Rijeka i cijela Hrvatska ponovno su se našli pred licem stravičnog nasilja koje nam se uvuklo pod kožu. U subotu je 24-godišnjak usmrtio svoju 30-godišnju partnericu, a potom pokušao oduzeti i sebi život. Ova mlada žena postala je 18. žrtva femicida u Hrvatskoj ove godine, što je samo još jedan bolni podsjetnik na rastući problem nasilja u našem društvu. Dok građani pale svijeće ispred zgrade u središtu Rijeke, gdje se odvila ova tragedija, struka i udruge sve glasnije progovaraju o nužnosti hitnih promjena u sustavu.
Počinitelj pod nadzorom psihijatrije, motiv nejasan
Mladić koji je počinio ovaj stravični zločin trenutno se nalazi na Odjelu psihijatrije Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Iz bolnice su potvrdili kako je to uobičajena procedura za osobe koje su pokušale samoubojstvo ili se samoozlijedile. Njegovo zadržavanje u bolnici nastavit će se sve dok liječnici ne procijene da ga je moguće premjestiti u istražni zatvor. Iako je počinitelj do sada bio neosuđivan, motiv ovog ubojstva još uvijek je nepoznat. Ova nepoznanica dodatno unosi nemir i ostavlja mjesta za brojne spekulacije, ali i naglašava nedostatak informacija koje bi mogle rasvijetliti tijek događaja koji su doveli do ovakvog epiloga.
Gradonačelnica Rinčić: “Ovo nije slučajnost, potrebna je nulta tolerancija”
Riječka gradonačelnica Iva Rinčić izrazila je duboku potresenost ovim događajem. “Još kad znamo da je riječ o femicidu, onda nas to dodatno zabrinjava,” izjavila je Rinčić, naglašavajući kako je ovo samo jedan od simptoma dubljeg problema. Postavila je ključna pitanja o našoj društvenoj imunitetu na rastuće nasilje i o tome što lokalna zajednica može poduzeti. “Činjenica jest da ovo nije slučajnost s obzirom na neke druge naznake koje vidimo u društvu,” upozorila je gradonačelnica, sugerirajući da ovaj slučaj nije izolirana pojava, već dio šireg trenda koji zahtijeva ozbiljnu analizu i odlučne korake. Njezina izjava ukazuje na potrebu za promišljanjem o širim društvenim faktorima koji doprinose ovakvim tragedijama.
Struka i udruge traže jedinstven zakon i promjenu sustava
U povodu 18. slučaja femicida ove godine, oglasila se Ženska mreža Hrvatske, naglašavajući kako se nasilje nad ženama i dalje često tretira kao prekršaj, što je u suprotnosti s europskim standardima i onemogućuje učinkovitu zaštitu žrtava. Njihov ključni zahtjev je donošenje jedinstvenog zakona koji bi obuhvatio sve oblike nasilja nad ženama, pružajući tako pravni okvir za adekvatniju reakciju. S ovim stavom slaže se i odvjetnica Morena Lekan, koja često zastupa žene žrtve obiteljskog nasilja. “Moramo cjelokupni sustav izmijeniti na svim poljima, to vrijedi za policiju, Državno odvjetništvo, Zavode za socijalnu skrb pa onda i sudovi,” istaknula je Lekan. Naglasila je problem sekundarne viktimizacije, gdje sustav nerijetko dodatno povređuje žrtvu umjesto da joj pruži potrebnu zaštitu i podršku.
Psiholog Dean Ajduković također je kritički komentirao društvenu neučinkovitost u pružanju pomoći. “Nismo dovoljno efikasni i mnoge žene ne dobiju pravodobnu pomoć,” ustvrdio je Ajduković. Dodao je kako su žene često obeshrabrene kada prijave ne dovedu do očekivanih i potrebnih rezultata. “Kad kažem da treba osnažiti lokalnu zajednicu i svuda kroz sustave koji o tome brinu, to znači nulta tolerancija prema nasilju,” poručio je, naglašavajući važnost snažnije uloge lokalnih institucija i strožeg stava prema nasilju.
Prevencija, edukacija i oštrije kazne kao nužnost
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković naglasio je potrebu za jačanjem prevencije, uključujući i ulogu sudova. “Država sa svoje strane treba činiti sve što je moguće na prevenciji,” izjavio je Jandroković, dodajući kako bi sudovi trebali “vjerojatno oštrije kažnjavati one koji već u ranijim fazama pokazuju sklonost nasilju.” Izrazio je nadu da će ovakvih slučajeva u budućnosti biti manje.
Psihologinja Lorena Zec iz riječke udruge SOS naglašava kako se nasilje može dogoditi u bilo kojem okruženju, ne birajući socijalni status ili obrazovanje. “Mi očito ne radimo dovoljno da mlade ljude educiramo što jest nasilje u partnerskom odnosu, kako se prepoznaje i kako počinje,” upozorila je Zec. Objasnila je da ovakve veze često počinju intenzivno i emotivno, ali se s vremenom mogu pretvoriti u izrazito opasne situacije za ženu. “Dok ne počnemo pričati o takvim pojavama mi zapravo nećemo moći spriječiti buduće femicide,” zaključila je Zec, ukazujući na ključnu ulogu otvorene komunikacije i edukacije od najranije dobi.
