Ministar graditeljstva Branko Bačić našao se usred parlamentarne oluje: na paket prostorno-graevinskih zakona stiglo je više od 300 amandmana, od kojih većina ciljano mjeri realnost prostornog planiranja u Hrvatskoj. Radi se o masivnom zahvatu u kojem su razlozi, posljedice i očekivani efekti toliko komplicirani da ih je Sabora morao postaviti na dnevni red s novim rokovima i jasno definiranim vremenskim okvirom. U srcu rasprave su Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji, a dodatno se povlače i drugi povezani dokumenti, što sve zajedno stvara kompleksnu, ponekad žestoku, parlamentarnu dinamiku.
Uvod: zašto je broj amandmana važan i što to govori o prostoru i politici?
Više od 300 amandmana nije samo tehnička brojka; simbolizira duboke razlike oko načina kako Hrvatska planira, štiti i distribuira Prostorni uređen prostor. Opozicija tvrdi da su predložene izmjene otvorene rane za fiskalne i privatizacijske zlouporabe te da bi definicije mogle pogurati investicije u neprimjerenom smjeru. Vladajuća većina, s druge strane, ističe kako je riječ o usavršavanju zakona, podizanju standarda i jamstvu očuvanja prostora pred urbanizacijom i rastućom potražnjom. Pred nama su mjeseci intenzivne javne rasprave, tehničkih revizija i političkih kompromisa, a cijela debata ima širi okvir: kako osigurati sigurnu pravnu osnovu za nove investicije, bez ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Pregled broja amandmana i njihove teme
Koliko precizno stoji brojka i tko ih je predložio
Prema najnovijim podacima, ovotjedne rasprave su zabilježile 309 amandmana, s tendencijom da se broj dodatno poveća prateći tehničke dopune koje se pojavljuju u procesu pregleda. Najviše amandmana odnosilo se na Zakon o prostornom uređenju, a u rasponu su bili i pripremljeni amandmani na Zakon o gradnji i na Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. SDP je na Zakon o prostornom uređenju predložio čak 250 stavaka koji su bili specificirani kao „briše se“ – što bi, ako bi se implementiralo u punom obimu, značilo totalno ukidanje ili značajno izmijenjenu strukturu postojećih odredbi.
Koje skupine zastupnika i koja politička razmještaja stoji iza amandmana
Koalicijske su linije jasno izrečene: opozicija predlaže brisanje ili preoblikovanje ključnih članaka, dok vladajuća stranka i njezini partneri nastoje dokinuti “teške” amandmane, tvrdeći da projekt modernizacije prostora treba provesti bez naglih zaokreta. Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić predala je amandmane na Zakon o prostornom uređenju, a Klub IDS-a dodatno je doprinio sa svojim prijedlozima. S druge strane, vladajući su prebacili pozornost na da su amandmani dio procesa dotjerivanja, a posebno ističu da su podržavanje kvalitetnih normi i povećanje standarda nužni koraci za očuvanje prostora.
Specifične brojke po zakonima i izdvojene poruke
Na Zakon o prostornom uređenju SDP je predložio 250 amandmana, što ukazuje na intenzivnu pozornost opozicije prema definicijama planiranja i zaštite prostora. Na Zakon o gradnji, HDZ je prijavio jedan amandman; oporba je predala tri amandmana, uglavnom kroz zastupnika Dubravka Bilića iz NPS-a. Dodatno, postoji nekoliko doprinosa Odbora za zakonodavstvo te unutar paketa koji se odnosi na energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Ovi brojni prijedlozi jasno ukazuju na to da ni tehnički detalji niti konsenzus nisu sigurni do zadnjeg čitanja.
Što to znači za parlamentarni proces i dnevni red
Kako je sazvan dnevni red i kakva su očekivanja za raspravu
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da će „sutrašnji dan biti izmijenjen“ s obzirom na broj amandmana te je najavio da će dva zakona, koja su trebala biti raspravljena, biti prebačena na prvu sjednicu nakon Nove godine. Plan je posvetiti cijeli dan amandmanima, uz naglašavanje da je rasprava jedan od najvažnijih dijelova demokratskog procesa. Očekuje se da glasanje o ovim pitanjima bude odgođeno za ponedjeljak, 15. prosinca, što daje priliku za dodatne konzultacije s predlagateljima i stručnjacima prije konačnog izjašnjavanja.
Kako je rasprava protekla i kakve su poruke s terena
Izborna i parlamentarna dinamika, koja se često prelama kroz retoriku o „očuvanju prostora“ naspram „elastične urbanizacije“, bila je vidljiva cijeli dan diskusija. Oporba je naglašavala perceptionu da postojeći prijedlozi sadrže rizik od nelojalne privatizacije ili pretjeranog dereguliranja u skladu s privatizacijskim interesima. Vladajući su pak brani razinu kvalitete predloženih zakona, ističući da su zaštita prostora i poticanje investicija dvije strane iste medalje i da nema potrebe za povlačenjem iz procedure jer opredjeljenje vlade ostaje jasno: modernizirati prostorni okvir uz opreznu, ali odlučnu provedbu.
Težište zakona i njihova društveno-ekonomska vrijednost
Koji je fokus paketa i šta to znači za građane
Ključni fokus paketa su standardizacija i unapređenje upravljanja prostoru, planiranje javnih dobara, sigurnost investicija te učinkovitost energetskih standarda. Zakon o prostornom uređenju, kao središnji dokument, definira temeljne principe gradbenog djelovanja, transparentnost procedura i uvjete za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola. Zakon o gradnji razrađuje tehničke norme i procedure izvedbe, dok Zakon o energetskoj učinkovitosti potiče integraciju zelenih rješenja u nove zgrade i obnovu postojećih. U ovom kontekstu, očekivanja su da bi zakonodavstvo ojačalo okvir za investicije, potaknulo građevinski sektor, ali i osiguralo jasne zaštitne mehanizme za okoliš i kulturne nasljeđe.
