VIDEO: Klečavci molili u Zagrebu; žena položila 38 ruža za ubijene žene u posljednje tri godine

Uvod: što se dogodilo i zašto to privlači pažnju javnosti

Na prvomjutersku subotu u Zagrebu, kao i obično, glavni trg ostaje bez prometnog džepa – ali ne bez zvuka. Klečavci, skupina koja mjesecima održava molitvene prosvjede na Trgu bana Jelačića, ponovno su okupirali središte i pretvorili javni prostor u simbolično središte razgovora o nasilju nad ženama. U ovom susretu, fotografije i videozapisi dinamično su prošli društvenim mrežama, a pažnju je privukla i gestu žene koja je položila 38 ruža za sve ubijene žene u posljednje tri godine. Ovaj detalj postao je ključna tema razgovora – ne samo kao „ljudski čin solidarnosti“, nego i kao iskaz gledanja javnosti na problem femicida i na način na koji se takav problem može tematizirati u urbanom prostoru.

Nova epizoda ove priče otvara široko pitanje: što znači imati javni govor o nasilju nad ženama i tko ima legitimitet da koristi javni prostor kako bi ga izrazio? U nastavku ćemo razložiti kontekst, ciljeve i posljedice takvih događaja, ali i istražiti što se krije iza pojmova poput „klečavaca“, „molitve na javnom trgu“ i „protuprosvjednika“. Kriminal.info analizira ovo pitanje kroz četiri dimenzije: društveno-ekstremnu simboliku, pravni okvir prosvjeda, medijski obračun i statističke trendove nasilja nad ženama u lokalnom i širem kontekstu.

Što stoji iza pojma Klečavci i kakvu poruku donose na Trg

Klečavci: tko su i kakav im je cilj?

Klečavci su skupina aktivista koja redovito moli i fizički zauzima javni prostor kao izraz protesta protiv nasilja, često s naglaskom na zaštitu nerođene djece ili konzervativne vrijednosti. U Zagrebu se njihova prisutnost redovito prenosi kao dio kulturne i političke debate o tome što javni prostor može ili ne smije posvjedočiti. Tijekom svake akcije, oni su vidljivo odvojeni od ostatka grada, okruženi su policijskim obručem, a transparenti i zvukovi molitve postaju vizualan i akustičan znak koji publika automatski bilježi.

Simbolika molitve i gesta ruža

Molitev na javnom prostoru sama po sebi nosi snažan simbolički naboj – spajanje duhovnosti, morala i pročišavanja javnog prostora. U kontekstu ovog događaja, gestu žena koja je položila 38 ruža obasipolu dramatičan doseg: ruže su simbolično povezane s prizivanjem žrtava i podsjetnikom na njihovu ljudskost. Broj 38, koliko ruža je položeno, sugerira koncentriran broj smrti ili bi mogao označavati nagnuće prema kratkom vremenskom okviru (posljednje tri godine). Taj vizualni podatak postaje katalizator za javna pitanja: koliko žena je ubijeno, tko su te žrtve i kako društvo reagira na njihovu smrt?

Medijski kontekst i fotografije kao „video svjedočanstva“

U eri digitalnih platformi, fotografije i videozapis pružaju način da se ovakvi događaji pretvore u „video svjedočanstva“. S jedne strane, građani i mediji vide rekonstrukciju spomenutih događaja, s druge strane, mogu postojati interpretacije i dezinformacije. U slučaju Zagreba, ključno je razumjeti kako se video materijal prenosi: kratki isječci s Trga, zvučni zapisi molitve, galama ili tišina, kao i prisutnost policije, stvaraju sliku granica i dinamike prosvjeda.

Pravni i sigurnosni okvir prosvjeda na Trgu bana Jelačića

Što kaže pravni okvir o javnim prosvjedima?

U Hrvatskoj su javni skupovi zakonski dopušteni ako su registrirani i ako ne narušavaju javni red i mir. Organizatori moraju poštovati odredbe o sigurnosti, sanitarnim uvjetima i distanci – često pod budnim okom policije koja osigurava pristojan protok prometa i sigurnost sudionika i slučajnih prolaznika. U praksi to znači da prosvjed može biti legalan, ali zahtijeva određene uvjete i koordinaciju s nadležnim službama. U slučaju „klečavaca“, javni red i sigurnost postaju izazov: gustom scenografijom nastale su gužve i mogućnost kontakta s prolaznicima i komercijalnim prostorima.