Pravosudni epilog i statistički podaci
Važno je napomenuti kako su u Hrvatskoj dosad samo dva slučaja femicida dobila pravomoćnu sudsku presudu. Ova statistika je poražavajuća i postavlja ozbiljna pitanja o učinkovitosti pravosudnog sustava u suočavanju s ovim društvenim problemom. Ostaje za vidjeti hoće li ovaj stravičan slučaj iz Rijeke dobiti odgovarajući sudski epilog u razumnom roku, te hoće li potaknuti nužne reforme koje bi osigurale bolju zaštitu žrtvama i adekvatnu sankciju počiniteljima. Borba protiv femicida zahtijeva angažman cijelog društva, od zakonodavne vlasti do pojedinaca, kako bismo stvorili sigurnije okruženje za sve.
Statistika i kontekst femicida u Hrvatskoj
18 žrtava femicida u Hrvatskoj ove godine: Ovaj broj, iako je samo dio tragične statistike, jasno pokazuje ozbiljnost problema. Važno je napomenuti da se radi o brojkama koje se mijenjaju te je potrebno pratiti službene izvještaje.
Samo dva pravomoćno osuđena slučaja: Ovo ukazuje na dugotrajnost i kompleksnost pravosudnih postupaka, ali i na moguće propuste u procesuiranju. Učinkovitost sudova ključna je za odvraćanje potencijalnih počinitelja.
Povezanost s obiteljskim nasiljem: Većina slučajeva femicida povezana je s prijašnjim epizodama obiteljskog nasilja koje nisu adekvatno riješene. Ovo naglašava važnost prevencije i ranog prepoznavanja rizičnih situacija.
Ključni koraci prema boljoj zaštiti
Jedinstveni zakon o femicidu: Potreban je zakonski okvir koji jasno definira i sankcionira femicid kao specifično kazneno djelo.
Jačanje prevencije i edukacije: Edukacija mladih o zdravim partnerskim odnosima i prepoznavanju nasilja mora postati prioritet.
Unaprjeđenje sustava podrške žrtvama: Potrebno je osigurati dostupnost i učinkovitost savjetovališta, skloništa i pravne pomoći za žrtve nasilja.
Nulta tolerancija prema nasilju: Društvo mora zauzeti snažniji stav prema svim oblicima nasilja, bez iznimki.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno femicid?
Femicid je ubojstvo žene jer je žena. Obuhvaća širok spektar ubojstava žena, od kojih su neka izravno povezana s obiteljskim nasiljem, dok druga mogu imati šire društvene ili kulturne uzroke vezane uz mizoginiju i rodnu diskriminaciju. U Hrvatskoj se uglavnom referira na ubojstvo žene od strane sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera ili člana obitelji.
Zašto je počinitelj smješten na psihijatriju?
Počinitelj je smješten na psihijatriju jer je pokušao samoubojstvo nakon ubojstva partnerice. To je standardna medicinska i pravna procedura kako bi se procijenilo njegovo psihofizičko stanje prije premještaja u istražni zatvor. Cilj je osigurati da je sposoban sudjelovati u sudskom postupku.
Što znači “ovo nije slučajnost”?
Gradonačelnica Rijeke, Iva Rinčić, izjavila je “ovo nije slučajnost” kako bi naglasila da ovakvi događaji nisu izolirani incidenti, već odražavaju dublje probleme u društvu poput rastućeg nasilja, nedostatka edukacije o partnerskim odnosima i potencijalne neadekvatnosti sustava za prevenciju i zaštitu. Sugerira da postoje širi društveni trendovi i “naznake” koje doprinose ovakvim tragedijama.
Koje su prepreke u sudskom procesuiranju slučajeva femicida u Hrvatskoj?
Glavne prepreke uključuju dugotrajnost sudskih postupaka, nedostatak jedinstvenog zakonskog okvira koji bi eksplicitno definirao femicid, te potencijalnu sekundarnu viktimizaciju žrtava unutar pravosudnog sustava. Također, postoje i izazovi u dokazivanju namjere i prikupljanju adekvatnih dokaza, posebno u slučajevima dugotrajnog obiteljskog nasilja koje nije bilo prijavljivano ili adekvatno dokumentirano.
Što pojedinac može učiniti kako bi pomogao u borbi protiv nasilja nad ženama?
Svaki pojedinac može doprinijeti promicanjem kulture nenasilja, educiranjem sebe i drugih o problemu, podržavanjem ženskih organizacija koje se bore protiv nasilja, te prijavljivanjem bilo kakvog oblika nasilja kojemu svjedoči. Važno je razgovarati o ovim temama otvoreno i podržavati žrtve.
Leave a Comment