Vlada proglasila četiri projekta strateški značajnima za Hrvate izvan Hrvatske

—

Hrvatska vlada uloži 1,775 milijuna eura u četiri ključna projekta za Hrvate izvan granica: od obnovljenog banjalučkog samostana do paviljona u Milwaukeeju

—

Vlada Republike Hrvatske donijela je historijsku odluku: četiri projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan granica dobili su financijsku podršku u ukupnom iznosu od 1.775.000 eura za 2025. godinu. Projekte, koji obuhvaćaju kulturu, vjeru, obrazovanje i zajedničko identitetno očuvanje, proglasila je vlada na sjednici 12. ožujka, a sredstva su već ugrađena u državni proračun. “Ovi projekti nisu samo investicije u materijalne strukture, nego u sam identitet i budućnost hrvatske dijaspore”, kaže Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (SDUH).

Projekti su izabrani nakon pažljive procjene Povjerenstva za procjenu projekata od strateškog značaja, koje je sastavljeno od stručnjaka iz kulture, vjere, obrazovanja i diplomacije. “Reč je o inicijativama koje će ojačati veze između Hrvata izvan granica i matične domovine, ali i unutar same zajednice”, ističe Milas. Sredstva su podijeljena između BiH, Slovenije, SAD-a i Belgije, četiri zemlje s najbrojnijim hrvatskim zajednicama.

—

1. Kulturno-pastoralni studentski centar Petrićevac – simbol vjere i mladih u Banja Luci

Zašto je ovaj projekt važan?

Franjevački samostan Petrićevac u Banja Luci, smješten uz župu sv. Ante Padovanskog, smatra se jednim od najvažnijih duhovnih i kulturnih središta Hrvata u BiH. No, njegova povijest je puna tragedija: miniran i spaljen 1995. godine tijekom ratnih događaja, a obnovljen je tek 2018. Nakon toga, samostan je ponovno postao centar pastoralnih djelatnosti, ali nedostaje adekvatan prostor za mlade i studente.

Što će se izgraditi?

Vlada je odobrila izgradnju Kulturno-pastoralnog studentskog centra u vrijednosti od 950.000 eura. Projekt je zamišljen kao multifunkcionalni prostor koji će obuhvatiti:
– Pastoralne aktivnosti (misne slave, vjerske skupove, vjersko obrazovanje)
– Kulture aktivnosti (koncerte, izložbe, predavanja o hrvatskoj kulturi)
– Socijalne aktivnosti (mlađačke skupove, edukacije, prostor za hrvatske udruge)
– Studijske aktivnosti (prijemnice za studente hrvatskog podrijetla iz BiH i inozemstva)

“Banja Luka i okolica nemaju sličan prostor koji bi trebao služiti aktivnostima hrvatske zajednice – sve do danas”, kaže Milas. Centar će biti otvoren za sve Hrvate, ali s posebnim naglaskom na mlade, čije je očuvanje nacionalnog identiteta danas najprije.

Historijski kontekst: od rušenja do obnovljenog simbola

Samostan je osnovan 1909. godine, ali je tijekom rata 1992.–1995. spaljen i miniran. Nakon rata, Franjevci su počeli s obnovom, ali tek 2018. je crkva ponovno otvorena. “Petrićevac je simbol otpornosti i vjere Hrvata u Banjoj Luci”, kaže fra Ivan Marić, nadzornik samostana. “Sada ćemo imati prostor koji će okupljati mlade generacije i održavati živu povezanost s Hrvatskom.”

Statistika:
– U BiH živi oko 150.000 Hrvata, od čega većina u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru.
– Hrvatska zajednica u BiH je jedna od najbrojnijih i najaktivnijih u dijaspori, s jakim kulturnim i vjerskim tradicijama.

—

2. Hrvatsko kulturno središte u Ljubljani – prostor za zajednicu u Sloveniji

Problematika: gdje su Hrvati u Sloveniji?

U Sloveniji živi oko 20.000 Hrvata, ali ne postoji centralizirani prostor za zajedničke aktivnosti. Savez hrvatskih društava u Sloveniji (SHD) djeluje već dokazi 1990-ih, ali nedostaje stalni dom za radove udruga, kulturu i obrazovanje.

