VEČERA U BRUXELLESU označila je ključni trenutak u odnosima Srbije i Europske unije, kad su se 28. veljače 2024. godine u jednom od neformalnih salona Europskog vijeća sastali srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zauvijek poznat kao Antonio Costa u službenom protokolu. Tijekom večernjeg druženja tema je bila usmjerena na energetsku sigurnost, EU integraciju Srbije i dinamiku proširenja Unije, ali i na širi geopolitički kontekst regije.
Pozadina susreta
Susret pod nazivom VEČERA U BRUXELLESU dogodio se u trenutku kad Europska unija, prema podacima Eurostata, uvozi približno 60 % svojih energenata iz trećih zemalja, dok je Srbija, prema izvješću Međunarodne energetske agencije (IEA), na uvozu ovisna čak 70 %. Upravo ta brojka ilustrira važnost pitanja energetske politike na dnevnom redu EU integracije i regionalne stabilnosti.
Konstelacija aktera
- Aleksandar Vučić – predsjednik Republike Srbije, zagovornik ubrzanja procesa pristupanja EU-u.
- Ursula von der Leyen – predsjednica Europske komisije, čiji je mandat obilježen politikom „zelenog” i digitalnog preobražaja Unije.
- Charles Michel – predsjednik Europskog vijeća, odgovoran za koordinaciju i politički smjer najvažnijih vanjskopolitičkih odluka EU-a.
Ciljevi neformalnog susreta
Glavni prioriteti večere bili su:
- Razmjena informacija o napretku Srbije u provedbi reformske agende.
- Procjena mogućnosti za dodatne investicije u energetski sektor i infrastrukturu.
- Dogovor o dinamici procesa proširenja EU-a prema Zapadnom Balkanu.
Ključna pitanja razgovora
U fokusu večernje rasprave tijekom VEČERE U BRUXELLESU bile su dvije velike teme: energetska strategija i budućnost proširenja Unije. Svaka od njih ima brojne implikacije na regionalnu stabilnost i ekonomski razvoj na Zapadnom Balkanu.
Energetska sigurnost Srbije
Srbija je, prema najnovijim podacima Ministarstva energetike Republike Srbije, tijekom 2023. čak 55 % prirodnog plina uvezla iz Rusije, dok 35 % pokriva putem ugovora s Mađarskom. U kontekstu ruskih sankcija na Naftnu industriju Srbije (NIS), nužnost diverzifikacije izvora postaje prioritet.
Diskusija o energetskoj strategiji obuhvatila je sljedeće točke:
- Pristup Kapitalnom ulaganju EU fondova (npr. Modernizacijski fond) za obnovljive izvore energije.
- Izgradnja interkonektora s Bugarskom i Rumunjskom radi sigurnijih kapaciteta prijenosa električne energije.
- Potencijal skladišta plina na sjeveru Srbije, koje bi omogućilo preko 5 TWh godišnje zalihe.
Proširenje Unije i Zapadni Balkan
VEČERA U BRUXELLESU neformalni je kanal kojim je Srbija željela potvrditi svoj strateški cilj – pridruživanje EU-u. Srbijski čelnik istaknuo je iduće:
“Srbija je čvrsto privržena svom strateškom cilju – članstvo u Europskoj uniji. Očekujemo potporu u čak i najtežim političkim trenucima, jer je naša reformska agenda neprekinuta i konkretna.”
Europski čelnici su uzvratili pohvalama za provedene reforme u pravosuđu i borbi protiv korupcije, ali su istaknuli i potrebu dodatnih pomaka u zaštiti manjina i slobodi medija.
Energetska dimenzija večere
U uskom krugu sudionika na VEČERI U BRUXELLESU analizirane su dugoročne potrebe Srbije, ali i cijele regije, u svjetlu energetskih izazova poput klimatskih promjena i geopolitičkih napetosti.
Diverzifikacija energetskih izvora
Strategija diversifikacije obuhvaća:
- Uvođenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) putem terminala na Jadranu.
- Povećanje udjela solarne i vjetroenergije do 30 % u mješavini do 2030. godine.
- Razvoj pametnih mreža (smart grids) financiranih europskim investicijskim fondovima.
Financiranje i poticaji
Prema analizi InvestEU programa, Srbija bi mogla povući oko 1,2 milijarde eura do 2027. za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. U Bruxellesu je naglašeno da je ključna koordinacija nacionalnih planova s Europskim zelenim programom (European Green Deal).
Proširenje EU-a i Srbija
Sve glasniji ton u vezi s proširenjem EU-a na Zapadni Balkan pokazuje se u nekoliko ključnih dokumenata:
- Strategija proširenja Komisije iz lipnja 2023. preporučuje otvaranje preostalih poglavlja za Srbiju do kraja 2024.
