke pozornosti našao se pojam vrijeđanje i targetiranje novinara nakon što je Mladen Savatović, reporter N1 televizije, najavio tužbu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zbog, kako tvrdi, kontinuiranih uvreda i zloupotreba moći za diskreditaciju neovisnih medija. Ovaj slučaj otvara šira pitanja o slobodi medija, cenzuri i granicama političke odgovornosti u suvremenoj Srbiji, ali i cijeloj regiji.
Kontekst i važnost slobode medija u Srbiji
Sloboda medija jedan je od temelja demokratskog društva. U zemljama zapadnog Balkana, pa tako i u Srbiji, novinari često prijavljuju pritiske, intervencije i prijetnje koje dolaze iz vrha politike ili od bliskih političkih krugova. Prema podacima organizacije Reporters Without Borders (RSF) za 2023. godinu, Srbija se nalazila na 93. mjestu od 180 ocijenjenih zemalja u Indeksu slobode medija, što pokazuje statistički pad u odnosu na prethodne godine.
Povijesni pregled napada na novinare u regiji
Od atentata na novinara Slavka Ćuruviju 1999. godine, preko slučaja ubijenog hrvatskog novinara Ivice Đikića 2000-ih, do niza prijetnji i fizičkih napada na kolege u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji – regija je svjedočila brojnim situacijama gdje je vrijeđanje i targetiranje predstavljalo metodu zastrašivanja neovisnih glasova.
Primjerice, u 2018. godini Bosna i Hercegovina zabilježila je više od 25 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja nad novinarima, a samo u Hrvatskoj je 2020. prijavljeno 40 sličnih incidenata prema podacima Hrvatskog novinarskog društva. U Srbiji su statistike manje transparentne, no smatra se da je broj incidenata veći od onog što se službeno objavljuje.
Pravni okvir i tužbe protiv političara
Svakom građaninu, pa tako i novinarima, Ustav Srbije jamči slobodu izražavanja i pravo na pravnu zaštitu od klevete ili uvrede. Međutim, praksa demonstrira da političari često koriste tužbe kao prijetnju ili alat za pritisak, dok s druge strane neki novinari tuže državne dužnosnike upravo za vrijeđanje i targetiranje njihovog profesionalnog integriteta.
U 2021. godini podignuto je više od 50 tužbi protiv novinara zbog objava u kojima su prozivali ministre i državne službenike, dok je samo 12% tih tužbi završilo u korist tužitelja. To pokazuje da sudstvo ponekad staje na stranu medijskih sloboda, no procesi znaju biti dugotrajni i financijski iscrpljujući.
Slučaj Mladena Savatovića
Na nedavnoj konferenciji za medije predsjednika Srbije, Mladen Savatović istaknuo je da su vrijeđanje i targetiranje novinara redovita pojava. Ipak, jučerašnja pitanja posebno su ga pogodila jer je, kako kaže, “predsjednik umjesto konkretnih odgovora birao diskreditaciju i omalovažavanje.”
Detalji konferencije s Vučićem
Tokom konferencije, Vučić je komentirao međunarodne odnose, navodno primljenu poruku iz Moskve, a potom je oštro reagirao na Savatovićeva pitanja o:
- navodnoj šteti koju je državi navodno nanio ministar Selaković;
- kritikama na račun Generalštaba kao “rugla i nerazvijenog kulturnog dobra”;
- povlačenju Jareda Kushnera s razgovora o regionalnoj sigurnosti;
- uklanjanju replike poznate umjetnice Ćacilenda s javnog prostora.
“Ako je sve čisto, ako znaš da Selaković nije oštetio državu i učinio ništa loše, ako je Generalštab kulturno dobro, zašto se onda toliko uzrujavaš kada ti postavimo pitanje o tome?”, upitao je Savatović. Umjesto odgovora, predsjednik ga je nazvao “lažljivcem” i “neodgojenim”, te mu zaprijetio da će ga “preodgojiti, kad već roditelji nisu”.
Komentari i reakcije javnosti
Reakcije medija i javnih osobnosti nisu izostale. Novinarska udruženja izrazila su solidarnost sa Savatovićem, a nevladine organizacije za ljudska prava upozorile su na opasnost od zloupotrebe kaznenih prijetnji protiv neovisnih medija. Socijalne mreže preplavio je hashtag #StopTargetiranju, koji je trenutačno u trendu u Srbiji i regiji.
