Godine prolaze, a tiha strava ostaje. Žene u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, često se nađu u klopci nasilja, gdje strah od prijave nadmašuje strah od počinitelja. Ta paralizirajuća agonija, kada žrtva živi u neprekidnom strahu da će je nasilnik ubiti ako ga prijavi, a istovremeno strahuje i da će je ubiti ako s njim ostane, završava tragično. Često imamo priliku čitati o tragičnim sudbinama žena koje su izgubile život u obiteljskom nasilju, femicidu, a iza svake takve priče krije se sustavno zanemarivanje, ignorancija i propusti sustava koji su doveli do najcrnjeg mogućeg ishoda. Ova priča posvećena je onima čiji su glasovi utihnuli, ali čije sudbine moraju služiti kao vječno podsjetnik na važnost borbe protiv obiteljskog nasilja.
Femicid: Tihi Vrisak Koje Društvo Često Ne Želi Čuti
Suočeni s činjenicama o obiteljskom nasilju, nerijetko nailazimo na ravnodušnost. Obitelj, prijatelji, susjedi, pa čak i šira zajednica, često zatvaraju oči pred očitim znakovima zlostavljanja. Ovo kolektivno okretanje glave ostavlja žrtvu samu u borbi, s teretom odluke koja može značiti razliku između života i smrti. Strah od eskalacije nasilja nakon prijave, kao i strah od samog nasilnika ako ga ne prijavi, stvara začarani krug iz kojeg je izlaz gotovo nemoguć. Femicid, ubojstvo žene od strane intimnog partnera ili bivšeg partnera, nije izolirani incident, već kulminacija dugogodišnjeg nasilja i zanemarivanja. Priče o ubijenim ženama nerijetko otkrivaju da su godinama sustavno maltretirane, a njihov život okončan je tek kada je bilo prekasno za intervenciju.
Slučaj Vanesa Oršuš (28): Tragedija U Murskom Središću Kao Simbol Upozorenja
Jedna od takvih stravičnih priča je i ona o Vanesi Oršuš, mladoj trudnici i majci troje djece, kojoj je život prerano ugašen 4. prosinca 2025. godine. U naselju Sitnice u Murskom Središću, Josip Oršuš (40), nevjenčani suprug njene sestre Merime (29), ispalio je smrtonosne hice iz automatske puške. Vanesa je podlegla ozljedama u Županijskoj bolnici Čakovec, dok je njena sestra Merima, trudna, zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život i zadržana je na liječenju. Ubojica je, nakon počinjenog zločina, pobjegao u Sloveniju, no brzom reakcijom policije, europski uhidbeni nalog urodio je plodom. Uhićen je dva dana kasnije na području Bistrice, u mjestu Črenšovci, gdje su ga opkolile policijske patrole i oduzele mu oružje kojim je počinjen zločin – pištolj i nož.
Nakon izručenja Hrvatskoj, Josip Oršuš je sproveden u varaždinski zatvor, gdje mu je određen istražni zatvor. Ono što ovu priču čini još tragičnijom jest činjenica da Josip Oršuš nije bio nepoznat hrvatskoj policiji. Naime, u njegovom dosjeu nalazilo se čak 35 kaznenih prijava i 15 presuda, od čega je šest bilo uvjetnih. Prije samog čina ubojstva, trebao se javiti na izdržavanje zatvorske kazne od deset mjeseci u Centar za dijagnostiku u Zagrebu, na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Čakovcu od 28. veljače 2025. godine. Ta presuda odnosila se na kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja, počinjeno 16. listopada 2023. godine.
U tom incidentu, vozeći automobil marke Mazda bez važeće vozačke dozvole, neoprezno je započeo pretjecati teretni automobil između Oporovca i Donjeg Mihaljevca. U tom manevru, prešao je u suprotni prometni trak i direktno udario u motociklista. Motociklist je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede, uključujući prijelome ruku, nogu, zdjelice i kralježaka. Prilikom izricanja presude, sud je kao otegotnu okolnost posebno istaknuo Oršuševu višestruku osuđivanost, ne samo za imovinske delikte, već i za isto takvo kazneno djelo, kao i brojne prometne prekršaje, što je ukazivalo na njegovu ustrajnost u kršenju zakona. Kao olakotne okolnosti, sud je uzeo u obzir njegovo očinstvo sedmero maloljetne djece i priznanje počinjenja djela.
