Vjeroučitelj uhićen zbog širenja lažnih vijesti o časnoj sestri; navodno je prijetio susjedu da ga ukloni Vjeroučitelj je uhićen nakon što se sumnja da je širio lažne vijesti o časnoj sestri, uzrokujući uznemirenost u lokalnoj zajednici. Policija je pokrenula istragu. Prema informacijama, optuženi je navodno susjedu upućivao prijetnje kako bi ga uklonio, što je dodatno pogoršalo sigurnosnu situaciju u kvartu. Daljnje detalje pružit će nadležna tijela nakon dovršetka provođenja istrage i privođenja optuženog na ročište.

Uhićen vjeroučitelj iz Križevaca, Ivan Pokupec, završio je u prostorijama policije Koprivničko-križevačke županije, optužen za širenje lažnih vijesti o časnoj sestri te prijetnje susjedu. Ovaj slučaj aktualizira problem lažnih vijesti u lokalnim zajednicama i otvara pitanja o tome kakav utjecaj medijska manipulacija i prekršaji javnog reda mogu imati na reputaciju vjerskih službenika i cjelokupne župne zajednice.

Uvod

U proteklih nekoliko dana tema širenja lažnih vijesti i prijetnji dobila je novu dimenziju nakon što je policija službeno potvrdila da je Pokupec uhićen zbog širenja netočnih informacija o navodnom napadu na časnu sestru te zbog prijetnji koje je uputio susjedu. Cijeli slučaj potaknuo je žustar odjek u medijima, na društvenim mrežama i unutar crkvene zajednice, a otvara i šire pitanje – koliko je zapravo rasprostranjena dezinformacija u Hrvatskoj, te koje mjere poduzima pravosuđe da bi zaštitilo javni red i mir.

Istraga i okolnosti uhićenja

Uhićenje je uslijedilo nakon što je Policijska uprava koprivničko-križevačka pokrenula izvide zbog više prijava građana koji su se požalili na tekstove i objave u kojima je Pokupec iznosio netočne navode o ozljedi časne sestre. Istovremeno, čulo se i za prijetnju susjedu, što je dodatno zakompliciralo slučaj.

Aktivnosti policije

Prikupljanje svjedočanstava žrtava lažnih vijesti
Analiza digitalnih tragova na Facebooku i drugim mrežama
Prekršajni postupak zbog narušavanja javnog reda i mira
Mogućnost kaznene prijave za prijetnje i klevetu

Prikupljeni dokazi i izjave

Policija je prilikom privođenja preuzela mobilne telefone i računala vjeroučitelja, zabilježila je izjave susjeda koji tvrde da im je Pokupec poručio “da će ga riješiti” ukoliko ga ponovno vidi u svom dvorištu. Osim toga, nekoliko svjedoka potvrdilo je kako su bili izloženi, prema vlastitim riječima, neutemeljenim optužbama da su sudjelovali u napadu na časnu sestru.

Prijetnje susjedu i nove optužbe

Osim širenja lažnih vijesti, najnovija optužba protiv vjeroučitelja odnosi se na verbalne prijetnje koje je navodno uputio susjedu. Ovaj aspekt slučaja dodatno komplicira njegovu poziciju u javnosti, ali i sudski epilog, jer prijetnje predstavljaju zaseban prekršaj, a potencijalno i kazneno djelo.

Što zakon kaže o prijetnjama

Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, prijetnje predstavljaju prekršaj za koji se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana. Ukoliko prijetnja poprimila ozbiljan i ponovljen oblik, postoji mogućnost da se prijeti i kazneno-pravno gonjenje prema Kaznenom zakonu.

Posljedične mjere i sankcije

Obavezno prisustvo na radionicama za kontrolu agresivnog ponašanja
Zabrana približavanja susjedu na udaljenost manju od sto metara
Prekršajna prijava s prijedlogom za uvjetnu kaznu
Mogućnost podizanja kaznene prijave u slučaju recidiva

Reakcije javnosti i policije

Slučaj je izazvao različite reakcije: dok ga jedni vide kao primjer ekstremističkog ponašanja i zlouporabe povjerenja, drugi ga smatraju žrtvom napada medija i pritiska iz političkih krugova. Policija je istaknula da prema statistici iz 2023. godine u Hrvatskoj svake se godine prijavi prosječno 150 do 200 slučajeva širenja lažnih vijesti i govora mržnje putem interneta.

Nacionalni mediji

Veći nacionalni portali prenijeli su vijest uz naglašenu rečenicu iz policijskog priopćenja: “Ovaj slučaj pokazuje koliko digitalna sfera može potaknuti širenje dezinformacija te ugroziti javni red i mir.” U komentarima čitatelja često se spominje i uloga crkvenih autoriteta u sprečavanju takvih incidenata.

