Intenzitet sukoba i strategije velikih igrača
Nove informacije s bojišta pokazuju da sukob u Ukrajini postaje sve složeniji i teži od onoga što se prikazuje u mainstream medijima. Iako zvanično postoje najave o mogućim pregovorima i primirju, realnost je često sasvim drugačija. Rusija i dalje koristi taktičke poteze poput sporadičnih napada i iscrpljivanja ukrajinskih snaga, dok Kijev traži pomoć od zapadnih saveznika, uključujući predsjednika Zorana Zelenskog.
Vrlo je važno razumjeti da se sukob ne svodi samo na frontu – radi se o širem globalnom sukobu interesa, utjecaja i geo-političkih ciljeva. Ruska vojska, iako se povlači s nekih područja, istovremeno provodi sustavne napade artiljerijom, dronovima i navođenim bombama, pritom presijecajući ključne opskrbne pravce. Takve taktike imaju za cilj ne samo teritorijalno osvajanje, već i psihološki pritisak na civilno stanovništvo, što gotovo sigurno vodi ka ratnim zločinima.
Zašto Rusija naglašava namjeru osvajanja novih područja?
Propaganda i stvarni gubici
Često se može čuti da Rusija tvrdi o osvajanju velikih gradova i teritorija, no analitičari upozoravaju da se radi o snažnoj propagandi. Pogodak u realnost je da su pojedini gradovi optuženi za zauzetost, no cijena koju Rusija plaća za svaki kilometar osvojenog terena je neizrecivo visoka. Iako se čini da su teritorijalni dobitci u porastu, u stvarnosti su gubici s obje strane vrlo veliki, a ruske vlasti vrše taktička presijecanja opskrbnih pravaca te unutar toga ciljaju na slabljenje ukrajinskih snaga.
Ova strategija, poznata kao “ricochet” taktika, uključuje sporadične, ali kontinuirane vojne napade koji izazivaju potrošnju resursa i ljudske žrtve kod protivnika. Ruski ciljevi su se od frontalnih napada prebacili na sustavno iscrpljivanje Ukrajine, što znači da će se za oslobađanje teritorija trebati čak i godine dugotrajne šumske vojne.
Koliko je prostora zauzeto?
Prema najnovijim podacima, Rusija je okupirala otprilike 20 posto Ukrajine – što je gotovo 120.000 četvornih kilometara, što je površinom usporedivo s Hrvatskom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom zajedno. Takve brojke su zbilja zabrinjavajuće, pogotovo kada uzmemo u obzir da Rusija sada ne koristi frontalne napade, već sustavno iscrpljuje odabrane dijelove ukrajinske vojske.
Postoji li mogućnost dogovora?
Već neko vrijeme se spominju pokušaji pregovora, ali se čini da su svi planovi za primirje ili trajni mir već unaprijed kompromitirani. U medijima se često može čuti izjave da je postignut neki minimalni dogovor, no zbilja je da je potraga za pravednim i rijetko pravno obvezujućim “mirnim sporazumom” daleko od realnosti.
Globalne reakcije i utjecaj sukoba
Europska unije i SAD – saveznici ili pasivni promatrači?
Gotovo svi upozoravaju na to da je sukob u Ukrajini postao ne samo regionalni problem, već i globalni izazov. Europa je pod pritiskom, ali tijekom godina ni izlaganje sankcijama nije donijelo željene rezultate. Udio Rusije u svjetskoj energetici i prehrambenom sektoru čini se da je zapravo ostao gotovo netaknut, a država temelji svoje poteze na razvoju vlastitih resursa i sigurnosnih strategija.
Sankcije i njihova učinkovitost
Iako je Rusija isključena iz mnogih financijskih i trgovinskih tokova, analiza pokazuje da sankcije nisu slomile njezin ekonomski sustav na način na koji su se očekivale. Ruski proračunski deficit je ove godine iznosio 2,1 posto, što je blizu onoga što imaju i neke europske zemlje. Europa i dalje ovisi o ruskom plinu, što znači da su mnoge ekonomije pod pritiskom, a specijalni gospodarski potezi često donose kontraefekat, šireći krizu.
