U srcu zagrebačke Trešnjevke, usred bijela dana, nepoznati počinitelj napao i opljačkao dva 31-godišnja stranca te im otuđio električne bicikle i novac. Čitatelji Kriminal.info, istražili smo tijek napada, policijsku istragu, ali i kako se slične situacije mogu spriječiti. U nastavku otkrijte detalje oba razbojništva, perspektivu oštećenih i savjete za sigurnost u urbanim sredinama.
Napao i opljačkao: što se točno dogodilo?
U četvrtak, otprilike u 16:30 sati, nedaleko od glavnih prometnica, dogodio se prvi brutalni čin razbojništva. Nepoznati muškarac napao i opljačkao 31-godišnjeg stranca na Prilazu Grge Antunca, nakon čega je u roku od nekoliko minuta napadnuo i drugog gosta Zagreba u obližnjoj Ulici Roberta Frangeša Mihanovića. Oba događaja imaju zajednički nazivnik: vrijeme, metoda i ciljane žrtve.
Prvo razbojništvo u Prilazu Grge Antunca
Naime, ozračje četvrti Trešnjevka u popodnevnim satima često je mirno, stoga su prolaznici, vidjevši nasilni čin, ostali zatečeni. Počinitelj je, prema opisima svjedoka, prišao 31-godišnjem stranom državljaninu s reguliranim boravkom u Hrvatskoj te ga bez upozorenja fizički napao.
- Pritiscima i udarcima protiv tijela oteo je novčanik iz džepa.
- Uslijedilo je oduzimanje električnog bicikla marke XYZ, vrijednog preko 10.000 kuna.
- Svjedoci su vidjeli kako napadač bježi u smjeru zapada, po traci pješačke staze.
Nakon napada, preplaćena žrtva ostala je polomljena i u šoku, dok je njen bicikl nestao bez traga.
Drugo razbojništvo u Ulici Roberta Frangeša Mihanovića
Manje od deset minuta kasnije, ista osoba napao i opljačkao drugog 31-godišnjeg turiste u neposredno susjednoj ulici. Čini se kako je napadač promatrao kretanje stranaca i planirao pogodne trenutke za napad bez prisustva drugih slučajnih prolaznika.
- Žrtva je bila ozbiljno iznenađena, pokušala je zadržati ravnotežu na biciklu.
- Napadač ju je oborio, oteo joj torbicu s dokumentima i ključevima.
- Bicikl, također električan, odveden je unatrag prema parku.
Kombinacija brzine i agresivnog napada ostavila je oštećenog bez osnovnih sredstava kretanja i financija, dok počinitelj nestaje u povijesnim zagrebačkim blokovima.
Profil počinitelja i metode razbojništva
Policija još uvijek radi na utvrđivanju identiteta počinitelja koji je napao i opljačkao oba stranca. Iako nema službene fotodokumentacije, iz opisa svjedoka policija radi na preciznoj karakterizaciji njegovih osobnih značajki.
Metode i potencijalno korišteno oružje
Prema prvim nalazima, počinitelj je koristio fizičku silu bez dodatnog oružja, oslanjajući se na element iznenađenja i lak zadovolj, navodi se u policijskom priopćenju. Unatoč odsutnosti hladnog ili vatrenog oružja, udarci su bili dovoljno snažni da onemoguće otpor.
Tipičan scenarij uličnih razbojništava uključuje:
- Brzu procjenu ranoranimirane žrtve.
- Korištenje jednog impulsa za ekstremni stresni moment.
- Bijeg tijekom nanošenja panike prolaznicima.
Ciljanje stranih državljana
Zabrinjava okolnost da su žrtve bile strani državljani s reguliranim boravkom. Turisti ili privremeni stanovnici javnih prostora često percipiraju veći stupanj anonimnosti i ranjivosti, što razbojniku nudi osjećaj manje mogućnosti prepoznavanja ili prijave nadležnim tijelima.
Sociolozi ističu da razbojništva nad strancima u velikim gradovima češće ostaju ispod radara zbog:
- Jeziknih barijera.
- Nesigurnosti stranaca o tome gdje i kako prijaviti kaznena djela.
- Straha da će komplicirani administrativni postupci otežati povrat otuđene imovine.
Reakcija policije i tijek kriminalističke istrage
Po dojavi oba razbojništva, interventna ekipa policije bila je na terenu u najkraćem roku. Tijekom noći prikupili su svjedočenja stanara i analizirali dostupne snimke nadzornih kamera. Istraga je u tijeku, a lokalna postaja naglašava suradnju s međunarodnim tijelima ukoliko počinitelj ima strano državljanstvo.
Koordinacija interventnih timova
Zagrebačka policija mobilizirala je više patrolnih vozila, kriminalističke istražitelje i pse tragače. Prva reakcija interventne jedinice trajala je tek oko 20 minuta od zaprimanja dojave, a cijeli tim odmah je pokrenuo:
- Blokade prilaznih cesta.
- Analizu otiska bicikala po rutama bijega.
- Saržajnu pretragu obližnjih kafića i napuštenih zgrada.
Dio svjedoka potvrdio je susret s policijom unutar sat vremena, no do prekida lokalnih kamera, trag se gubi u gusto naseljenim blokovima.
