U studenom manje turista i noćenja, ali 11-mjesečni rast ostaje pozitivan U studenom je broj turista i noćenja pao, ali 11-mjesečni trend ostaje pozitivan. Analitičari ističu da privremeni pad potražnje ne narušava ukupnu stabilnost turističkog sektora. Ohrabrujuće je što dugoročni pokazatelji ukazuju na održiv rast i prilagodbu ponude koja potiče dolazak novih posjetitelja.

Kriminal.info analizira najnovije brojke Hrvatskog centra za turističku statistiku i HTZ-a kako bi razotkrio što nam poručuju studeni 2024. i trendovi iz prvih jedanaest mjeseci. Pritom ne gledamo samo koliko je gostiju došlo, već i gdje su boravili, tko su bili domaći a tko strani posjetitelji te kakav je utjecaj na sigurnost i lokalnu dinamiku u popularnim odredištima. U ovom ćemo pregledu istražiti brojke, kontekst, te bottom-line za budućnost hrvatskog turizma, uz naglasak na temporalni okvir – usporedbu s 2023. godinom i projekcije za nadolazeće razdoblje.

Konkretne brojke studenog 2024. i usporedba s lanjskim studenom

U studenom 2024. Hrvatsku je posjetilo 424 tisuće turista, što je 7 posto manje nego u studenom 2023. Istovremeno je ostvareno gotovo 1,1 milijun noćenja manje nego godinu dana prije, što predstavlja pad od 4 posto. Za prvo razdoblje, 11 mjeseci, broj turista je porastao za 2 posto, dok su noćenja ostala na 1 posto više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Ove brojke, koje potječu iz sustava eVisitor i prenosi HTZ, jasno pokazuju da je studeni bio izrazito slabiji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali da trend u cijeloj godini još uvijek može nositi optimizam.

Strani turisti u studenom su došli 10 posto manje ili 225 tisuća, a njihova noćenja u minusu su za 6 posto, što znači 683 tisuće noćenja. Domaći turisti bili su 199 tisuća, što je 4 posto manje, s ostvarenih 407 tisuća noćenja, što je 2 posto manje nego 2023. U ovim brojkama vidimo jasnu podjelu između promjena na tržištu domaćih i stranih posjetitelja te različite dinamike koje se javljaju u popularnim sezonskim mjesecima.

Najveći dio noćenja naslonjen je na komercijalni smještaj. Gotovo 90 posto svih noćenja u studenom registrirano je u komercijalnim smještajnim objektima, što iznosi ukupno 983,4 tisuće. Od ovog broja najveći dio ili 600,5 tisuća noćenja ostvareno je u hotelima, pri čemu se 4,2 posto manje noćenja u odnosu na studeni 2023. bilježi upravo u hotelskom segmentu. Slijede komercijalni objekti u domaćinstvima s 227,5 tisuća noćenja, također zabilježivši pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni. U ostalim vrstama komercijalnog smještaja zabilježen je pad noćenja, dok je nekomercijalni smještaj imao značajan porast – registriran je s 98,2 tisuće noćenja, odnosno rast od 21,6 posto. Nautički segment, s nešto više od 8.700 noćenja, također je zabilježio negativni trend, ali na manje razine nego neki drugi segmenti.

Na ovaj način vidimo kako promjene strukture smještajnih ponuda i preference turista utječu na ukupne brojke. Nešto veći udio nekomercijalnog smještaja pokazuje da su domaći posjetitelji i lokalne zajednice, posebno na ruralnijim ili manje razvijenim destinacijama, i dalje igraju značajnu ulogu, ali da hotelski kapacitet i dalje ostaje motorom sezone.

