Sabor se sprema na glasanje o novom zakonskom prijedlogu, poznatom pod imenom “Bačićev zakon”, a najava saborske zastupnice SDP-a i gradonačelnice Supetra, Ivane Marković, da će podići ustavnu tužbu zbog istog, podigla je prašinu u javnosti. Marković je u izjavi za N1 televiziju jasno istaknula kako je glavni motiv ove pravne akcije – borba protiv isključivanja građana i struke iz procesa odlučivanja o prostornom razvoju. Ovaj potez, prema njezinim riječima, nije samo politički, već predstavlja apel za očuvanje demokratskih principa i prava građana na participaciju u donošenju odluka koje izravno utječu na njihove živote i okoliš u kojem žive.
Borba za javni prostor: Peticija i apel građanima
Ivana Marković nije propustila naglasiti da za oporbu ovoga vikenda nema predaha. U subotu su diljem Hrvatske organizirali prikupljanje potpisa za peticiju pod nazivom “Ne otimajte nam zemlju”. Akcija je posebno usmjerena na područja gdje su na vlasti lokalni dužnosnici vladajućih stranaka, s ciljem ukazivanja na problem isključivanja građana, čiji se životi direktno dotiču ovakvih zakonskih rješenja. “Pozivamo sve građane da potpišu peticiju i da se borimo za javni prostor,” poručila je Marković, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja u obrani javnog interesa. Izrazila je i iskrenu nadu da će intenzivna saborska rasprava, koja prethodi glasovanju, ipak polučiti određeni utjecaj na konačni ishod. “U ponedjeljak je glasanje i zaista se nadam da ćemo uspjeti uvjeriti barem dvojicu HDZ-ovaca koji su jedini bili prisutni u sabornici tijekom rasprave,” dodala je sa dozom optimizma.
Struka jedinstvena u osudi: Prvi put ujedinjeni protiv zakona
Zastupnica Marković je naglasila da kritike na predloženi zakon ne dolaze samo iz redova oporbe, već da je i stručna javnost pokazala izrazito jedinstvo u osudi zakonskih prijedloga. Ovo je, prema njezinim riječima, povijesni trenutak jer se struka, koja nerijetko ima podijeljena mišljenja, sada gotovo u potpunosti ujedinila u kritici ovog konkretnog zakona. “Struka je upozoravala i upozorava na to što će zakon značiti u budućnosti. Ovo je prvi put da se struka tako ujedinila u kritici,” istaknula je. Upravo zbog tog snažnog strukovnog protivljenja, Grad Supetar, na čelu s Marković, odlučio je pokrenuti spomenutu ustavnu tužbu.
Ustavna tužba kao odgovor na isključivanje: “Ovo nije normalno”
Grad Supetar pokreće ustavnu tužbu s jasnim ciljem: borba protiv isključivanja javnosti, građana i lokalne samouprave iz procedure donošenja ključnih odluka o prostornom planiranju i razvoju. Marković naglašava da je apsolutno neprihvatljivo da se odluke o tome kako će izgledati njihov prostor, te koji će investitori dobiti priliku za ulaganje, donose isključivo “u kabinetu ministra Bačića”, bez adekvatnog sudjelovanja onih na koje te odluke najviše utječu. “Mi kao Supetar pokrećemo ustavnu tužbu zbog isključivanja javnosti, građana i lokalne samouprave iz procedure donošenja odluka. Nije normalno da se odluke o tome kako će naš prostor izgledati i koji će investitori ulagati donosi u kabinetu ministra Bačića,” zaključila je Marković, ističući da je ovakav način donošenja odluka u suprotnosti s demokratskim principima.
Simptomatična podrška: Gospodarska komora nasuprot oporbe i struke
Vrlo je simptomatično primijetiti tko sve pruža podršku zakonu u njegovom sadašnjem obliku. Uz predstavnike vladajućih, jedinu značajniju podršku zakonu pružila je Hrvatska gospodarska komora (HGK). Međutim, ta je podrška gotovo isključivo promatrana iz perspektive investitora, što dodatno naglašava argumente oporbe o zanemarivanju interesa šire javnosti. S druge strane, gotovo cjelokupna oporba, uz gotovo kompletnu stručnu javnost, izjasnila se protiv zakona u sadašnjem obliku, ukazujući na potencijalne negativne posljedice po okoliš, prostorno planiranje i demokratske procese.
Ključne riječi i semantičke poveznice: Prostorno planiranje, javni interes, demokracija, ustavna tužba, lokalna samouprava, investicije, struka, građanska participacija, zakonski prijedlog, prostorni razvoj.
Pitanja i odgovori (FAQ)
Što je “Bačićev zakon” i zašto izaziva kontroverze?
