Uvod: Što nam zaista govore dokumenti i govor predsjednika EU?
Kada govorimo o političkim i ekonomskim odlukama Europske unije, često se nađeš u zamci – s jedne strane imaš zvučne fraze, kao što su «solidarnost», «održiv razvoj» i «ekonomski oporavak», a s druge strane realnost na terenu često pokazuje sasvim drugačije slike. Vladimir Čavrak, profesor ekonomije i analitičar, u najnovijim je sunarodnjacima jasno i glasno prozvao briselske vlasti, tvrdeći da dokumenti i izjave EU često objavljuju skewed sliku stvarnosti, skrivajući pravi intenzitet problema koje povlače za sobom. Njegove analize otkrile su da se ispod površine skrivaju duboki problemi svakodnevnog života običnih građana i gospodarstvenika.
Eksplozivni rast inflacije i naznake STABILIZACIJE?
Kako politika EU utječe na hrvatski novčanik?
Samo uskoro nakon što je Hrvatska zabilježila inflaciju od 3,7 posto, što je znatno više od ciljanih 2 posto, Europska unija bilježi blagu stabilizaciju inflacijskih vrijednosti. U eurozoni se očekuje pad na 1,8 do 2 posto do kraja godine, dok je Hrvatska, s inflacijom od 3,7 posto, i dalje suočena s poskupljenjima koja svakodnevno osjećamo na svom novčaniku. Statistika jasno pokazuje da, iako Europska unija polako ‘hladi’ svoj inflacijski vrtlog, Hrvatska gotovo da je ušla u novu fazu inflacijskog cycla, a ona odražava se pretežno na cijene hrane, energenata i osnovnih životnih potrepština.
Ekonomisti tvrde da će se ovi trendovi zadržati još barem godinu dana, što znači da ćemo i nadalje osjećati pritisak na obiteljski budžet, a poskupljenja će dodatno opteretiti i poduzeća, naročito one s malom profitnom maržom.
Globalni izazovi i domaće posljedice
Čemu služe briselski dokumenti, i koliko su relevantni za Hrvatsku?
Dokumenti Europske komisije često sadrže opširne analize, preporuke i prognoze koje, nažalost, izgledaju poput kompleksnih političkih manevra, a zadrže li se samo na razini papira, često ne odražavaju stanje na terenu. Čavrak upozorava da se u tim tekstovima skriva niz optimističnih narativa koji mogu prevariti one manje upućene, a često se zanemaruju konkretni podaci o porastu javnog duga, nezaposlenosti ili privatnih troškova. Na primjer, javni dug Hrvatske u odnosu na BDP već premašuje 78 posto, a očekuje se da će do kraja godine doseći gotovo 80 posto, što ukazuje na duboku financijsku ovisnost o inozemnim kreditima. Takva situacija dionica je globalne finansijske nestabilnosti i megatrenda koji nam se događa u najbližoj budućnosti.
Politička retorika vs. ekonomska stvarnost
Zašto briselski govor često odmakne od stvarnih izazova?
Brisel često ističe principe „solidarnosti“, no kada je potrebno konkretno podržati manje članice ili riješiti njihove probleme, ta se riječ nestalno pojavi na papiru, ali nikada u realnim političkim potezima. Primjerice, Grčka je tijekom financijske krize 2010. godine zabilježila najveći pad proračunskog deficita, ali novi podaci pokazuju da je ta zemlja morala podnijeti teške mjere štednje, rezove i smanjenje javnih usluga. Na taj način europske elite odobravaju tri puta veći dug, ali istovremeno praktično ignoriraju porast socijalnih napetosti i nezadovoljstva u stanovništvu.
U najnovijim govorima u Bruxellesu provlače se teme o potrebi reforma, digitalizacije i zelenog preobražaja, dok su istovremeno najveći izazovi – komentira Čavrak – globalna inflatorna spirala, pad konkurentnosti industrije i rast javnog duga – sve samo površinske teme koje odmažu stvarnom rješavanju temeljnih problema.
Njemačka, Francuska i Italija – novi izazovi EU
Hrvatska u kontekstu europske krize
Dok su ranije velike europske zemlje, poput Njemačke i Francuske, uglavnom uživale privilegije u kriznim vremenima, nova stvarnost donosi ‘zahtjevnu’ situaciju. Njemačka se suočava s ozbiljnom strukturnom krizom, gdje industrija tone u stagnaciju, a tradicionalni izvori rasta buduće su rijeđe i složenije za ostvariti. Francuska, s druge strane, bori se s rastućim javnim dugom koji već prelazi 110 posto BDP-a, dok je Italija na samom rubu financijskog kolapsa. Hrvatska, kao ‘periferna zemlja’, na primamljiv način iskoristila je vrijeme visokog rasta od 4-5 posto u razdoblju od 2015. do 2019., no sada je u izazovnim vremenima kada je potrebno inovativno i kritički djelovati.
Jedna od najozbiljnijih prijetnji je mogućnost da krah velikih ekonomija dovede do urušavanja cjelokupnog europskog projekta, a s time i nestanka eura kao zajedničke valute.
Zaključak: Što nam poručuje gospodarski razvoj EU?
Na temelju analiza Vladimira Čavraka, jasno je da europske dokumente i govor vlasti treba promatrati s dozom kritičnosti. Dok se u Bruxellesu ističe potreba za zajedničkom solidarnosti, u stvarnosti je došlo do sve većeg jaza između velikih i malih država, između formalnih riječi i konkretnih ljutnji koje osjećaju obični ljudi. Pregledom događaja i statistike, postaje očigledno da će tek prilagodba postojeće politike, smanjenje ovisnosti o vanjskim kreditima te internetska i industrijska inovacija biti ključ za opstanak. Hrvatska, svojom pozicijom na granici EU, ima mogućnost postati primjer kako se kroz kritičko razmišljanje i stvarne promjene može izvući najviše iz izazova koje donosi ovo doba.
Često postavljena pitanja (FAQ)
- Zašto je inflacija u Hrvatskoj viša od europske?
Glavni razlog leži u strukturnim razlikama u gospodarstvu, visokoj cijeni energenata, poput plina i nafte, te troškovima hrane koji se u Hrvatskoj brže povećavaju. - Može li EU riješiti probleme s prekomjernim javnim dugom?
EU već koristi različite mehanizme, poput europskog fonda za stabilnost i financijskih instrumenata, ali duboke strukturne reforme i odgovarajuće fiskalne politike još su uvijek izazov. - Koliko će Hrvatska biti pogođena velikom europskom krizom?
Ovisno o jačini krize, naša zemlja bi mogla osjetiti povećanu stopu nezaposlenosti, smanjenje stranih ulaganja i veće troškove zaduživanja. - Kako Europa može izaći iz ove krize?
Prema stručnjacima, ključno je reformirati industrijski sektor, smanjiti ovisnost o inozemnim kreditima i jačati unutarnju potražnju kroz razvoj inovacijskih projekata i poticaja za poduzetništvo.
Na temelju svega navedenog, jasno je da je ključno za Hrvatsku i cijelu Europsku uniju da istinski sagledaju svoje slabosti i uzmu kritički stav prema dokumentima i govorima briselskih vlasti. Budućnost ovisi o spremnosti na promjenu, inovacije i realno sagledavanje izazova, a ne samo o praznim frazama i deklarativnoj solidarnosti.
Leave a Comment