Policija i upravljanje protivničkim glasovima

Protuporsvjednici, često okupljeni uz suprotnu retoriku, okrenuti su prema zaštiti drugih vrijednosti i različitim pristupima javnom diskursu. Policija je često prisutna kako bi osigurala protok prometa, omogućila mirno izražavanje i spriječila eskalacije. U kontekstu ovog događaja, policijski suci i službenici moraju balansirati između prava na slobodu izražavanja i potreba javne sigurnosti. Ovo često rezultira vizualno inertnom snagom: polici na jednoj strani, prosvjednici na drugoj, te hrpama novinskih fotografija koje zabilježe trenutke napetosti ili razumijevanja.

Etičke dimenzije i rizici zlouporabe prostora

Nijedna interpretacija prosvjeda ne smije zanemariti etičke i društvene rizike. U javnom prostoru, simboli poput ruža i gesti utjecanja mogu biti iskorišteni za političku manipulaciju ili za marginaliziranje određenih skupina. Stoga je ključno promatrati kako različite strane koriste javni prostor: jednoj strani je važna poruka zaštite života i borbe protiv nasilja, drugoj strani je važan glas za različite vrijednosti ili vjerska uvjerenja. Uloga medija i tijek rasprave u ovom kontekstu postaju dijelom pravnog i društvenog okvirivanja događaja.

Feminizam, nasilje nad ženama i publična svijest

Statistički okvir nasilja nad ženama u Hrvatskoj

Nasilje nad ženama ostaje ozbiljan društveni problem, a femicid – ubijanje žena prvenstveno zbog njihove spola – često se promatra kroz brojke koje prate vijesti i nevladine organizacije. Iako se kažemo kako su trendovi varijabilni iz godine u godinu, jasno je da brojne žrtve ostavljaju trajne posljedice na zajednicama. Uloga javnih manifestacija poput onih koje vladaju u Zagrebu često je da okrenu fokus javnosti prema tim problemima i potaknu političke odluke i institucionalne promjene. Uključujući gestu od 38 ruža, ovaj događaj postaje emocionalni katalizator koji potiče raspravu o prevenciji, podršci žrtvama i donošenju strožih mehanizama zaštite.

Kako javni pritisak može pomoći ili odmoći borbi protiv femicida?

Postoje različite perspektive o tome koliko su javne akcije učinkovite u borbi protiv femicida. S jedne strane, javni govor i vizuali mogu povećati svijest, potaknuti zaštitne mjere i potaknuti političke odluke, uključujući bolje financiranje programa podrške žrtvama nasilja, bolju edukaciju i mehanizme prevencije. S druge strane, previše polariziranih javnih događaja može dovesti do segmentacije društva, marginalizacije suprotstavljenih glasova i smanjenja otvorene rasprave. Učinkovitost prosvjeda često se nalazi u sposobnosti da se pozivi na konkretne politike pretvore u aksi- i učinkovit plan djelovanja – od financiranja skloništa za žene do unapređenja borbe protiv nasilja na internetu i u zajednicama.

Žene u fokusu i glas zajednica

Gestu „38 ruža“ mnogi su doživjeli kao izraženu žensku solidarnost. No, važno je naglasiti da je borba protiv nasilja nad ženama složena i uključuje cijeli spektar društva. Muškarci, djeca, zajednice, edukatori, pravosuđe i nevladine organizacije – svi imaju dio u rješavanju problema. Javne akcije ne služe samo kao podsjetnik na prošle gubitke; one mogu biti i poziv na zajedničko djelovanje prema sigurnijoj i pravednijoj državi. U ovom kontekstu, medijski odjek i društvene debate postaju dio šireg procesa promjene: od prevencije do zaštite i pravde.

Medijski prikaz, dijalog i posljedice za javne politike

Kako mediji oblikuju percepciju događaja?

Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja. Prikazi prosvjeda, intervjui s organizatorima, stručnjaci za sigurnost, pravnicima i aktivistima doprinose složenom narativu: s jedne strane, potvrda važnosti javnih izraza, a s druge strane – zahtjev za jasnoćom oko ciljeva i ishoda. U svom radu, novinari pokušavaju dati uravnotežen pogled: prepoznati legitimne ciljeve, ali i upozoriti na rizike polarizacije. U slučaju Zagreba, video materijali i fotografije služe kao „vizualna dokumentacija“ koja potiče dijalog o tome što znači da se nasilje nad ženama mora sučeliti s političkim i društvenim kontekstom.

Kako publika reagira na ovakve akcije?