Udio domaćih i stranih turista te promjene po tržištima

Prema tržištima, ili narodnim skupinama koje čine dolaske i noćenja, domaći turisti u studenom 2024. ostvaruju dominantan udio od 38 posto ukupnih noćenja. Slijede ih Slovenci s 9 posto i Nijemci s 7 posto. Austrijanci i Turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela, dok su Srbi, Talijani i Amerikanci (SAD) zastupali po 3 posto. Turisti iz kategorije “ostale azijske zemlje” te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) imali su po 2 posto. Ovakav raspored jasno ukazuje na to da domaći turizam ostaje osnova hrvatskog turizma, no međunarodni priljevi i profil daleko ozbiljnije variraju od mjeseca do mjeseca, s posebnim naglaskom na koji način krivulje ekonomskih uvjeta i političkih događaja utječu na trajanje i obujam boravaka stranih gostiju.

HTZ-ovi podaci iz eVisitora za studeni 2024. također otkrivaju da je po županijama i klasterima najviše noćenja ostvareno na Kvarneru, zatim u Gradu Zagrebu te u Istarskoj županiji. U odnosu na studeni 2023., povećano je ukupno noćenja na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te u Kontinentalnoj Hrvatskoj, koja obuhvaća 13 županija izvan Zagreba. Ovi trendovi naglašavaju podijeljenu dinamiku između glavnih gradskih centara i turistički razvijenih regija na obali, ali i interiora, gdje lokalni kulturni i događajni sadržaji mogu igrati ključnu ulogu u privlačenju gostiju.

Najposjećenijih pet odredišta u studenom, uz ukupne podatke (komercijalni i nekomercijalni), bili su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar. To su mjesta koja često bilježe visok obujam noćenja kroz cijelu godinu, a posebice u jesenskim i zimskim mjesecima kada se turisti odlučuju za kulturne, gastronomske ili kongresne sadržaje. U kontekstu sigurnosti, ovakva koncentracija turističkih aktivnosti može imati dva lica: s jedne strane povećava rizike koje nose gužve i koncentracija gostiju, s druge strane pruža infrastrukturu i resurse za prevenciju i odgovor na eventualne incidente.

Prvih 11 mjeseci 2024.: zadržan pozitivan trend

Ako proširimo pogled na cijelu 2024. godinu, HTZ bilježi pozitivan trend i s obzirom na broj dolazaka i noćenja. U prvih 11 mjeseci zbroj dolazaka iznosi 21,4 milijuna, a broj noćenja 109 milijuna. U odnosu na isto razdoblje 2023., broj dolazaka je porastao dva posto, dok je broj noćenja porastao jedan posto. To znači da izuzetno visoka dinamika rasta u 2023. nije nastavljena u potpunosti, ali ukupni ritam je i dalje pozitivan, što implicira stabilan ulazak turista čak i u uvjetima ekonomskih izazova i promjena u preferencijama putovanja.

Stranci su činili najveći dio rasta: 18,3 milijuna stranih turista ostvarilo je 95,6 milijuna noćenja, što je po jedan posto više noćenja nego u prvih 11 mjeseci 2023. Domaći turisti brojčano doprinose s 3,1 milijun dolazaka, što je 7 posto više nego u istom razdoblju 2023., uz 13,4 milijuna noćenja, što predstavlja tri posto više. Ovi brojevi ukazuju na sustavnu diverzifikaciju tržišta i važnost domaćeg tržišta, ali i pokazatelj otpornosti turističke industrije pred izazovima koji se često pojavljuju brought by global economic cycles i promjene u ponašanju potrošača.

Gledajući temporalni kontekst, važno je razumjeti kako se studeni uklapa u sezonu i kakav utjecaj ima na sigurnost i upravljanje rizicima. Manje noćenja u studenom mogu ukazivati na početak višemjesečne posezone ili na prelazak turista na zimske destinacije i regionalne manifestacije, dok kontinuirani rast noćenja u razdobljima izvan vrhunca može ukazivati na stabilan poticaj kroz kongrese, događaje i kulturne manifestacije. Za javni sektor, to znači potrebu za prilagodbom kapaciteta, sigurnosnih mjera i promoveranja novih proizvoda u ponudi, kako bi se ojačala otpornost i produžio boravak na ključnim lokacijama.

Analiza po županijama i odredištima: gdje su se događale promjene

Regioni s najvećim noćenjima i promjene u odnosu na 2023.