Zašto je Minsk i dalje tačka interesa?
Uprkos stalnim najavama o prekidu sukoba, analitičari ističu da do ozbiljnih pomaka ne dolazi. Zapadne zemlje i Ukrajina se i dalje bore s financijskim i vojnim izazovima, dok Rusija, iako je u deficitu, nastavlja s akcijama za očuvanje svojih interesa. Ključni cilj Rusije jest da zadrži i proširi svoje okupirane teritorije, što dodatno komplicira mogućnost dogovora.
Zaključak: što nam donosi budućnost?
Sukob u Ukrajini je postao složen, višedimenzionalan i dugotrajan problem koji će zahtijevati razne mjerila intervencije i diplomatije. Situacija je takva da je svako odlaganje ili nesposobnost da se postigne trajno rješenje samo pogoršalo stanje. Dok zapadne zemlje pozivaju na nove sankcije i pojačano vojno slanje pomoći, ruski ciljevi ostaju jasno definirani – očuvati što je preostalo i oslabiti ukrajinsku vladu na terenu.
Da li će se rat zaustaviti?
Stručnjaci se slažu da je trenutno vrlo mali izgled da će se sukob ratnih zona završiti u skorije vrijeme. Primirja koja su najavljivana, najčešće su bila samo privremena (zamrznuta sukoblišta), a u dugoročnom smislu, sukob će najvjerojatnije eskalirati ili se pretvoriti u zamrznuti konflikt, što će rezultirati nastavkom destabilizacije cijelog regiona možebitno i šire.
Kako će se manifestirati budući sukobi?
Trendovi pokazuju da će ukrajinsko-ruski sukob postajati sve brutalniji i složeniji, a civilno stanovništvo će najviše trpjeti. Porast statistike ratnih zločina, masovnih izbjegličkih tokova i oštećenja infrastrukture predstavljaju tek dio asimetričnih posljedica. Zemlje Zapada će i dalje pružati pomoć, ali će proces oporavka biti dugotrajan i skup.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koliko je vodeće strane u sukobu?
Na jednoj strani je Rusija, s velikom vojnom i ekonomskom snagom, a na drugoj Ukrajina, koja s podrškom Zapada pokušava odoljeti agresiji. Međutim, stvarna snaga ovisi o mnogo faktora – od političke volje, resursa do međunarodnih utjecaja.
Kako pandemija i globalna kriza utječu na sukob?
Pandemija je dodatno opteretila globalne ekonomije, čime je otežala koordinaciju i pomoć Ukrajini. Osim toga, globalna energetska kriza i nestašice hrane povećavaju probleme civilnog stanovništva te pogoršavaju humanitarnu situaciju.
S kojim će se ishodom sukob najvjerojatnije završi?
Prema trenutnim procjenama, ne postoji željeno ili ijedan realan put prema potpunom vojnom porazu ili potpunom miru. Istodobno, sukob će najvjerojatnije postojati u obliku zamrznutog konflikta, s periodičnim eskalacijama i manjim prekretnicama.
Je li moguće da se rat pretvori u globalni sukob?
Iako je trenutno teško zamisliti šire proširenje na globalnu razinu, nerozriješeni sukobi i sukob noževa u Ukrajini imat će dugoročne posljedice na međunarodnu sigurnost i stabilnost.
Kao što je vidljivo, aktualni sukob ima duboke posljedice i slojeve koje je teško uočiti na prvi pogled. Važno je pratiti najnovije informacije, analizirati globalne trendove i razvijati kritičko mišljenje kako bismo razumjeli koliko je ovo sukob odista složeno i kakve će posljedice ostaviti na svijet u budućnosti.
—
Leave a Comment