Suradnja s lokalnom zajednicom
Pored policijskih snaga, u istrazi se uključuju i susjedske udruge Trešnjevke. Lokalne vijećnice organizirale su sastanak kako bi se poboljšalo osvjetljenje uličnih prolaza i augmentirao broj kamera. Također, pokrenuli su inicijativu “Susjedska straža“ koja podsjeća građane na pravodobno prijavljivanje sumnjivih aktivnosti.
Osnivanjem mobilnog telefonskog broja za anonimne dojave, zajednica želi potaknuti:
- Žrtve i svjedoke na brzu prijavu.
- Bržu razmjenu informacija između susjeda.
- Veći pritisak na počinitelje da ne biraju lokalno naselje zbog “lagane mete”.
Prevencija i sigurnost na zagrebačkim ulicama
Kako bi se smanjio broj razbojništava, stručnjaci iz područja kriminalistike i urbanog planiranja savjetuju nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih mjera za zaštitu pješaka i biciklista. Pritom treba istaknuti da svaki građanin može aktivno doprinijeti vlastitoj i općoj sigurnosti.
Savjeti za potencijalne žrtve
- Izbjegavajte korištenje slušalica dok hodate ulicama s manjom frekvencijom pješaka.
- Nosite novčanik i ključeve u unutarnjim džepovima ili torbicama s patentnim zatvaračima.
- U slučaju električnog bicikla, koristite dodatne lokote i sustave za praćenje GPS-om.
- Prijavite svaku prijetnju ili nelagodu policiji putem broja 192 ili anonimnim linijama.
Iako se nema uvijek vremena za oprezne korake, planiranjem rute i sviješću o okolini, građani značajno smanjuju rizik od nasilnih incidenata.
Uloga policije i građanske inicijative
Policija je u stalnoj komunikaciji s MUP-om te redovito objavljuje sigurnosne upute. U suradnji s komunalnim poduzećima povećava broj rasvjete i nadzornih kamera u rizičnim zonama. S druge strane, građanske inicijative poput susjedskog volontiranja i redovitih patrola pokazuju se kao vrijedan izvor informacija.
Studija iz 2023. godine potvrđuje da kombinacija službenih i neformalnih struktura može smanjiti broj razbojništava i sitnog kriminaliteta za čak 30% u gradskim četvrtima.
Zaključak
Dok se istraga o napadu i pljački stranaca na Trešnjevci nastavlja, važno je da i građani preuzmu dio odgovornosti za vlastitu sigurnost. Sigurnosne mjere, pravodobne dojave i zajednička briga doprinose smanjenju kriminaliteta. Policija apelira na sve koji prepoznaju počinitelja, vozne rute ili posjeduju kamere s korisnim snimkama, da hitno jave nadležnim službama.
Napad i opljačkao dva stranca podsjetnik su na to da nasilje može izbiti i na naizgled najsigurnijoj lokaciji. S pravim informacijama, zajedničkom suradnjom i sviješću o rizicima, možemo osigurati da se slične situacije ubuduće rijetko ponavljaju.
FAQ
1. Što učiniti ako me netko napadne na ulici?
Ako vas netko napao i opljačkao na ulici, ostanite smireni, pokušajte zapamtiti opis počinitelja i okolicu, te odmah nazovite policiju na 192. Ako je moguće, zatražite pomoć svjedoka i zatražite liječničku pomoć za ozljede.
2. Kako pravilno osigurati električni bicikl?
Za zaštitu električnog bicikla koristite dva različita lokota (U-lokot i kabelski lokot), postavite ga na vidljivo mjesto i, po mogućnosti, vezujte za čvrste objekte. Razmislite i o GPS trackeru koji može pomoći u pronalasku nestalog bicikla.
3. Koje kazne prijete počinitelju razbojništva?
U Hrvatskoj je razbojništvo kazneno djelo za koje je predviđena zatvorska kazna od jedne do 10 godina, ovisno o težini napada, pribavljenoj imovinskoj koristi i eventualnoj upotrebi oružja.
4. Kako prijaviti sumnjivu osobu bez straha od osvete?
Prijavite sumnjivu osobu anonimno putem MUP-ovog obrasca na službenim mrežnim stranicama ili nazovite besplatnu liniju za anonimne dojave. Policija jamči povjerljivost identiteta prijavitelja.
5. Postoje li statistike o razbojništvima u Zagrebu?
Prema podacima policije, tijekom 2023. zabilježeno je 12% manje razbojništava nego u 2022. godini, zahvaljujući pojačanim patrolama i boljoj koordinaciji s građanima.
6. Tko snosi troškove štete ako žrtva nema osiguranje?
Bez osiguranja, oštećenik sam snosi troškove štete. Međutim, ako policija identificira počinitelja, moguće je potraživanje štete kroz kazneni postupak ili civilnu tužbu protiv počinitelja.
7. Koje mjere poduzimaju stanari Trešnjevke za veću sigurnost?
Stanari Trešnjevke organizirali su susjedsku stražu, povećali su broj sigurnosnih kamera i zajedničkim snagama rasvjetljavaju mračnije dijelove kvarta, a surađuju i s policijom na redovitim sastancima.
8. Kako se pripraviti na kontakt s policijom nakon napada?
Ponesite sa sobom dokaz o identitetu, medicinske nalaze (ako ste ozlijeđeni), fotografije ili video zapise s mjesta događaja te točne podatke o vremenu i lokaciji. To ubrzava kriminalističku obradu.
Za dodatne informacije i prijavu novih saznanja javite se na desk@kriminal.info.
Leave a Comment