“Bačićev zakon”, službenog naziva Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, izaziva kontroverze jer predlagatelji smatraju da previše isključuje građane i struku iz odlučivanja o prostornom razvoju. Kritičari, poput saborske zastupnice Ivane Marković, tvrde da zakon omogućava donošenje odluka o ključnim prostornim pitanjima u uskim krugovima, bez dovoljne participacije javnosti, lokalne samouprave i stručnih tijela.
Koja je glavna svrha ustavne tužbe koju najavljuje SDP?
Glavna svrha najavljene ustavne tužbe je osporiti zakonitost i ustavnost “Bačićevog zakona” zbog načina na koji se njime navodno isključuju građani, struka i lokalna samouprava iz procesa odlučivanja o prostornom uređenju. SDP tvrdi da zakon narušava temeljna demokratska načela i prava građana na sudjelovanje u odlučivanju.
Zašto je peticija “Ne otimajte nam zemlju” važna?
Peticija je pokrenuta kao izraz građanskog otpora predloženim zakonskim izmjenama koje, prema mišljenju organizatora, ugrožavaju javni interes i prava vlasništva nad zemljom. Cilj peticije je prikupiti što širu podršku javnosti i time izvršiti pritisak na donositelje odluka u Saboru da preispitaju svoje stavove i osiguraju veće uključivanje građana u procese prostornog planiranja.
Koje su ključne kritike struke na ovaj zakon?
Struka uglavnom kritizira zakon zbog centralizacije moći u donošenju odluka, nedostatka transparentnosti, te potencijalnog zanemarivanja ekoloških i urbanističkih standarda u korist ubrzanja investicijskih procesa. Ističe se da bi ovakav pristup mogao dovesti do neplanske gradnje i dugoročno negativno utjecati na kvalitetu života i očuvanje prostora.
Zašto je podrška Hrvatske gospodarske komore (HGK) značajna, ali i problematična?
Podrška HGK značajna je jer predstavlja glas gospodarstva i investitora. Međutim, problematična je jer se ta podrška gotovo isključivo bazira na prednostima za investitore, dok se argumenti i zabrinutosti šire javnosti i struke nerijetko marginaliziraju. To ukazuje na mogući sukob interesa i prevagu ekonomskih interesa nad općim dobrom u procesu donošenja zakona.
Kada će se glasati o “Bačićevom zakonu” u Saboru?
Glasanje o “Bačićevom zakonu” u Saboru planirano je za ponedjeljak, 15. prosinca.
Što se podrazumijeva pod “borbom za javni prostor”?
“Borba za javni prostor” odnosi se na zalaganje za očuvanje i zaštitu zajedničkih dobara, poput zemljišta, obale, zelenih površina, te općenito prostora koji pripada svim građanima, a ne samo privatnim ili interesnim skupinama. Također podrazumijeva zagovaranje transparentnih i participativnih procesa u donošenju odluka koje utječu na taj prostor.
—
Zaključak: Demokratska rasprava o budućnosti prostornog razvoja
Najava podizanja ustavne tužbe protiv “Bačićevog zakona” od strane SDP-a, predvođena saborskom zastupnicom Ivanom Marković, predstavlja važan trenutak u hrvatskoj političkoj i pravnoj sferi. Ovaj potez nije samo reakcija na konkretni zakonski prijedlog, već i snažna poruka o potrebi za očuvanjem temeljnih demokratskih načela. Isključivanje građana i struke iz procesa donošenja odluka koje se tiču svih nas, posebice u kontekstu prostornog planiranja i razvoja, može imati dalekosežne negativne posljedice.
Borba za javni prostor, kako je istaknula Marković, ključna je za očuvanje kvalitete života, zaštitu okoliša i osiguravanje transparentnosti u upravljanju resursima. Peticija “Ne otimajte nam zemlju” predstavlja konkretan alat kojim građani mogu izraziti svoje nezadovoljstvo i zahtijevati veće sudjelovanje u procesima odlučivanja.
Jedinstvo struke u kritici zakona, zajedno s jasnim stavom oporbe, naspram podrške koju zakon dobiva uglavnom od investitora i Hrvatske gospodarske komore, ukazuje na potencijalni raskorak između interesa razvojnih projekata i dugoročnog općeg dobra. Ustavna tužba predstavlja pokušaj da se pravnim putem osigura da se odluke o našem zajedničkom prostoru donose na zakonit, transparentan i demokratski način, poštujući prava svih građana. Ostaje vidjeti kakav će biti ishod saborskog glasanja i daljnji pravni postupci, ali ova situacija definitivno otvara širu raspravu o budućnosti prostornog razvoja u Hrvatskoj i ulozi građana u tom procesu.
Leave a Comment