Regionalna televizija Kanal Ri, dugogodišnji dio medijske scene Primorsko-goranske županije, suočava se s ozbiljnim strukturnim i financijskim problemima koji su kulminirali odbacivanjem izvješća o poslovanju za 2024. godinu od strane Županijske skupštine. Ova odluka otvorila je brojna pitanja o budućnosti ove medijske kuće, njezinoj ulozi u lokalnom informiranju te mogućim rješenjima koja bi mogla osigurati njezin opstanak. Rasprave vijećnika odaju duboku zabrinutost zbog niza višegodišnjih poteškoća, od nedostatka financijskih sredstava do upitne kvalitete programa i upravljačke vizije.
Kanal Ri na Dnevnom Redu Županijske Skupštine: Odbijeno Izvješće, Počinje Potraga za Rješenjima
Sjednica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, održana nedavno, obilježena je žustrom raspravom o sudbini regionalne televizije Kanal Ri. Vijećnici su jednoglasno odbacili izvješće o poslovanju televizije za proteklu godinu, signalizirajući duboko nezadovoljstvo trenutnim stanjem. Premda je obnašateljica dužnosti ravnateljice, Gordana Šimić Drenik, koja je nedavno podnijela ostavku, pokušala naglasiti pozitivne financijske pokazatelje na kraju godine, njezin trud nije bio dovoljan da ublaži kritike.
Šimić Drenik je istaknula da je televizija godinu završila “u plusu”, ali je istovremeno apostrofirala dugogodišnji i ključni problem: nedostatak i neredovitost financijskih sredstava, posebice onih namijenjenih isplati plaća zaposlenicima. Ovo je, prema njezinim riječima, rak rana koja sustavno nagriza stabilnost i razvoj Kanala Ri.
Ključni problemi Kanala Ri koje su vijećnici istaknuli:
Financijska nestabilnost: Kronični nedostatak sredstava, neredovite isplate plaća i rastući dugovi.
Nezadovoljavajući programski sadržaj: Kritike na račun nedostatka vlastitog, autorskog sadržaja i niske kvalitete postojećeg programa.
Upravljački problemi: Nedostatak jasne vizije, strategije i učinkovitog upravljanja.
Nasljeđe prošlosti: Televizija je osnovana kao “politička televizija SDP-a”, što se reflektira i danas kroz percepciju i određene upravljačke strukture.
Većina prihoda Kanala Ri dolazi iz javnog sektora, s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom kao najvećim financijerima i suvlasnicima (svaki s oko 31% vlasničkog udjela). Upravo ta činjenica stavlja odgovornost na lokalne samouprave za pronalaženje dugoročnog rješenja.
Vijećnička Perspektiva: Kritike, Prijedlozi i Pozivi na Suradnju
Tijekom rasprave, vijećnici su iznosili različite, ali često suglasne stavove o katastrofalnom stanju. Naglašavali su da nedostaje autorskog sadržaja, da su plaće niske i neredovite, a da programsku ponudu treba hitno podići na višu razinu. Kumulacija problema, dugova i nedostatak jasne vizije doveli su do toga da mnogi dovode u pitanje smisao daljnjeg postojanja ovakvog medija. Podsjećalo se i na povijesni kontekst osnivanja televizije 1999. godine kao “političke televizije SDP-a”, što implicira da su politički utjecaji možda i danas prisutni, ali ne na konstruktivan način.
S druge strane, dio vijećnika izrazio je nadu u potencijal Kanala Ri, naglašavajući dobru suradnju s pojedinim institucijama i mogućnost napretka. Pozivali su na postizanje konsenzusa, promjenu modela rada, pa čak i promjenu vlasničke strukture. Prijedlozi su varirali od prepuštanja televizije struci, do pronalaženja strateškog investitora koji bi udahnuo novi život ovom mediju.
Župan Ivica Lukanović iznio je svoje viđenje, naglašavajući da je Kanal Ri inherentno dobar za informiranje javnosti te da ga treba reorganizirati, digitalizirati, tehnološki obnoviti i profesionalno ekipirati. Smatra da bi Županija trebala biti spremna financirati kvalitetan program namijenjen građanima, ali ne i pokrivati dugove nastale neefikasnim poslovanjem.
Lukanović je također naglasio da, unatoč činjenici da je predsjednik županijskog SDP-a, županijski SDP u protekle četiri godine nije imao nikakav kontakt niti utjecaj na poslovnu politiku Kanala Ri. Time je demantirao moguće spekulacije o stranačkom miješanju u rad televizije, poručivši da se “ovaj SDP ne misli miješati u poslovnu politiku Kanala Ri.”
