Vidljivost EU projekata u Hrvatskoj: Plenković o izazovima i rješenjima

Na Danima regionalnog razvoja i fondova Europske unije, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su projekti financirani iz EU fondova nedovoljno prisutni u hrvatskim medijima i javnom prostoru. Ove teme, prema njegovim riječima, trebale bi biti od interesa za cijelu hrvatsku javnost.

Plenković je na glavnoj konferenciji devetih Dana regionalnog razvoja i fondova EU, koji se održavaju u Šibeniku, naglasio da iako su projekti koji se financiraju europskim sredstvima brojni i ključni za ravnomjeran razvoj Hrvatske, oni nisu dovoljno zastupljeni u medijima niti u političkim raspravama.

„Nije ni čudo da ljudi ne znaju da Hrvatska ide u dobrom smjeru“, rekao je Plenković.

Premijer je dodao da bi veća vidljivost ovih projekata mogla doprinijeti boljem razumijevanju napretka koji Hrvatska postiže. „Da su ti projekti prisutniji u javnosti, društvo bi bilo bolje informirano“, istaknuo je, naglašavajući da je to možda rezultat toga što je Vlada s partnerima uspjela ostvariti regionalni razvoj i privući značajna sredstva, što se može doživjeti kao normalno ili rutinsko.

Izazovi komunikacije o EU projektima

Plenković je ukazao na ozbiljan problem komunikacije vezane uz EU projekte tijekom prvih 12 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Prema njegovim riječima, Vlada nije dovoljno učinkovita u objašnjavanju važnosti svakog pojedinog projekta, iako svaki od njih uključuje sredstva za vidljivost.

Statistika o percepciji napretka

U anketama koje se provode, čak 75% ispitanika smatra da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru. Ova zabrinjavajuća statistika ukazuje na potrebu za boljom komunikacijom i informiranjem građana o pozitivnim aspektima i postignućima koja proizlaze iz EU projekata.

75% ispitanika smatra da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru.
Manje od 200 ljudi u Hrvatskoj zna za EU projekte.

Financijska sredstva i njihova raspodjela

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Nataša Mikuš Žigman, naglasila je da je Hrvatska tijekom posljednjih godinu dana osigurala 4 milijarde eura sredstava za razvoj. Ova sredstva su usmjerena na projekte koji su od ključne važnosti za poboljšanje standarda života građana i razvoj hrvatskih regija.

Razvojni napredak kroz EU fondove

Hrvatska je prilikom pristupanja EU bila na 61% prosjeka razvijenosti Europske unije, dok je lani dostigla 77%. Ova statistika jasno pokazuje koliko su EU fondovi doprinijeli smanjenju razvojnog jaza.

„Hrvatska je jedina europska zemlja koja je odvojila 150 milijuna eura za naše otoke“, istaknula je ministrica.

Ova odluka ukazuje na stratešku važnost otoka za razvoj Hrvatske, a sredstva će se nastaviti koristiti za potporu regionalnom razvoju.

Planovi za budućnost: Kohezijska politika

Za novo višegodišnje razdoblje od 2028. do 2034. godine, Hrvatska će imati na raspolaganju 16,8 milijardi eura. Ova sredstva će se koristiti za jačanje kohezijske politike, koja je temeljna politika EU. Prioriteti pri raspodjeli sredstava bit će konkurentnost gospodarstva, povećanje produktivnosti i teritorijalni pristup.

Važnost suradnje s lokalnim samoupravama

Ministrica Mikuš Žigman istaknula je važnost suradnje s jedinicama lokalne samouprave, koje su ključni partneri u provedbi EU projekata. Ova suradnja omogućava bolje razumijevanje potreba lokalnih zajednica i prilagodbu projekata njihovim specifičnim zahtjevima.

Zaključak

Premijer Plenković i ministrica Mikuš Žigman ukazali su na važnost vidljivosti EU projekata u hrvatskom društvu. Povećana informiranost građana o ovim projektima može doprinijeti boljem razumijevanju napretka koji Hrvatska postiže kroz europske fondove. U narednim godinama, s novim sredstvima i fokusom na kohezijske politike, Hrvatska ima priliku nastaviti svoj razvojni put i poboljšati kvalitetu života svojih građana.