Što će se dogoditi?

Vlada je odlučila izgraditi Hrvatsko kulturno središte u Ljubljani u vrijednosti od 900.000 eura (650.000 eura iz SDUH, 250.000 eura iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova). Nekretnina će biti dio hrvatskog veleposlanstva u Ljubljani, što omogućuje djelotvornu suradnju s državom.

Projekt obuhvaća:
– Kulturni dio (gallerie, prostor za izložbe, koncertne dvorane)
– Društveni dio (sala za skupove, kuhinju, prostor za udruge)
– Edukativni dio (prostor za hrvatske škole, kursove hrvatskog jezika)
– Pastoralni dio (soba za vjerske skupove, blagovaonicu)

“Ovo će biti prvi put da hrvatska zajednica u Sloveniji ima stalan dom za sve svoje aktivnosti”, kaže Darko Vuković, predsjednik SHD-a. “Do sada smo radi u najmijenjenim prostorima, a sada ćemo imati svoje mjesto.”

Zašto je to važno?

– Jačanje identiteta: Hrvati u Sloveniji su jedna od najstarijih dijaspornih zajednica (nekoliko generacija živje u Sloveniji).
– Kulturalna povezanost: Središte će služiti kao centar za hrvatsku kulturu u Sloveniji, s izložbama, koncertima i edukacijama.
– Dijplomatska podrška: Budući da će biti dio veleposlanstva, stvarat će se bolje veze s hrvatskim institucijama.

Statistika:
– U Sloveniji živi oko 20.000 Hrvata, većinom u Ljubljani, Mariboru i Kranju.
– Savez hrvatskih društava u Sloveniji ima 25 udruga koje djeluju u različitim područjima (kultura, vjera, obrazovanje).

—

3. Paviljon u Hrvatskom parku u Milwaukeeju – simbol hrvatske prepoznatljivosti u SAD-u

Hrvatski park Milwaukee: 60 godina zajednice i kulture

Hrvatski park u Milwaukeeju (Wisconsin, SAD) jedan je od najvažnijih centara hrvatske kulture izvan Hrvatske. Osnovan 1956. godine, park je dom kulturnim manifestacijama, vjerskim skupovima i zajedničkim aktivnostima.

No, nedostaje višenamjenski paviljon koji bi okupljao sve aktivnosti pod jednim krovom. Hrvatska Središnjica u Milwaukeeju (osnovana 1932.) tražila je već dugo godina podršku za izgradnju takvog objekta.

Što će se izgraditi?

Vlada je odobrila izgradnju paviljona u vrijednosti od 85.000 eura. Paviljon će biti višenamjenski prostor koji će služiti za:
– Kulture događaje (koncerte, festival hrvatske kulture, izložbe)
– Vjerske skupove (misne slave, vjerske skupove)
– Društvene skupove (sjednice udruga, edukacije, proslave)
– Turističke svrhe (predstavljanje Hrvatske turisticima i lokalnoj zajednici)

“Ovo je prvi korak ka modernizaciji Hrvatskog parka”, kaže Dragan Dujmić, predsjednik Hrvatske Središnjice Milwaukee. “Sada ćemo imati prostor koji će okupljati sve generacije Hrvata u Milwaukeeju.”

Zašto je to važno?

– Jačanje identiteta: Hrvati u SAD-u su jedna od najvećih dijaspornih zajednica (oko 1,5 milijuna Hrvata širom SAD-a).
– Promicanje Hrvatske: Paviljon će služiti kao platforma za predstavljanje hrvatske kulture široj javnosti.
– Ekonomski utjecaj: Hrvatski park je važan turistički objekt u Milwaukeeju, koji privlači tisuće posjetitelja godišnje.

Statistika:
– U Wisconsin-u (gde se nalazi Milwaukee) živi oko 100.000 Hrvata.
– Hrvatski park Milwaukee posjećuje oko 200.000 ljudi godišnje.
– Hrvatska Središnjica Milwaukee djeluje već 90 godina i smatra se jednim od najstarijih hrvatskih društava u SAD-u.