“On tvrdi da ja lažem. Kako pitanje uopće može biti lažno?” – pitanje je koje je odjeknulo među kolegama, a građani su u anketama izrazili visok stupanj zabrinutosti za sudbinu slobode govora u zemlji.
Posljedice za medijsku zajednicu
Kada političari kao što je Vučić koriste retoriku vrijeđanja i targetiranja novinara, posljedice se osjećaju na više razina – od osobne i profesionalne do društvene i političke.
Psihološki efekti na novinare
Prema istraživanju Udruge novinara Srbije iz 2022., čak 68% ispitanih novinara priznaje da je doživjelo stres, anksioznost ili strah u trenutku kada su bili izloženi verbalnim napadima ili prijetnjama. Ti osjećaji mogu dugoročno narušiti mentalno zdravlje, smanjiti kvalitetu rada i potaknuti autocenzuru.
Utjecaj na javnost i demokraciju
Ovakvi napadi na novinare ruše povjerenje građana u medije i političke institucije. Kada je vrijeđanje i targetiranje dozvoljeno ili čak poticajno, demokratski diskurs se sužava – javnost više ne dobiva uvid u sve relevantne argumente, a politička kontrola informacija postaje jača. To se odražava i na rezultate izbora, gdje se birači mogu voditi iskrivljenim ili nepotpunim informacijama.
Pravna analiza tužbe
Najava tužbe protiv najmoćnije političke figure u zemlji otvara niz pravnih i etičkih pitanja.
Mogući ishodi i presedani
- Apsolutna obustava tužbe – sud može odbaciti case zbog proceduralnih ili ustavnih razloga.
- Naknada štete i formalno izvinjenje – ako sud presudi u korist Savatovića, predsjednik bi mogao biti primoran platiti odštetu za uzrokovanu štetu ugleda.
- Presedan za buduće slučajeve – uspješna tužba mogla bi ohrabriti druge novinare da se ne boje tužbi, dok bi u slučaju odbijanja mogli biti obeshrabreni.
Prednosti i nedostaci tužbenog postupka
- Prednosti: jačanje pravne zaštite novinara, slanje poruke da političari nisu iznad zakona, promoviranje javne odgovornosti.
- Nedostaci: dugotrajni i skupi sudski postupci, mogućnost reputacijske kontraproduktivnosti (tzv. Streisand efekt), politička instrumentalizacija pravosuđa.
Zaključak
Slučaj Mladena Savatovića i najava tužbe protiv Aleksandra Vučića ilustrira koliko su vrijeđanje i targetiranje novinara i dalje živa prijetnja slobodi izražavanja u Srbiji. Dok jedan od najistaknutijih političara reagira uvredama i prijetnjama, javnost dobiva priliku promisliti o granicama političke moći, važnosti pravne zaštite medijskih radnika te širem utjecaju na demokratske procese. U konačnici, uspjeh ili neuspjeh ove tužbe mogao bi postaviti ključne standarde za buduće sukobe između vladajućih struktura i neovisnih novinara.
FAQ
1. Što znači “vrijeđanje i targetiranje” novinara?
Termin označava sustavno omalovažavanje, iznošenje neutemeljenih optužbi i javno etiketiranje novinara s ciljem diskreditacije i zastrašivanja, čime se narušava sloboda medija.
2. Zašto je Mladen Savatović najavio tužbu protiv predsjednika?
Savatović tvrdi da su ga Vučićeve uvrede i optužbe o navodnom “laganju” novinara ozbiljno povrijedile, kako profesionalno tako i osobno, te smatra da je vrijeme da pravosuđe Komisiju za zaštitu novinara postavi granice političkoj moći.
3. Kakva je praksa u EU po pitanju tužbi novinara protiv političara?
U Europskoj uniji postoji više desetaka presuda u kojima su novinari uspješno tužili političare zbog klevete ili uvrede, dobivši odštetu i izvinjenje, što potvrđuje da pravnom zaštitom novinarskog integriteta jača sloboda govora.
4. Kako tužbe utječu na rad medija?
Iako mogu osnažiti pravnu sigurnost novinara, tužbe često opterećuju medijske kuće financijski i vremenski, te mogu izazvati autocenzuru zbog straha od novih pravnih postupaka.
5. Što građani mogu učiniti kako bi podržali neovisne novinare?
Građani mogu pratiti rad neovisnih medija, sudjelovati u javnim raspravama, financijski podržavati novinske projekte te otvoreno kritizirati slučajeve cenzure i pritisaka na medije.
Izvor podataka: Reporters Without Borders, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruga novinara Srbije, N1.
Leave a Comment