Lokalna župna zajednica

Župa u Križevcima oglasila se kratkim priopćenjem: “Zabrinuti smo zbog tvrdnji iznesenih u medijima, ali poštujemo rad policije i pravosudnih tijela. Vjerujemo da će se istina uskoro razjasniti, a punu suradnju ponudili smo na svim razinama.”

Širenje lažnih vijesti: razmjeri i posljedice

Dezinformacija je jedan od ključnih problema modernog doba. Prema istraživanju Europske komisije iz 2022., 58% građana EU smatra da su lažne vijesti “velika” ili “vrlo velika” prijetnja demokraciji. U Hrvatskoj se, pak, u 2023. zabilježilo 175 službenih postupaka vezanih uz viralne laži na društvenim mrežama.

Što su lažne vijesti

Lažne vijesti (fake news) podrazumijevaju objave koje namjerno dezinformiraju čitatelja, često privlačeći pažnju provokativnim naslovima. One mogu imati raznolike motive: od političke kampanje, preko osobnih osveta do želje za financijskom dobiti putem klikova.

Posljedice za društvo

Gubitak povjerenja u institucije
Polarizacija javnog mnijenja
Širenje straha i nesigurnosti
Negativan utjecaj na mentalno zdravlje građana

Pravni okvir i kazneni postupak

Za djela koja se tiču širenja lažnih vijesti i prijetnji primjenjuju se različiti zakoni i odredbe:

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira

U ovoj kategoriji “narušavanje javnog reda” obuhvaća fizičko ili verbalno ponašanje koje uznemiruje građane. Prekršajne prijave podnose se lokalnim policijskim postajama, a sankcije su najčešće novčane kazne.

Kazneni zakon

Ako prijetnja sadrži elemente urote ili ponavljanja, može se potegnuti i kazneni postupak prema Kaznenom zakonu RH. Članak 139. definira kaznu za “zločin prijetnje” zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Uloga društvenih mreža i medija

Društvene mreže sve su češće mjesto na kojem se pokreću ili razotkrivaju dezinformacije. Prema podacima We Are Social iz 2023., 68% Hrvata aktivno koristi barem jednu društvenu mrežu, što znači da glasine na Facebooku, Instagramu ili Twitteru mogu u rekordnom roku obići cijelu zemlju.

Algoritmi i viralnost

Algoritmi društvenih platformi prilagođavaju sadržaj korisnicima i nagrađuju visoku interakciju. Nažalost, kontroverzan sadržaj često ostvaruje više lajkova i dijeljenja, pa iako je netočan, brže se širi od provjerenih informacija.

Mjere protiv dezinformacija

Faktografija i provjera činjenica od strane neovisnih portala
Ograničavanje dohvata lažnog sadržaja algoritamskim filtrema
Edukacija građana o medijskoj pismenosti
Sklapanje kodeksa ponašanja između država i društvenih platformi

Zaključak

Slučaj uhićenja vjeroučitelja Ivana Pokupca za širenje lažnih vijesti i prijetnje susjedu ilustrira koliko ozbiljnih posljedica takvo ponašanje može izazvati na lokalnoj razini. Upozorava nas na važnost medijske pismenosti, odgovornosti korisnika društvenih mreža te brzog reagiranja nadležnih institucija. Dok se čeka epilog prekršajnog i potencijalnog kaznenog postupka, istina o motivima i razmjerima ovog slučaja tek treba biti potpuno razotkrivena.

FAQ – Često postavljana pitanja

1. Zašto je Pokupec uhićen?

Uhićen je zbog sumnje da je širio lažne vijesti o napadu na časnu sestru te prijetio susjedu, čime je prekršio zakon o javnom redu i – potencijalno – odredbe Kaznenog zakona.

2. Kakve sankcije mu prijete?

Ako bude osuđen za prekršaj, očekuje ga novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana. U slučaju kaznenog postupka zbog prijetnji, može dobiti i strožu kaznu zatvora.

3. Što se smatra lažnom viješću?

Lažna vijest je namjerno plasirana ili prenesena informacija koja je u potpunosti ili djelomično netočna i može dovesti do dezinformiranja javnosti.

4. Kako prepoznati i prijaviti lažne vijesti?

Provjerite izvor i druge vijesti iz iste redakcije.
Koristite fakt-checking portale poput Faktografa.
Prijavite sumnjive sadržaje platformi ili policiji.

5. Koja je uloga crkve u ovakvim situacijama?

Župna zajednica i biskupija imaju moralnu i pastoralnu odgovornost da pomognu razjašnjenju i smire tenzije, istovremeno surađujući s državnim tijelima.

6. Koliko je raširena problematika dezinformacija u Hrvatskoj?

Prema podacima Europske komisije, preko 55% građana smatra da su lažne vijesti ozbiljan problem, a policija svake godine bilježi stotine prijava vezanih uz online dezinformacije.