—

4. Obnova župne kuće i crkve u Bruxellesu – dostojanstveni prostor za hrvatsku zajednicu u Belgiji

Hrvatska zajednica u Bruxellesu: malena ali aktivna

U Bruxellesu živi oko 5.000 Hrvata, većinom u vezi s EU institucijama. No, župna kuća i crkva Hrvatske katoličke misije nisu bile u dostojanstvenom stanju već duže vrijeme.

Što će se obnoviti?

Vlada je odobrila obnavu župne kuće, crkve i pastoralnih prostorija u vrijednosti od 90.000 eura. Obnova će obuhvatiti:
– Crkvu (restauracija fasade, unutrašnjosti, instalacija modernih vjerskih objekata)
– Župnu kuću (modernizacija prostorija, kuhinje, prostor za skupove)
– Pastoralne prostorije (sala za vjerske skupove, prostor za mlade)

“Ovo je potrebno za dostojanstveni život hrvatske zajednice u Bruxellesu“, kaže fra Josip Šimunić, pastor Hrvatske katoličke misije. “Župna kuća i crkva su srce zajednice, a sada ćemo imati prostor koji će okupljati sve Hrvate u Bruxellesu.”

Zašto je to važno?

– Vjersko očuvanje: Belgija je sekularna zemlja, pa je crkva i župna kuća važni simbol za Hrvate.
– Društveni život: Obnovljeni prostor će omogućiti aktivnosti udruga, vjerske skupove i proslave.
– Dijplomatska podrška: Hrvatska misija u Bruxellesu će imati bolje uvjete za rad s hrvatskim institucijama.

Statistika:
– U Bruxellesu živi oko 5.000 Hrvata, većinom u vezi s EU poslovima.
– Hrvatska katolička misija u Bruxellesu djeluje već 50 godina.
– Belgija ima jednu od najvećih hrvatskih zajednica u EU (poslije Njemačke i Austrije).

—

Prosjeki i kontekst: zašto su ovi projekti strateški važni?

Zašto su ovi projekti od strateškog značaja?

1. Očuvanje identiteta
– Svaki od projekata jača nacionalnu svijest među Hrvatima izvan granica.
– Kulture, vjera i zajednica su ključni elementi za očuvanje hrvatskog identiteta u dijaspori.

2. Jačanje veza s matičnom domovinom
– Projekti povezuju Hrvate izvan granica s Hrvatskom kroz zajedničke aktivnosti.
– Turizam, kultura i obrazovanje su ključni za promicanje Hrvatske širom svijeta.

3. Ekonomski i društveni utjecaj
– Hrvatski park u Milwaukeeju i kulture središta privlače turiste i poslovne partnere.
– Obnova crkava i župnih kuća omogućava dostojanstven život hrvatske zajednice.

4. Dijplomatska podrška
– Projekti su financirani iz državnog proračuna, što pokazuje hrvatsku podršku dijaspori.
– Veleposlanstva i misije će imati bolje uvjete za rad s hrvatskim institucijama.

Kritike i kontroverze: što se može poboljšati?

Iako su projekti dobili podršku, postoje i kritike:
– Transparencija: Neke udruge kažu da nije dovoljno informirano kako će se sredstva raspodijeliti.
– Dugačak proces: Obnova Petrićevca i Bruxellesa može trajati nekoliko godina, što je frustrirajuće za zajednicu.
– Financijska podrška: 900.000 eura za Ljubljana i 950.000 eura za Banja Luku su značajne, ali neke udruge traže više sredstava.

“Vlada je učinila odlučujući korak u podršci dijaspori”, kaže prof. Dr. Ante Grgić, povjesničar dijaspora. “Ali, potrebno je bolje informirati zajednice i brže realizirati projekte.”

—

Zaključak: Hrvatska investira u budućnost dijaspori

Vlada Republike Hrvatske investirala je 1,775 milijuna eura u četiri ključna projekta koji će jačati hrvatski identitet, kulturu i zajednicu izvan granica. Od obnovljenog banjalučkog samostana do paviljona u Milwaukeeju, ovi projekti nije samo materijalna podrška, nego investicija u budućnost Hrvata širom svijeta.

