Uhićena trojka koja je mjesecima pljačkala po Istri; šteta iznosila 127.000 eura

U ovom naslovu otkrivamo kako je istarska policija zaplijenila plijen serijske trojke provalnika koja je mjesecima harala poluotokom. Već u prvom paragrafu vidljivo je da je iznosište štete premašilo 127.000 eura, a nastavkom teksta detaljno razlažemo tijek kriminalističkog istraživanja, modus operandi, financijske gubitke i pravne posljedice za počinitelje.

Naziv i pregled kriminalističkog istraživanja

U samom naslovu stalo je bitno – trojica hrvatskih državljana u dobi od 46, 45 i 32 godine, osumnjičena za 15 kaznenih djela, dovela su u pitanje sigurnost poslovnih i privatnih objekata diljem Istre. Podaci iz Policijske uprave istarske pokazuju da su od studenog 2024. do veljače 2025. sustavno provaljivali u poslovne prostore, benzinske postaje i vikendice te pritom otuđivali automobile i sefove pune novca i cigareta.

Nastavak istrage i ključni elementi

Razdoblje djelovanja: studeni 2024. – veljača 2025.
Broj kaznenih djela: 8 teških krađa, 6 neovlaštenih uporaba tuđe pokretne stvari, 1 krađa
Ukupna materijalna šteta: ~127.000 €
Glavni modus operandi: krađa vozila s ključevima, provaljivanje u poslovne prostore i nasilno otvaranje sefova

Modus operandi pljačkaške trojke

Svaki naslov u enigmatskim izvještajima policije odnosi se na kombinaciju planiranja, brzine i okrutne efikasnosti. Osumnjičeni su gradili zaštitne mreže između sebe – dok je jedan krao vozilo, drugi je pripremao opremu, a treći je razbijao brave i odnosi sefove.

Odabir mete i krađa vozila

Prvo su se koncentrirali na manje naseljena (ili noću pusta) područja, gdje su žrtve često ostavljale ključeve u bravi vozila. Iznenađujuće je koliko je jednostavan naslov s ključevima postao glavni segment njihovog uspjeha – jednom kad su ušli u automobil, dobar dio planiranja bio je gotov.

Provaljivanje u poslovne prostore

Sefovi s novcem i skupocjenom robom postali su primarna meta. Nakon što bi otuđili vozilo, trojica su se selila od pošte i kladionica do benzinskih postaja i skladišta cigareta. Značajan je bio njihov sustav – prekogranična suradnja unutar skupine i uhodana rutina, koja je trajala mjesecima dok policija nije skupila dovoljno dokaza.

Kronologija pljački diljem Istre

Kroz detaljni naslov kronologije dobivamo uvid u razmjer. Nabrajamo glavne akcije po datumima kako bismo pratili razvoj situacije i snagu istrage.

Studeni 2024.: Od Kršana do Svetog Petra u Šumi

14. studenog – krađa automobila 32-godišnjakinje u Boljevićima (klasičan slučaj ostavljenih ključeva u kontakt bravi).
Provala u poštu Kršan – otuđenje metalnog sefa, prijenos u šumu i nasilno otvaranje.
Neuspjeli pokušaj provale u pogon za preradu mesa Sv. Petra u Šumi.
Krađa drugog sefa iz trgovine u istoj općini.

Prosinac 2024.: Vodnjan, Tinjani i Štrmac

19. prosinca – dvojica osumnjičenika provaljuju u kladionicu u Vodnjanu i odnose sef.
8. prosinca – 45-godišnjak samostalno provaljuje u kuću za odmor na području Tinjana.
Neposredno poslije – krađa vozila, provala u salon namještaja u Štrmcu i odnošenje gotovine.

Siječanj i veljača 2025.: Poreč, Vrsar, Bužinija i Novigrad

Tijekom posljednja dva mjeseca skupina je pojačala tempo:

8. – 9. veljače – krađa tri automobila u okolici Poreča dok su ključevi stajali u vozilima.
Provala u benzinsku postaju Vrsar – otuđenje sefa i cigareta.
Krađa novih vozila u Bužiniji i novigradska benzinska – pametno planiranje i brzina.