- Europsko vijeće iz prosinca 2023. sporazumjelo je o novom instrumentu “+Infrastructure”, kojim bi se osigurale dodatne investicije u prometnu i energetsku infrastrukturu od 4 milijarde eura.
Otvaranje pregovaračkih poglavlja
Do sada je Srbija započela pregovore u 20 od 35 poglavlja. Ključna ostala poglavlja su ona vezana uz slobodu kretanja radnika, tržišno natjecanje te pravosuđe i temeljna prava. Europski izaslanici ističu da je njihov završetak preduvjet za napredak u cijelom procesu EU integracije.
Geopolitičke implikacije
VEČERA U BRUXELLESU poslužila je i kao signal Rusiji i Kini da Europa ostaje ujedinjena u politici prema regiji Zapadnog Balkana. Jasna poruka je bila:
“Otvoreni smo za sve partnere koji poštuju pravila tržišnog natjecanja i vrijednosti Europske unije.”
Time se naglasila i transparentnost procesa financiranja, što je postalo jedno od glavnih pitanja u međunarodnoj politici.
Reakcije regije i izazovi
Nakon objave sastanka i glavnih zaključaka VEČERE U BRUXELLESU, regija Zapadnog Balkana reagirala je raznoliko:
Crna Gora i paket pristupa
Crnogorski premijer Milojko Spajić na platformi X (bivši Twitter) odbacio je ideju paketnog pristupa za sve države regije. Naglasio je da Crna Gora cilja završetak pregovora do 2028. godine, neovisno o dinamici u Srbiji.
Bosna i Hercegovina i unutarnja politika
U Sarajevu su domaće stranke, podsjećajući na Daytonski sporazum, izrazile zabrinutost da ubrzani proces može destabilizirati njihovu unutarnju ravnotežu. Ipak, i tamo postoje glasovi koji podupiru brže otvaranje pregovora.
Sjeverna Makedonija i Albanija
Skupine europskih parlamentaraca podržale su inicijativu o paketnom pristupu kako bi se izbjegla daljnja politička fragmentacija, što je od izuzetnog značaja za regionalnu stabilnost.
Zaključak
Susret pod nazivom VEČERA U BRUXELLESU bio je višeslojan događaj u kojem su pregovori o energetici i proširenju EU-a dodatno definirani. Srbija je potvrdila svoj strateški europski cilj, dok su čelnici Unije naglasili važnost reformi, transparentnosti i diverzifikacije energetskih izvora. U nadolazećem razdoblju ključni će biti rezultati tehničkih radnih skupina, kao i sposobnost svih strana da isporuče mjerljive pomake.
Najčešća pitanja (FAQ)
1. Što je glavni cilj Večere u Bruxellesu?
Cilj je bio produbiti suradnju Srbije i EU-a u pitanjima energetske sigurnosti i ubrzati proces pristupanja Srbije Europskoj uniji.
2. Koja su ključna energetska rješenja razmatrana?
Diskutirana je diversifikacija plinskih ruta (LNG terminali), investiranje u obnovljive izvore (solarna i vjetroenergija) te izgradnja interkonektora za električnu energiju.
3. Kako daljnje proširenje utječe na regiju Zapadnog Balkana?
Proširenje Unije može povećati političku i ekonomsku stabilnost, privući investicije i poboljšati standard života, ali zahtijeva brze reforme i međusobnu koordinaciju država u regiji.
4. Koje su zadaće Srbije u pristupnim pregovorima?
Srbija mora završiti pregovore u preostalim poglavljima (pravosuđe, tržišno natjecanje, sloboda kretanja radnika), te demonstrirati rezultate u borbi protiv korupcije i zaštiti medijskih sloboda.
5. Kada se očekuje završetak pregovora s EU?
Ako se zadrži trenutni tempo i ispune se sve preduvjete, Srbija bi mogla završiti pregovore do 2028. godine, iako to ovisi o političkoj volji i izvedbi reformi.
6. Koje su koristi za građane nakon pristupanja EU?
Pristupanje EU donosi veći fond za regionalni razvoj, bescarinske trgovinske uvjete, slobodu rada i studiranja u svim članicama te jačanje pravnog poretka.
7. Kako će se financirati energetski projekti?
Investicije će dolaziti iz EU fondova (InvestEU, Modernizacijski fond), kao i iz bilateralnih sporazuma sa strateškim partnerima u regiji i globalnim financijskih institucijama poput EBRD-a i EIB-a.
Autor članka: Kriminal.info tim





Leave a Comment