Javnost reagira raznoliko: mnogi su podržavatelji koji vide u ovakvoj akciji poticaj za promjenu i povećanje socijalne osviještenosti. Drugi izražavaju skeptičnost prema metodama, smatrajući da javni prostor treba ostaviti za drugačiji oblik prezentacije ili apelirati na institucionalno djelovanje kroz službene kanale. Ova raznolikost mišljenja ključna je za zdravu demokratsku diskusiju. Važno je da se različita mišljenja čuvaju i da se otvore prostor za konstruktivan dijalog koji vodi ka konkretnim, mjerljivim promjenama.

Kako nasilje nad ženama utječe na društvo i koje politike tražimo

Koje politike mogu pomoći u borbi protiv femicida?

Postoje brojni koraci koji bi mogli doprinijeti smanjenju nasilja nad ženama i femicida:

• Jačanje programskih mreža podrške: skloništa, psihološka pomoć, pravna pomoć žrtvama nasilja.
• Transparentnost i statistika: dostupni i jasni podaci o nasilju nad ženama, kako bi se pravovremeno reagiralo.
• Prevencija kroz edukaciju: programi u školama i zajednicama o rodnoj ravnopravnosti, sigurnom ponašanju i nenasilnim rješenjima konflikata.
• Jačanje zakonskih mehanizama zaštite: brži i učinkovitiji postupci koji štite žrtve i sankcioniraju počinitelje nasilja.
• Javni dijalog i medijska odgovornost: izbjegavanje stigmatizacije i poticanje razumijevanja, te isticanje slučajeva vezanih uz žrtve bez senzacionalizma.

Društvene posljedice i važnost svjesnosti

Svjesnost o nasilju nad ženama i femicidu nije samo akademsko pitanje. Ona ima stvarne posljedice: promjena u ponašanju individua, promjena u javnom prostoru, te promjena u politici i društvenim prioritetima. Ako društvo želi smanjiti rizik od nasilja, mora se posvetiti sustavnim promjenama koje su navedene gore, uz kontinuiranu evaluaciju i prilagodbu politika.

Zaključak: put prema sigurnijem javnom prostoru i odgovornom sučeljavanju mišljenja

Gledajući događaje iz Zagreba, jasno je da javni prosvjedi, molitve i gestama simbolike mogu imati mnogo složenih slojeva. Oni otvaraju prostor za raspravu o nasilju nad ženama, ali i nose rizik od polarizacije i zloupotrebe prostora. Umjesto da ostanu izolirani incidenti, ovakvi događaji trebali bi potaknuti širu, strukturiranu akciju koja uključuje edukaciju, bolje institucionalne odgovore i konkretne mjere zaštite žrtava. 38 ruža koje je položila jedna žena postale su simbol povratne reference: koliko su žrtve vidljive kada im se posvećuje javni znak poštu i solidarnost. Najvažnije je da javni prostor ostane mjesto dijaloga, ne sukoba, i da politički odlučitelji prepoznaju potrebe zajednica te implementiraju mjere koje stvarno pomažu žrtvama nasilja.

Često postavljena pitanja (FAQ)

1. Koja je poruka Klečavaca u Zagrebu?

   Poruka se često temelji na religijskom ili moralnom izazivanju društva, te naglašava duhovnost, mir i apel za zaštitu života. U slučaju mjerenja javnog prostora, cilj je potaknuti javnu raspravu i emocije koje se povezuju s nasiljem i zaštitom žena.

2. Kako policija reagira na ove prosvjede?

   Policija osigurava javni red i sigurnost, sprječava eskalacije i omogućuje normalan protok prometa. Reakcije su prilagođene dinamici događaja i zahtjevima sigurnostnih standarda.

3. Koja je relevantna statistika za femicid u Hrvatskoj?

   Podaci o femicidu variraju po godinama; nevladine organizacije traže jasnije, transparentnije izvještavanje. Važno je pratiti službene izvore i nezavisne istraživače koji prate trendove nasilja nad ženama i pružaju preporuke za politike zaštite žrtava.

4. Što građani mogu učiniti kako bi pomogli žrtvama nasilja?

   Građani mogu podržati žrtve kroz volonterske aktivnosti u skloništima, potporu nevladinim organizacijama, prijavu nasilja nad ženama, te edukaciju o rodnoj ravnopravnosti i sigurnom ponašanju. Dodatno, podržavanje politika koje jačaju zaštitu žrtava i prevenciju nasilja može imati dugoročan pozitivan učinak.

5. Kako se ovakvi događaji mogu poboljšati za bolju raspravu?

   Potrebna je veća transparentnost – tko organizira prosvjede, koji su njihovi ciljevi i kako se evaluira utjecaj na društvo. Također je važna široka uključivost: omogućiti različite perspektive, uključujući glasove žrtvi, stručnjaka za sigurnost, pravnike i predstavnike zajednica.

—