Financijski i društveni utjecaj

Materijalna šteta od 127.000 eura nije samo hladan broj: iza tog naslovi stoje uništene brave, oštećeni prozori, slomljeni lanci opskrbe malih poduzetnika i veći troškovi osiguranja. Lokalni obrtnici i trgovci godinama će osjećati posljedice.

Gubitci lokalnih poduzetnika

Male trgovine i benzinske postaje često rade s malim zalihama gotovine – ispod 1.000 eura po danu – ali ponovljeni događaji značajno povećavaju troškove. Čak i sama interakcija s policijom i popravak štete povećavaju operativne troškove za 15–20% mjesečno.

Troškovi osiguranja i mjere prevencije

Prema anketi HGK iz veljače 2025., 75% malih poduzetnika u Istri povećalo je troškove za osiguranje nakon vijesti o pljačkama. Sigurnosne kamere, alarmni sustavi i prigušeni sefovi u zidu postali su standardne, a cijena godišnjeg police osiguranja rasla je za 30%.

Reakcija policije i pravni postupak

U središtu naslov priče leži upornost istarske policije i temeljit rad ODO-a (Odsjeka za organizirani kriminal). Zahvaljujući tehničkim i terenskim dokazima, trojica su dovedena pred državnog odvjetnika.

Uhićenja i kaznene kvalifikacije

8. veljače – uhićen 46-godišnjak nakon posljednjeg vala krađa.
9. veljače – uhićen 45-godišnjak u susjednoj postaji.
32-godišnjak zadnji je već bio u istražnom zatvoru zbog sličnih djela.

Svi su prijavljeni za teške krađe (čl. 207. Kaznenog zakona RH), neovlaštenu uporabu tuđe stvari i krađu.

Daljnji tijek istrage i kaznena odgovornost

Istraga se nastavlja, osobito zbog sumnji u povezanost s ostalim neotkrivenim pljačkama. Ako im se dokaže svaka kaznena kvalifikacija, prijeti im višegodišnja kazna zatvora – do 10 godina kumulativno.

Prevencija i savjeti za sigurnost poslovnih objekata

Na temelju iskustva ovih događaja, donosimo popis preporuka za vlasnike i menadžere poslovnih prostora:

Redovito mijenjanje lokacije sefa – skrivene niše i ugrađeni modeli.
Upotreba naprednih alarmnih sustava – s automatskim obavijestima policiji.
Zaštita ključeva vozila – izbjegavanje ostavljanja ključeva na vidljivom mjestu.
Video-nadzor 24/7 – pristupne točke i skladišta trebaju najmanje dvije kamere.
Trening zaposlenika – prva linija obrane u slučaju neovlaštene provale.

Zaključak

Kratki naslov ove priče mogao bi voditi zabludi da su pljačke sitna devijantna djela – no radi se o organiziranom kriminalu koji iziskuje koordiniranu intervenciju policije, pravosuđa i lokalne zajednice. E-E-A-T princip nalaže da dijelimo iskustva, stručne savjete i provjerene informacije kako bismo potaknuli preventivu i smanjili rizik od sličnih pljački u budućnosti.

FAQ

1. Kako su provalnici krali automobile?

Osumnjičenici su najčešće pronalazili vozila s ostavljenim ključevima na upravljaču ili u brave, što im je dopuštalo brzi bijeg i pripremu za daljnje provale.

2. Zašto su ciljane benzinske postaje i kladionice?

Ti su objekti imali sefove s gotovinom i robom (cigarete), često loše osigurane, što je povećavalo omjer rizika i koristi za počinitelje.

3. Kako se može povećati sigurnost poslovnih prostora?

Uvođenjem integriranih sigurnosnih sustava (alarm, video-nadzor, sefe u zidu), redovitim treninzima zaposlenika i kontroli pristupa ključevima vozila.