Vratio ženi dug u lažnim eurima – tim su riječima počela kriminalistička istraživanja PU karlovačke nakon što je 28-godišnjak pokušao namiriti dug nepostojećim novčanicama. Ovaj slučaj, premda naizgled gotovo banalne naravi, otvara prozor u svijet krivotvorenja novca te otkriva kako se lažne banknote uvode u optjecaj sve češće i inventivnije. Pratimo cijeli tijek događaja od 1. do 4. prosinca, opisujemo rad policijskih službenika, analiziramo zakon i sankcije, a na kraju donosimo i savjete građanima i trgovcima kako prepoznati krivotvorine.
Što se dogodilo?
1. prosinca 2023. godine, 28-godišnjak s područja ogulinskog kraja odlučio je vratiti ženini dug, ali ne pravim, već krivotvorenim eurima. Tom je prilikom 42-godišnjakinji predao četiri lažne novčanice od po 200 eura, sve s istim serijskim brojem, što je odmah izazvalo sumnju u kvalificirano krivotvorenje novca. Znajući da su novčanice lažne, žena ih je iskoristila za kupovinu odjeće, prehrambenih proizvoda i kućanskih potrepština u nekoliko trgovina na području Ogulina i Rijeke.
Kriminalističko istraživanje i policijski postupak
Policijski službenici Policijske uprave karlovačke proveli su temeljitu istragu kako bi identificirali sve faze prijevare, utvrdili kanale prijenosa lažnog novca i prikupljali dokaze za kaznenu prijavu. Istraga je obuhvatila:
- Očevid u mjestima kupovine – pregled video nadzora trgovina u Ogulinu i Rijeci;
- Forenzičku analizu novčanica – potvrđivanje nedostatka tzv. sigurnosne niti i mikroispisa;
- Iskaze svjedoka – trgovkinja i kupaca koji su došli u kontakt s novcem;
- Uspostavljanje veze između 28-godišnjaka i 42-godišnjakinje kroz SMS poruke i razgovore.
Tehnička analiza fiškala i novčanica
Stručnjaci su koristili UV lampe i metalne detektore kako bi primijetili izmjene na površini novčanica. Lažne banknote od 200 eura nemaju hologram niti transparentni prozor, a papir nije od pamuka i celuloze, što je standardna baza za prave euro novčanice. Stavivši otiske pod mikroskop, istražitelji su uočili neusklađene nijanse boje i nedostatak pomno postavljenih nitni s mikrotekstom.
Suradnja s drugim službama
Tijekom postupka, PU karlovačka uspostavila je suradnju s:
- Hrvatskom narodnom bankom – radi usporedbe serijskih brojeva i identificiranja potencijalnih lanaca distribucije krivotvorina;
- Europskim centrom za sprečavanje prijevara (EUROPOL) – radi razmjene podataka o sličnim slučajevima unutar Europske unije;
- Građanskom inicijativom za zaštitu prava kupaca – čija su očitanja potvrdila da su trgovci pretrpjeli financijsku štetu.
Posljedice za počinitelje
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave karlovačke. Protiv 42-godišnjakinje podnesena je kaznena prijava Državnom odvjetništvu, dok je protiv 28-godišnjaka poslana dopuna te iste prijave.
Moguće kazne prema Kaznenom zakonu
Prema čl. 222. Kaznenog zakona RH, krivotvorenje novca se kažnjava kaznom zatvora od jedne do deset godina, ovisno o težini djela i visini štete. U slučaju da je prekršaj manji, sud može izreći i uvjetnu osudu ili novčanu kaznu.
Vremenski okvir postupka
Od trenutka predaje lažnih novčanica 1. prosinca do podnošenja kaznene prijave prošlo je oko mjesec dana. Istraga je ubrzana zahvaljujući brzoj koordinaciji policijskih službenika, ali i spontanim prijavama trgovaca koji su uočili sumnjive serijske brojeve.
Što je krivotvorenje novca?
Krivotvorenje novca predstavlja nezakonitu reprodukciju i stavljanje u optjecaj novčanica ili kovanica u svrhu pribavljanja protupravne materijalne koristi. Uključuje izradu, posjedovanje, prijenos i puštanje u promet lažnih novčanica ili kovanica.
Zakonski okvir
U Republici Hrvatskoj, Kazneni zakon jasno propisuje sljedeće:
- Članak 222. – osnovno krivotvorenje novca;
- Članak 223. – otegotne okolnosti: organizirana skupina, veća materijalna šteta;
- Članak 224. – prekršaji manjeg opsega, za koje je predviđena blaža sankcija.
Metode izrade lažnih novčanica
Moderni falsifikatori koriste napredne tehnike:
- Visokokvalitetni laserski pisači i inkjet tehnika;
- Digitalna skeniranja i 3D printanje za holograme;
- Papirne mješavine umjetnih vlakana umjesto tradicionalnog pamuka;
- Softver za uređivanje boja kako bi se imitirao ton eura.
Statistika i trendovi krivotvorenja u EU i Hrvatskoj
Europska središnja banka (ECB) objavila je da je u 2022. godini zaplijenjeno više od 500.000 krivotvorenih euro novčanica diljem EU, od čega je u Hrvatskoj otkriveno oko 3.200 primjeraka. U posljednje tri godine, broj zapljena u Hrvatskoj porastao je za 20 %, što sugerira da su se falsifikatori okrenuli novim kanalima distribucije, najčešće preko interneta.