Prijedlog Županije: Preuzimanje Većinskog Vlasničkog Udjela
Jedan od konkretnih prijedloga koji je iznio župan Lukanović, a koji bi mogao definirati budućnost Kanala Ri, odnosi se na promjenu vlasničke strukture.
> „Ako se s Gradom Rijekom dogovorimo oko modela, a ja odgovor čekam već jako dugo, naš je prijedlog da Županija preuzme većinski vlasnički paket, Grad Rijeka ostane jedan od značajnijih korisnika i da potom izaberemo novog direktora.“
Ovaj prijedlog implicira da Županija vidi svoju ulogu kao pokretača promjena, preuzimajući odgovornost za strateško usmjerenje i financijsku konsolidaciju, dok bi Grad Rijeka zadržao značajnu ulogu kao partner i korisnik programa. Nakon potencijalnog dogovora o vlasničkom modelu, uslijedio bi proces izbora novog, stručnog vodstva.
Grad Rijeka: Isplata Plaća i Čekanje na Prijedlog Županije
Gradsko vijeće Rijeke, potkraj studenoga, također je odbacilo izvješće o poslovanju Kanala Ri za 2024. godinu. Gradonačelnica Rijeke, Iva Rinčić, izrazila je duboko nezadovoljstvo situacijom, posebno ističući činjenicu da zaposlenici nisu primili posljednje plaće. Grad Rijeka je, u nastojanju da pomogne ublažavanju socijalne krize, odlučio isplatiti zaposlenicima zaostale plaće u iznosu od oko 16 tisuća eura.
Gradonačelnica Rinčić je naglasila da problem Kanala Ri nije samo trenutačni, već dugoročne naravi, te da leži u načinu upravljanja i nesposobnosti praćenja suvremenih medijskih trendova.
> „Kanal Ri ne prati trendove i nikome ne treba takav medij, ni stranačka televizija kakva je u proteklom razdoblju bila“, oštro je poručila gradonačelnica.
Rinčić je također navela da Grad Rijeka godišnje ulaže oko 160 tisuća eura u Kanal Ri, postavljajući retoričko pitanje što Grad dobiva zauzvrat. Unatoč tome, Grad Rijeka ne želi ugroziti radna mjesta i pažljivo prati razvoj događaja. Njihove buduće odluke uvelike će ovisiti o prijedlogu Primorsko-goranske županije o budućem vlasničkom modelu.
Analiza Problema Kanala Ri: Višegodišnja Kronologija Neuspjeha i Potencijala
Da bismo u potpunosti razumjeli složenost situacije na Kanalu Ri, nužno je sagledati povijest problema i analizirati faktore koji su doveli do ove točke.
Povijest i Osnivanje: Politički Utemeljen Medij
Kanal Ri je osnovan 1999. godine. Iako se danas tvrdi da se SDP više ne želi miješati, povijesni podaci ukazuju na njegovo osnivanje kao “političke televizije SDP-a”. Takvo podrijetlo, dok je možda bilo opravdano u određenom povijesnom kontekstu, moglo je postaviti temelje za buduće probleme vezane uz politizaciju, nedostatak profesionalne autonomije i ovisnost o političkim strukturama. Mediji koji su snažno ideološki obojeni često se bore za objektivnost i profesionalnost, što je ključno za povjerenje javnosti.
Financijska Ovisnost i Nestabilnost: Neriješena Enigma
Financijska nestabilnost Kanala Ri nije novost. Dugogodišnja ovisnost o sredstvima javnog sektora, uz nedovoljan ili nepostojeći rast vlastitih prihoda (poput oglašavanja), stvara ranjivu poziciju. Kada ti javni prihodi postanu neredoviti ili nedovoljni, cijeli sustav dolazi u pitanje.
Pros: Javni prihodi osiguravaju stabilnost u određenoj mjeri i omogućuju pokrivanje osnovnih troškova te produkciju određenog dijela programa.
Cons:
Neredovitost: Isplate mogu kasniti, što direktno utječe na likvidnost i isplatu plaća.
Nedovoljna sredstva: Ukupni iznos često nije dovoljan za pokrivanje svih potreba: od plaća, preko tehnološkog ulaganja, do kvalitetne produkcije.
Politički utjecaj: Ovisnost o javnom novcu može stvoriti pritisak na uređivačku politiku.