Međutim, problemi Josipa Oršuša s pravosuđem sežu mnogo dublje u prošlost. Njegov kriminalni dosje prepun je presuda: 2014. godine u Virovitici je osuđen na godinu dana zatvora, 2013. na istom sudu na godinu i šest mjeseci, 2015. u Varaždinu na devet mjeseci, a 2019. u Gospiću na godinu i sedam mjeseci zatvora. Uz to, niz je uvjetnih osuda: 2005. u Čakovcu na pet mjeseci, 2012. na osam mjeseci, 2016. ponovno na pet mjeseci. Uslijedile su uvjetne kazne u Križevcima (2008., šest mjeseci) i Zlataru (2010., osam mjeseci). Godine 2017. u Koprivnici je dobio šest mjeseci zatvora, koja su zamijenjena radom za opće dobro. Ovaj poduži popis pokazuje jasnu sliku osobe sklone kršenju zakona, čija je posljednja žrtva bila mlada trudnica.
Slučaj Jasna Veselinović (38): Tragedija U Borovu Naselju Kao Upozorenje Na Opasnost Od Nasilnika
Druga potresna priča dolazi iz Vukovara, iz naselja Borovo. Dana 29. listopada 2022. godine, oko 19 sati, Aleksandar Japić (45) upao je u obiteljsku kuću gdje je živjela njegova bivša partnerica, Jasna Veselinović (38), majka dvoje djece. Nakon žestoke verbalne svađe, Japić je nekoliko puta nožem ubo Jasnu po cijelom tijelu i potom pobjegao s mjesta zločina. Teško ozlijeđena žena prevezena je u bolnicu, gdje su liječnici i medicinsko osoblje cijelu noć vodili bitku za njen život. Nažalost, u ranim jutarnjim satima nedjelje, Jasna je podlegla ozljedama.
Ubojica, Aleksandar Japić, ubrzo je pronađen i uhićen. Utvrđeno je kako je u trenutku počinjenja zločina imao 1,8 promila alkohola u krvi i bio pod utjecajem droga. Iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske priopćeno je kako se napadač nije udaljio s mjesta događaja odmah nakon čina. Navodno, pokušao je uvjeriti susjede da ne zovu policiju, tvrdeći da je sve u redu i da je Jasna sama sebi nanijela ozljede. Takvo ponašanje, uz prisutnost alkohola i droga, jasno ukazuje na nasilnu narav počinitelja i njegovu spremnost na manipulaciju i prikrivanje tragova.
Ovaj slučaj ponovno naglašava koliko je važno prepoznavati znakove nasilja u partnerskim odnosima i ne oklijevati s prijavom. Žrtve često prolaze kroz faze negacije, umanjivanja nasilja ili straha od reakcije partnera. No, kao što se vidjelo u ovom, a i u mnogim drugim slučajevima, posljedice nečinjenja mogu biti smrtonosne. Važno je da okolina, prijatelji, obitelj, pa čak i kolege, budu senzibilizirani na ove probleme i da ponude podršku i pomoć žrtvi, bez osuđivanja i pritiska. Sustav treba osigurati sigurne kuće, pravnu pomoć i psihološku podršku, kako bi žrtve imale stvarne alternative za izlazak iz nasilnog okruženja.
Statistika i Društveni Aspekti Femicida
Statistike o obiteljskom nasilju i femicidu u Hrvatskoj, iako ne uvijek precizne zbog poteškoća u prikupljanju podataka, alarmantne su. Svake godine zabilježi se značajan broj prijava nasilja u obitelji, a nažalost, i znatan broj ubojstava žena od strane partnera ili bivših partnera. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je u razdoblju od 2015. do 2022. godine ubijeno 39 žena u obiteljskom nasilju. Ove brojke, iako same po sebi dovoljne za uzbunu, vjerojatno ne obuhvaćaju sve slučajeve, s obzirom na to da se neki ne prijave ili se okolnosti drugačije okvalificiraju.
Važno je napomenuti da femicid nije samo nasilni čin, već često kulminacija dugotrajnog emocionalnog, psihičkog i fizičkog zlostavljanja. Nasilnici često pokazuju posesivnost, kontrolirajuće ponašanje, izoliraju žrtvu od obitelji i prijatelja, te je emocionalno ucjenjuju. U mnogim slučajevima, žena odluči prekinuti vezu ili brak, što kod nasilnika može izazvati osjećaj gubitka kontrole i potaknuti ga na drastične mjere.
Društveni kontekst igra ključnu ulogu u prevenciji i suzbijanju femicida. Predrasude o ulozi žene u obitelji, tolerancija prema nasilju u nekim sredinama, te nedovoljna educiranost o mehanizmima obiteljskog nasilja, doprinose problemu. Također, pravosudni sustav nerijetko se suočava s izazovima u adekvatnom procesuiranju slučajeva nasilja, što može rezultirati izostankom pravde za žrtvu i njezinom obitelji.