Potencijalni pros i cons: što donose amandmani i reakcije
- Prednosti: jasnije procedure, veća transparentnost, standardizirani postupci, jače zaštite okoliša i kulturnog identiteta, poticanje održivog urbanog razvoja, bolje usklađivanje energetskih standarda s EU pravilima.
- Nedostaci i rizici: moguć porast birokracije ako se broj amandmana ne konsolidira, rizik od političkog uplitanja u tehničke odluke, dulji rokovi usvajanja, te potencijalne rizike po investicijske planove ako se usvoji previše promjena u zadnjem trenutku.
- Privatizacija 2.0 vs. zaštita prostora: dvolika retorika u kojoj su oporbeni prijedlozi interpretirani kao poboljšanje pronevereneg prostora, ali i sumnje da bi neki detalji mogli pogodovati određenim interesima. Vlada ističe da su argumenti o zaštiti prostora temeljeni na stručnim procjenama i da poboljšanja služe javnom interesu.
- EU kontekst: usklađivanje s europskim standardima u području prostornog planiranja i energetske učinkovitosti, s naglaskom na energetsku tranziciju i sigurnost opskrbe.
Temporalni kontekst: kada se sve ovo događa i što to znači za budućnost
Kako će se proces razvijati do sljedećih saziva
Procjenjuje se da broj amandmana neće stati na brojci koja trenutno stoji. Rasprave su najavljene za iduću sjednicu, a parlamentarni koraci očekuju usvajanje ili povlačenje prijedloga do početka nove kalendarske godine. U ovom trenutku, predsjednik Sabora najavljuje da će se dnevni red prilagoditi i da će se završni glasovi nastaviti kada vlada i oporba postignu minimalni konsenzus. To znači da se cijeli okvir planiranja prostora i gradnje neće dogoditi u jednom brzom potezu, već kroz cikluse tehničkih revizija, javnih rasprava i, prema potrebi, kompromisa.
Etika i odgovornost u procesu donošenja odluka
Odgovornost zakonodavaca i očekivanja javnosti
Uloga saborskih zastupnika je zaštita zajedničkog dobra, ali i otvorena rasprava o detaljima koji izravno utječu na svakodnevni život građana. Kritičari naglašavaju da previše amandmana može usporiti razvoj i smanjiti pravnu predvidivost, što nije dobro ni za investitore ni za građane. S druge strane, zagovornici procesa tvrde da temeljna svrha amandmana nije „rušenje zakona“, već njegovo prilagođavanje realnosti: gusto naseljene zone, naslijeđene cjeline prostora, kulturne vrijednosti i ekonomske potrebe zajednica.
Zaključak: što nas čeka i kako ostati informiran
Dok se broj amandmana povećava, a dnevni red se prilagođava, jasno je da Hrvatska ulazi u fazu intenzivne tehničke i političke deliberacije. Cilj nije samo donošenje novog seta propisa, već stvaranje dugoročno održivog okvira koji će poticati investicije, osigurati kvalitetan javni prostor i istovremeno čuvati prirodne i kulturne resurse. Kako bi javnost ostala informirana, preporuka je pratiti službene objave Sabora, sažetke predlagatelja i analize stručnih skupina koje prožimaju tehničke aspekte sa socijalnim i ekonomskim učincima. U Mojim očima, to je proces koji traži strpljenje, preciznost i otvoren dijalog svih aktera.
Najčešća pitanja (FAQ)
-
Koliko amandmana je podneseno i koji su najvažniji?
Ukupan broj amandmana iznosi preko 300, s koncentracijom na Zakon o prostornom uređenju. Najveći dio njih predan je od SDP-a, s ciljem redefiniranja pojedinih članaka ili njihova brisanja, dok su ostale inicijative razasute među različitim klubovima. Najvažniji su oni koji se tiču temeljnih načela planiranja i zaštite prostora, jer direktno utječu na buduća rješenja za urbanizaciju i investiranje.
-
Što znači “brisanje članaka” u kontekstu amandmana?
Amandmani koji predlažu brisanje članaka prenose radikalniju promjenu pravne osnove, jer brišu postojeće odredbe i vraćaju procese na početnu točku ili traže potpuno novu formulaciju. To može produžiti rokove donošenja zakona, ali ponekad i dobiti potpunu rekonstrukciju pravnog okvira koji bolje odgovara suvremenim potrebama.
-
Koji su rizici po investicije ako se amandmani prihvate u obliku predloženih verzija?
Rizici uključuju produženje procesa donošenja i mogućnost nesigurne pravne situacije zbog promjenjivih odredbi. S druge strane, ako se amandmani dopuste tek nakon temeljite provjere, investitori mogu steći veću sigurnost kroz jasnije, preciznije i transparentnije kriterije.
-
Kako se Zakon o prostornom uređenju uklapa u EU smjernice?
EU smjernice naglašavaju transparentnost, zaštitu okoliša, učinkovitost korištenja prostora i energetski sigurnu gradnju. Novi pravilnici trebali bi omogućiti bolje usklađivanje s europskim standardima, pružiti jasne procedure za izdavanje dozvola i poticati zelene investicije bez ugrožavanja kulturne baštine.
-
Kada bismo mogli očekivati konačno usvajanje ovog paketa?
Očekuje se da će rasprava trajati još kroz nekoliko sjednica, uz mogućnost odgode za prvu sjednicu nakon Nove godine. Konačno usvajanje ovisit će o dogovoru predlagatelja i korekcijama koje će biti nominirane u kasnijim fazama, uz nužnu stanku u prosincu za parlamentarne potrebe.





Leave a Comment