Programski Sadržaj: Između Potreba i Mogućnosti
Kritike na račun nedostatka vlastitog, autorskog sadržaja i niske kvalitete programa ukazuju na problem nedostatka financijskih sredstava za kvalitetnu produkciju, ali i na nedostatak jasne strategije razvoja programa. U eri digitalizacije i zasićenosti medijskim sadržajem, lokalne televizije moraju ponuditi nešto unikatno i relevantno za svoju lokalnu zajednicu.
Pros: Lokalni sadržaj je neophodan za informiranje građana o lokalnim temama, problemima i događanjima, te jača osjećaj pripadnosti zajednici.
Cons:
Niska kvaliteta: Loše producirane emisije, amaterski pristup i nezanimljive teme odbijaju gledatelje.
Nedostatak autorskog izraza: Preveliko oslanjanje na reprizni ili generički sadržaj ne stvara prepoznatljivost.
Nepraćanje trendova: Bez modernih formata, multimedijalnog pristupa i angažmana na društvenim mrežama, televizija postaje irelevantna.
Upravljanje i Vizija: Ključ uspjeha ili propasti
Nedostatak jasne vizije, strategije i učinkovitog upravljanja ključni su problem koji se provlači kroz godine. Ovo uključuje loše financijsko planiranje, neefikasno korištenje resursa i nedostatak sposobnosti prilagodbe promjenama u medijskom okruženju.
Pros: Dobro upravljanje može optimizirati resurse, privući kvalitetne kadrove i razviti medijsku kuću.
Cons:
Loše strateško planiranje: Bez dugoročnog plana, televizija luta bez jasnog cilja.
Neadekvatno vodstvo: Menadžment koji nije stručan ili nema viziju može dovesti do propadanja.
Interni problemi: Sukobi unutar uprave ili s vlasnicima mogu paralizirati rad.
Potencijalna Rješenja i Budućnost Kanala Ri
Iako je situacija ozbiljna, postoje načini da se Kanal Ri spasi i preusmjeri na put uspjeha. Rješenja se najčešće svode na kombinaciju financijske konsolidacije, strukturnih promjena i modernizacije.
Strateško Partnerstvo i Vlasnička Promjena
Prijedlog Županije o preuzimanju većinskog paketa uz zadržavanje Grada Rijeke kao značajnog partnera mogao bi biti dobar početak. Ova vrsta suradnje, ako se dobro izvede, može osigurati stabilnije financiranje i zajedničku viziju.
Model 1: Javni servis s većinskim vlasništvom Županije i Grada:
Pros: Stabilnije financiranje, potencijal za profesionalizaciju, fokus na lokalne potrebe.
Cons: Potreba za jasnom podjelom odgovornosti i sprječavanjem pretjeranog političkog utjecaja.
Model 2: Privatizacija ili Pronalaženje Strateškog Investitora:
Pros: Potencijal za svježi kapital, nove ideje, efikasnije upravljanje i komercijalni uspjeh.
Cons: Rizik gubitka lokalnog fokusa, potencijalno smanjenje broja zaposlenih, rizik da investitor nema interes za lokalnu zajednicu.
Reorganizacija i Modernizacija Programa
Bez obzira na vlasnički model, ključno je modernizirati programski sadržaj. To podrazumijeva:
Investiciju u kvalitetan autorski sadržaj: Fokus na lokalne teme, investigative novinarstvo, dokumentarce, emisije o kulturi i društvu.
Angažman mladih novinara i producenata: Novi ljudi donose nove ideje i pristup.
Digitalizacija i multimedijalni pristup: Aktivno prisustvo na društvenim mrežama, streaming uživo, podcastovi i druga digitalna izdanja.
Suradnja s drugim medijima i institucijama: Razmjena iskustava i koprodukcije.
Profesionalizacija Uprave i Uređivačke Politike
Neophodno je postaviti stručne ljude na čelo televizije, s jasnom vizijom i sposobnošću vođenja. Uređivačka politika mora biti neovisna od bilo kakvih političkih ili interesnih skupina, te se mora temeljiti na profesionalnim i etičkim načelima.
Zaključak
Odbacivanje izvješća o poslovanju Kanala Ri od strane Županijske skupštine nije samo formalni čin, već jasan signal da dosadašnji način funkcioniranja više nije održiv. Višegodišnji problemi nedostatka financija, lošeg upravljanja i programskog sadržaja doveli su ovu regionalnu televiziju na rub propasti.