Što Se Može Učiniti? Koraci Prema Boljoj Budućnosti
Prevencija femicida zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje:
Edukaciju i Podizanje Svijesti: Važno je provoditi kontinuirane kampanje podizanja svijesti o problemu obiteljskog nasilja i njegovim posljedicama, te educirati javnost o prepoznavanju znakova nasilja.
Osnaživanje Žrtava: Žrtvama treba pružiti podršku kroz sigurne kuće, pravnu pomoć, savjetovališta i psihološko savjetovanje. Važno je da znaju da nisu same i da postoje institucije i pojedinci spremni pomoći.
Efikasniji Pravosudni Sustav: Pravosudni organi trebaju reagirati promptno i efikasno na prijave nasilja, osigurati brze i pravedne presude, te primijeniti strože kazne za počinitelje nasilja u obitelji.
Suradnja Institucija: Nužna je bolja suradnja između policije, pravosuđa, socijalnih službi, zdravstvenih ustanova i nevladinih organizacija kako bi se osigurao cjelovit pristup u zaštiti žrtava.
Promjena Društvenih Normi: Trebamo raditi na promjeni društvenih normi koje toleriraju nasilje i diskriminaciju žena, te poticati kulturu nenasilja i ravnopravnosti.
Zaključak: Ne Dopustimo Da Se Tiha Tragedija Ponovi
Priče o Vanesi Oršuš i Jasni Veselinović, kao i mnoge druge neispričane, moraju poslužiti kao gorko upozorenje. Okretanje glave od problema nasilja, bilo da je riječ o osobnom strahu, ravnodušnosti ili nedjelovanju sustava, ima nesagledive posljedice. Svaka žena zaslužuje živjeti život bez straha, bez nasilja i bez prijetnji. Borba protiv femicida nije samo borba za pojedinačne živote, već borba za temeljne ljudske vrijednosti i pravednije društvo. Samo zajedničkim naporima, osviještenošću i djelovanjem, možemo spriječiti da se ove tihe tragedije nastave događati.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Što je femicid i po čemu se razlikuje od ubojstva?
Femicid je specifičan oblik ubojstva koji se odnosi na ubojstvo žene samo zato što je žena. Često je počinjen od strane intimnog partnera ili bivšeg partnera, a motiv može biti povezan sa spolnim odnosom, mizoginijom, nasiljem u obitelji ili seksualnim nasiljem. Ključna razlika je u fokusiranju na žrtvu kao ženu, dok se općenito ubojstvo može odnositi na bilo koju osobu bez obzira na spol, s različitim motivima.
Što ako primijetim znakove obiteljskog nasilja u svojoj okolini?
Ako primijetite znakove obiteljskog nasilja, važno je reagirati. Ponudite podršku žrtvi, saslušajte je bez osuđivanja i potaknite je da potraži pomoć. Ako smatrate da je situacija hitna i životno ugrožavajuća, nemojte oklijevati nazvati policiju na broj 192 ili se obratiti centrima za socijalnu skrb ili drugim relevantnim institucijama.
Koji su pravni koraci za zaštitu od nasilnika u obitelji?
Žrtva nasilja u obitelji ima pravo podnijeti prijavu policiji, a može zatražiti i izdavanje zaštitnih mjera poput udaljenja nasilnika iz stana, zabrane približavanja i slično. Također, može se obratiti nadležnom centru za socijalnu skrb radi ostvarivanja prava na pomoć i zaštitu, te sudjelovati u kaznenom postupku protiv počinitelja.
Gdje žrtve nasilja u obitelji mogu potražiti pomoć?
Žrtve nasilja u obitelji mogu potražiti pomoć na više adresa: policija (192), centri za socijalnu skrb, Sigurna kuća (za svaku županiju postoji organizacija koja pruža ovu uslugu, raspitajte se u svom lokalnom centru za socijalnu skrb), savjetovališta za žene žrtve nasilja, liječnici obiteljske medicine, te brojne nevladine organizacije koje se bave problematikom nasilja.
Koliko je čest problem nasilja nad ženama u Hrvatskoj?
Nasilje nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje i femicid, predstavlja ozbiljan problem u Hrvatskoj. Statistike pokazuju da je značajan broj žena žrtva različitih oblika nasilja. Važno je naglasiti da su ove brojke često samo vrh sante leda, jer mnoga nasilja ostaju neprijavljena.
Leave a Comment