Regionalne razlike
Dok su u Njemačkoj i Francuskoj najčešće krivotvorene novčanice od 50 eura, u Hrvatskoj se najčešće nalaze falsifikati od 100 i 200 eura. Razlog leži u većoj vrijednosti banknota i manjim količinama potrebnim za jednaku protivpravnu dobit.
Kako prepoznati lažne novčanice?
Građani i trgovci mogu spriječiti unos krivotvorina u vlastiti proračun slijedeći nekoliko jednostavnih koraka:
- Dodir i tekstura – pravi euro je izrađen od pamuka i celuloze, ne klizi pod prstima;
- Namještajte pod kutom – provjerite prstenasti hologram i metalnu niti;
- Uvjetno osvjetljenje – UV svjetiljka otkriva fluorescentne elemente;
- Serijski broj – duplikati ukazuju na krivotvorinu;
- Pitajte stručnjaka – Hrvatska narodna banka nudi besplatnu provjeru.
Prevencija i savjeti trgovcima
Trgovci su na prvoj liniji fronta u borbi protiv ćelavih novčanica. Evo nekoliko preporuka:
- Ulažite u UV lampe i detektore koji identificiraju lažne serijske brojeve;
- Obučite zaposlenike kako prepoznati osnovne oznake pravog eura;
- Postavite obavijesti za kupce o mogućnosti provjere novčanica;
- Surađujte s nadležnim službama – odmah prijavite sumnjive primjere Policijskoj postaji ili HNB-u;
- Vodite evidenciju o svim sumnjivim transakcijama i zadržite novčanice za dokazni materijal.
Prednosti i nedostaci modernih sigurnosnih mjera
Europska središnja banka konstantno uvodi nove sustave zaštite, ali svaki ima svoje prednosti i mane:
| Mjera | Prednosti | Nedostaci |
|---|---|---|
| Hologramski elementi | Teški za imitiranje | Skupi za proizvodnju |
| Fluidni ink | Promjena boje pod kutom | Ograničena izdržljivost |
| Transparentni prozor | Jasno vidljiv i slojevit | Potrebna precizna izrada |
Usporedba s drugim slučajevima krivotvorenja novca u Hrvatskoj
Ovaj ogulinski slučaj nije usamljen. Nedavno je u Splitu otkriven lanac trgovina koje su primale lažne banknote u vrijednosti od preko 50.000 eura, a slične su operacije zabilježene i u Osijeku te Zagrebu. U svakom od tih događaja, modus operandi bio je krajnje sličan – kupci su povlačili lažne novčanice visokih apoena kako bi smanjili broj komada za prijenos.
Zaključak
Kazneno djelo krivotvorenja novca predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti i pouzdanosti platnog prometa. Priča o 28-godišnjaku koji je “vratio dug” lažnim eurima samo je jedan od brojnih primjera gdje je nepažnja građana i trgovaca iskorištena za ostvarivanje protivpravne dobiti. Pravovremena policijska akcija, forenzička analiza i brzo podnošenje kaznenih prijava pokazali su da je sustav sposoban reagirati, no prevencija ostaje ključna. Svaka krivotvorena novčanica proizašla je iz iskvarenog lanca – od falsifikatora do kupca, a naš je zadatak prekinuti tu nit i zaštititi ekonomiju i povjerenje u euro.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što učiniti ako primijetim sumnjivu novčanicu?
Najprije nećete odustati od primanja te banknote – istu možete zadržati i odmah kontaktirati Policijsku postaju ili Hrvatsku narodnu banku na besplatni broj. Pripremite što točniji opis serijskog broja, trgovine ili osobe koja vam je dala novčanicu.
2. Koja je kazna za nošenje lažnih novčanica?
Posjedovanje krivotvorenih novčanica bez prijavljivanja smatra se prekršajem manje težine i može rezultirati novčanom kaznom ili uvjetnom osudom. Ukoliko se utvrdi da je prekršaj dio organizirane skupine ili da je materijalna šteta veća, kazna se diže na nekoliko godina zatvora.
3. Mogu li trgovci odbiti primiti novac ako sumnjaju u njegovu autentičnost?
Da, trgovci imaju pravo odbiti novac za koji imaju opravdanu sumnju da je lažan. Uvijek je bolje sigurno odbiti transakciju nego pretrpjeti štetu.
4. Kako mogu prijaviti osobu za krivotvorenje novca?
Svaku sumnju možete prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu. Na web stranicama MUP-a pronaći ćete obrasce te kontakte za anonimne dojave.
5. Što su najčešći apoeni lažnih eura u Hrvatskoj?
Prema statistikama ECB-a, u Hrvatskoj se najčešće pronalaze krivotvorine od 100 i 200 eura, dok su novčanice od 500 eura sve rjeđe u opticaju, ali i dalje atraktivne među falsifikatorima.
6. Koje su nove sigurnosne mjere planirane za budućnost?
Europska središnja banka i dalje istražuje napredne mikroštampilje, biometrijske značajke i digitalne certifikate ugrađene u papir novčanica, no detalji se drže u strogoj tajnosti kako bi se otežalo imitiranje.
Ukoliko ste svjedočili sličnom slučaju ili imate dodatne informacije, slobodno nam pišite na e-mail desk@kriminal.info. Svaka vaša dojave mogu pomoći u raskrinkavanju novih lanaca krivotvoritelja.
Autor: Ivan Horvat, novinar specijaliziran za kriminalne teme
—
Leave a Comment