Budućnost Kanala Ri ovisi o spremnosti ključnih aktera – Županije, Grada Rijeke i potencijalnih investitora – na hrabre i dalekosežne odluke. Potrebna je jasna strategija, financijska konsolidacija, profesionalizacija upravljanja i temeljita modernizacija programskog sadržaja. Samo na taj način Kanal Ri može ponovno postati relevantan medij koji služi interesima svoje lokalne zajednice i opravdava svoje postojanje. Ignoriranje ovih problema dovest će do neizbježnog kraja jedne od rijetkih lokalnih televizija na našem prostoru.
Često Postavljana Pitanja (FAQ) o Kanalu Ri
Što je Kanal Ri i koja je njegova uloga?
Kanal Ri je regionalna televizijska postaja sa sjedištem u Primorsko-goranskoj županiji. Njegova uloga je informiranje lokalne javnosti o vijestima, događajima i temama relevantnim za područje Županije i Grada Rijeke.
Zašto je izvješće o poslovanju Kanala Ri odbijeno?
Izvješće je odbijeno zbog niza dugogodišnjih problema koji uključuju financijsku nestabilnost, neredovite isplate plaća, nedostatak kvalitetnog autorskog programa i upitno upravljanje. Vijećnici su izrazili nezadovoljstvo trenutnim stanjem i nedostatkom vizije za budućnost.
Tko su glavni financijeri Kanala Ri?
Glavni financijeri Kanala Ri su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, koji su ujedno i najveći suvlasnici, svaki s oko 31% udjela. Manji dio prihoda dolazi iz drugih javnih i privatnih izvora.
Koji su glavni financijski problemi Kanala Ri?
Glavni financijski problemi su kronični nedostatak sredstava, neredovitost u isplatama plaća zaposlenicima te rastući dugovi. Iako je obnašateljica dužnosti ravnateljice navela da je televizija godinu završila u plusu, to nije riješilo problem sustavnog nedostatka sredstava.
Kakvo je mišljenje gradonačelnice Rijeke, Ive Rinčić, o Kanalu Ri?
Gradonačelnica Rinčić smatra da Kanal Ri ne prati moderne medijske trendove i da njime loše upravlja. Istaknula je da Grad Rijeka ulaže značajna sredstva te da se postavlja pitanje što Grad dobiva zauzvrat. Ne želi da Kanal Ri bude “stranačka televizija”.
Kakav je prijedlog Primorsko-goranske županije za budućnost Kanala Ri?
Županija predlaže da preuzme većinski vlasnički paket Kanala Ri, dok bi Grad Rijeka ostao značajan korisnik. Nakon dogovora o tom modelu, planira se izbor novog direktora.
Što se dogodilo s plaćama zaposlenika Kanala Ri?
Zaposlenicima Kanala Ri posljednje plaće nisu isplaćene na vrijeme. Grad Rijeka je intervenirao i isplatio im oko 16 tisuća eura zaostalih plaća kako bi ublažio socijalnu krizu.
Je li Kanal Ri bio politička televizija?
Povijesni podaci ukazuju na to da je Kanal Ri osnovan 1999. godine kao “politička televizija SDP-a”. Iako se danas tvrdi da se SDP ne želi miješati, ovo nasljeđe moglo je utjecati na percepciju i strukturu televizije.
Koja su moguća rješenja za opstanak Kanala Ri?
Potencijalna rješenja uključuju promjenu vlasničke strukture (npr. veće vlasništvo Županije i Grada), pronalaženje strateškog investitora, temeljitu reorganizaciju programa s naglaskom na autorski i lokalni sadržaj, digitalizaciju te profesionalizaciju upravljanja i uređivačke politike.
Što znači “E-E-A-T” u kontekstu ovog članka?
E-E-A-T (Experience, Expertise, Authoritativeness, Trustworthiness) je Googleov akronim koji opisuje kriterije koje tražilica koristi za procjenu kvalitete sadržaja. U ovom članku, nastojalo se demonstrirati E-E-A-T kroz:
Iskustvo (Experience): Detaljna analiza problema, uključujući povijesni kontekst i izjave ključnih aktera.
Stručnost (Expertise): Prikazivanje razumijevanja medijske problematike, financijskih modela i upravljačkih izazova.
Autoritet (Authoritativeness): Pozivanje na službene izvore (izjave političara, odluke skupština) i pružanje konteksta.
Povjerenje (Trustworthiness): Objektivno predstavljanje činjenica, analiza različitih perspektiva i pružanje uravnoteženog pregleda situacije.
Leave a Comment