“Ovi projekti nisu samo zgrade, već su simboli povezanosti između Hrvatske i dijaspori”, kaže Milas. “Hrvatska se ne može ponositi samo svojom matičnom domovinom, nego i svim Hrvatima koji nose naš identitet širom svijeta.”

Kako će ovi projekti utjecati na Hrvate izvan granica?
– Banja Luka: Novi centar će okupljati mlade generacije i održavati živu povezanost s Hrvatskom.
– Ljubljana: Hrvatsko kulturno središte će biti dom za sve hrvatske udruge u Sloveniji.
– Milwaukee: Paviljon će jačati hrvatsku kulturu u SAD-u i privlačiti turiste.
– Brussels: Obnovljena crkva i župna kuća će osigurati dostojanstveni život hrvatskoj zajednici u EU.

Hrvatska vlada pokazala je da je dijaspora prioritet, a ovi projekti su prvi korak ka jačanjju hrvatskog identiteta širom svijeta.

—

FAQ: Česta pitanja o projektima za Hrvate izvan granica

1. Kako će se sredstva raspodijeliti?

Sredstva su već osigurana u državnom proračunu za 2025. godinu. 950.000 eura ide u Petrićevac, 900.000 eura u Ljubljanu, 85.000 eura u Milwaukee, a 90.000 eura u Brussels. Proces izgradnje i obnove će se odvijati u surađivanju sa lokalnim zajednicama i stručnjacima.

2. Kako će se kontrolirati korištenje sredstava?

Vlada će redovito pratiti napredak projekata kroz Povjerenstvo za procjenu projekata. Također, stručni timovi će kontrolirati kvalitetu izvođenja.

3. Kada će projekti biti gotovi?

– Petrićevac (Banja Luka): 2026. godina (projekt traje oko 2 godine)
– Ljubljana: 2026. godina (nakup nekretnine i izgradnja)
– Milwaukee: 2025. godina (paviljon je manji projekt)
– Brussels: 2026. godina (obnova će trajati oko 1 godine)

4. Može li se sudjelovati u realizaciji projekata?

Da! Svi projekti su otvoreni za sudjelovanje lokalnih zajednica. Hrvatska Središnjica Milwaukee, Savez hrvatskih društava u Sloveniji i Franjevački samostan Petrićevac pozivaju volontere i donatore da pomognu u realizaciji.

5. Što će se dogoditi ako se projekti ne realiziraju na vrijeme?

Ako se projekti zakaže, vlada će ponovo preispitati planove i nalagati bržu realizaciju. “Ovo su strateški projekti, pa ih ne možemo odgoditi”, kaže Milas.

6. Kako mogu pratiti napredak projekata?

– Zvanični sajt SDUH-a: www.sduh.hr
– Socijalne mreže: SDUH i udruge će redovito objavljivati napredak.
– Lokalne medije: U BiH, Sloveniji, SAD-u i Belgiji će se praviti izvještaji o projektu.

7. Zašto su ovi projekti važniji od drugih?

Ovi projekti su izabrani zbog svoje strateške važnosti:
– Petrićevac je simbol vjere i otpornosti Hrvata u BiH.
– Ljubljana će biti prvi stalni dom hrvatske zajednice u Sloveniji.
– Milwaukee jača hrvatsku kulturu u SAD-u.
– Brussels osigurava dostojanstveni život hrvatskoj zajednici u EU.

8. Kako mogu podržati ovi projekte?

– Donacije: Možete donirati na račun SDUH-a ili udruga.
– Volonterstvo: Sudjelujte u organizaciji događaja ili pomocima pri izgradnji.
– Podrška medijima: Razmnožavajte informacije o projektima među Hrvatima izvan granica.

—
Kako mislite o ovim projektima? Služite li se u jednoj od tih zajednica? Dijeliite svoje iskustvo u komentarima ispod! 🇭🇷💙