Najviše noćenja dogodilo se na Kvarneru, u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji. Ovi regionalni lideri ističu različite prednosti: Kvarner s prirodnim ljepotama i dobro razvijenom infrastrukturom, Zagreb kao središte kongresa i poslovnog turizma, te Istra kao tradicionalno odredište za obiteljske i gastronomske programe. U odnosu na studeni 2023., Kvarner i Istarska županija bilježe povećanje ukupanih noćenja, dok je u Zagrebu i Dalmaciji zabilježen blagi pad. Ovo ukazuje na pomake u potrošačkim navikama – odluka za dulje boravke u kontinentalnim i sjeverozapadnim regijama u određenim mjesecima – ali i na važnost diverzifikacije ponude i promocije novih sadržaja kako bi se održala željena dinamika turističke potrošnje.

Pet grada i regija s najviše noćenja u studenom: Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar. To su mjesta s izrazito razvijenom infrastrukturom, ali i s izazovima sigurnosti vezanima uz gustoću posjećenosti. Forenzički, jedna od ključnih teme je osiguranje manifestacija, sigurnosna podrška u turističkim zonama i upravljanje crowdom kako bi se spriječile situacije koje mogu ugroziti posjetitelje i stanovnike.

Analitički okvir: što brojke znače za sigurnost, kriminal i upravljanje rizicima

Iz perspektive sigurnosti i kriminalističkih izazova, ovakve brojke nose određene impulse. Porast ili pad dolazaka i noćenja često su odraz promjena u ponašanju posjetitelja, a time i promjene rizika u regijama koje su tradicionalno ranjive na tzv. “turističke incidente” – od krađa i narušavanja privatnosti do malverzacija ili problema vezanih uz javni red i mir. Smanjenje ukupnog broja noćenja u studenom može smanjiti broj incidenata u kratkom roku, ali istodobno može izazvati provođenje intenzivnijih mjera sigurnosti u određenim ključnim odredištima ili, obrnuto, povećati pritisak na određene sigurnosne resurse kada se sezona vrati na vrhunac. Zato je ključno da lokalne uprave i policijske službe nastave primjenjivati prilagođene sigurnosne protokole, posebno u gradovima s koncentriranim noćnim životom i velikim događajima.

Upravljanje rizicima ovisi i o suradnji s pružateljima smještaja. Glavnina noćenja u komercijalnim smještajnim objektima znači da su sigurnosni standardi i compliance procedura često standardizirani, što olakšava nadzor i brži odgovor u slučaju incidenata. Istodobno, značajan udio nekomercijalnog smještaja sugerira potrebu za nadogradnjom lokalnih sigurnosnih rješenja, uključujući inspekcije, osiguranje objekata i jasne smjernice za posjetitelje te prijevoznike.

Temporalni okvir 2024. također ukazuje na važnost obrazovanja i informiranosti turista. Poticaji za sigurnu potrošnju i minimaliziranje rizika (npr. pravilno korištenje javnog prijevoza, svjesno boravljenje u sigurnim zonama, praćenje lokalnih savjeta) mogu povećati povjerenje posjetitelja i posljedično produžiti boravak te potrošnju. U tom kontekstu, važnost transparentnog diseminiranja podataka HTZ-a i HTZ-ovih partnera postaje ključna, jer štedi vrijeme, smanjuje neizvjesnost i povećava osjećaj sigurnosti među putnicima i operaterima.

Praktični zaključci za industriju i zajednice

Osvrćući se na realnost studenog i prvih 11 mjeseci 2024., možemo izvući nekoliko praktičnih zaključaka za industriju i lokalne zajednice:

• Raznolikost ponude je prioritet. S obzirom na to da su noćenja u komercijalnom smještaju dominantna, ali istovremeno ima značajan rast nekomercijalnog smještaja, lokalni subjekti trebaju investirati u dodatne kulturne, gastronomске i iskustvene sadržaje koji privlače različite profile turista.
• Jaka uloga domaćeg tržišta. Domaći turisti čine veliki udio noćenja, stoga je važno prilagoditi ponudu i cijene obiteljskim i lokalnim potrebama, osigurati kvalitetnu infrastrukturu u osjetljivim vremenskim razdobljima te promicati sigurnosne standarde unutar zajednica.
• Suradnja između tourism i sigurnosnih službi. Povećana koncentracija posjetitelja na određenim destinacijama zahtijeva snažniju suradnju s policijom, komunalnim službama i operaterima smještaja kako bi se sigurnost održala na visokoj razini i osigurale brze reakcije na sve događaje.
• Digitalna transparentnost i edukacija turista. Nastavak objavljivanja potpunih statistika, savjeta za putnike i sigurnosnih protokola može povećati povjerenje i smanjiti rizike uzrokovane neinformiranošću ili nesporazumima oko pravila ponašanja u različitim destinacijama.

Zaključak

Sumirajući prosudbe, studeni 2024. pokazao je pad u broju turista i noćenja u odnosu na isti mjesec 2023. godinu, dok je 11-mjesečni okvir zadržao pozitivan trend s blagim porastom dolazaka i noćenja u odnosu na 2023. godinu. Dominacija komercijalnog smještaja i dalje je očita, ali rast nekomercijalnog smještaja ukazuje na promjenu preferencija i potrebu za diversifikacijom ponude. Domaći turisti ostaju važan temelac hrvatskog turizma, a zemlje iz regije i šire nastavljaju širiti mrežu potražnje. Za sigurnost i gospodarski razvoj lokalnih zajednica ključ je u pametnom planiranju i koordinaciji sektora turističke industrije s javnim i sigurnosnim institucijama. Hrvatska, kao što pokazuje ovogodišnji konsolidirani obrazac, ostaje otporna, ali i ispunjena izazovima koji zahtijevaju stalno prilagođavanje infrastrukture, promotivnih aktivnosti i sigurnosnih mjera.

FAQ

Koji su glavni uzroci pada noćenja u studenom 2024.?

Pad noćenja u studenom 2024. najčešće se pripisuje sezonskim faktorima, promjenama u obrascima putovanja i urbanim destinacijama koje su u tom mjesecu bile manje atraktivne, kao i relativno slabijem rastu u odnosu na studeni 2023. Dok je broj dolazaka pao, posjetitelji su često birali kratke boravke ili povremene posjete, dok su mnoge destinacije usmjerile ponude prema drugim mjestima i periodima.

Koje županije imaju najviše noćenja i što to znači za budućnost?

Najviše noćenja i dalje ostvaruju Kvarner, Grad Zagreb i Istarska županija. Ovaj raspored ukazuje na potrebu za jačanjem ponude u regijama s velikim potencijalom, prilagodbu cijena i promoviranje događaja koji mogu produžiti boravke izvan tradicionalnih sezona, uz jače sigurnosne mjere i infrastrukturu.

Kako prvih 11 mjeseci 2024. utječu na budućnost hrvatskog turizma?

Pozitivan trend od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima ukazuje da hrvatski turizam ostaje resilientan i konkurentan unatoč izazovima. Očekuje se konsolidacija kroz jačanje domaćeg tržišta, discipliniranu potrošnju stranih turista i razvijanje novih proizvoda koji produžuju sezonu i povećavaju otpornost sektora.

Koje implikacije ovo ima za sigurnost turističkih destinacija?

Kad broj turista varira, sigurnosne službe moraju biti spremnije prilagoditi kapacitete, povećati prisutnost na prioritetnim lokacijama i intenzivirati preventivne mjere. Istovremeno, sigurnosna infrastruktura treba biti jednako adekvatna i u manje posjećenim razdobljima kako bi se neminovne sigurnosne potrebe mogle odmah riješiti bez otežavanja boravka gostiju.

Što znači to za lokalne zajednice i poduzetnike?

Za lokalne zajednice i poduzetnike to znači kontinuiranu prilagodbu ponude, cijena i kvalitete usluge. S obzirom na udio domaćih turista, važno je ulaganje u infrastrukturu, sigurnosne standarde i promidžbu koja osigurava dugoročnu potrošnju, osjetljivost na sezonske fluktuacije i sposobnost privlačenja novih tržišta tijekom cijele godine.