Godina 2025. ostala je u memoriji Hrvatske kao godina koja je, nažalost, posebno istaknuta po tragičnim slučajevima femicida. Četiri ubojstva žena, s time da je situacija u svezi s nasiljem prema ženama eskalirala, potaknula je društvenu i političku raspravu o radikalnijoj preventivi i učinkovitijem pravnom okviru. Osim toga, na političkoj razini izazvala je i brojne reakcije, od kojih su neke popraćene konkretnim mjerama. No, u isto vrijeme, ostali su otvoreni izazovi koji pokazuju koliko sustav još uvijek nije spreman adekvatno štititi žene od obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja.
Femicidi u Hrvatskoj 2025.: alarmantni podaci i društvene reakcije
Statistika i tragični slučajevi
U ovoj godini u Hrvatskoj je evidentirano 19 ubojstava žena, od kojih su čak četiri izvedena u krajnje brutalnim oblicima femicida, uz nekoliko pokušaja i nasilnih prijetnji. Posebno zabrinjava što su, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, ovi slučajevi samo vrh ledenog brijega. Nažalost, istraživanja pokazuju da je broj zabilježenih slučajeva nasilja prema ženama znatno veći, ali da mnogi ostaju neotkriveni ili neprijavljeni zbog straha i društvenih predrasuda.
Ovaj poražavajući niz tragedija dodatno je istaknuo problem loše prevencije i neadekvatne reakcije sustava, koja često kasni ili je neučinkovita. Žene često nisu dobile pravovremenu pomoć iz sustava ili su im prijetnje i nasilje ostali nekažnjeni, čime se iznova otvara pitanje koliko je društvo spremno zaštititi najranjivije skupine.
Državni odgovori i reakcije
Na kriznu situaciju reagirale su udruge i saborske zastupnice pozivajući na hitnu i sustavnu akciju. Ženska mreža Hrvatske, najutjecajnija organizacija koja se zalaže za prava žena, zatražila je ostavke ministra rada i socijalne politike Marina Piletića te ministra unutarnjih poslova Davorina Božinovića. Time su ukazale na to da je nužno radikalno promijeniti pristup prevenciji i zaštiti osoba podataka o zlostavljanju.
“Femicid je kazneno djelo koje je predvidljivo i sprječivo. Trebaju nam učinkovitiji propisi i jači sustavi nadzora”, istaknula je Ljubičić.
Političke izjave i zakonski okviri za sprečavanje femicida
Podrška i poruke visokih dužnosnika
Na političkoj razini, najvažnija poruka stigla je od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, koji je istaknuo da će Hrvatska poduzeti sve potrebne korake u prevenciji femicida. Naglasio je kako treba ojačati zakonodavni okvir i očekivati od sudova da strože kazne počinitelje nasilja. I premijer Andrej Plenković složio se s time, istaknuvši kako je Hrvatska jedna od pet uredno zakonski reguliranih država Europske unije koja ima definirano kazneno djelo femicida.
Suštinske mjere i planovi za budućnost
Ministar Piletić najavio je donošenje novog Nacionalnog plana za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji, koji je, prema njegovim riječima, usmjeren na jačanje zaštite žrtava i učinkovitost pravosudnog sustava. Planom su predviđene jače kaznene politike, edukacija i prevencija. Osim toga, cilj je unaprijediti sustav ranog prepoznavanja i interveniranja, kako bi se spriječilo tragične slučajeve prije nego što do njih dođe.
Uvođenje i proširenje zakonskih mjera za zaštitu ranjivih skupina
Nova regulativa i novi zakonski okviri
Krucijalni moment ove godine svakako je bio i Zakon o mirovinskom osiguranju, poznatiji kao ZOMO, koji je od srpnja na snazi i predstavlja važan korak u socijalnoj politici. Najveća promjena je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, tzv. ’13. mirovine’. Iako je to zapravo simbolična formulacija, većina umirovljenika primila je dodatak od svega nekoliko eura, što je dijelom izazvalo razočaranje. No, zato je važna pozitivna promjena u formula usklađivanja mirovina, koja je sada značajnije usmjerena prema povećanju primanja najugroženijih skupina.
Obiteljski staž i zaštita najranjivijih
Veća zaštita najmlađih i najranjivijih također je dio reformi. Povećan je dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete na 12 mjeseci, a dodatni staž dodatno se uračunava u mirovinu za roditelje i staratelje s dugogodišnjim iskustvom. Ovakve mjere osobito su usmjerene na sprječavanje siromaštva u starijoj dobi i olakšavanje socijalnih uvjeta za obitelji s djecom.
Prevladavanje izazova starenja i poboljšanje socijalnih usluga
Starenje stanovništva i sustav dugotrajne skrbi
Na hrvatskom je najvišoj razini ove godine definiran novi početak u borbi za kvalitetniju i dugoročnu skrbi. Donesen je Operativni plan razvoja širokog sustava dugotrajne skrbi za razdoblje 2025. – 2030., kojim se želi osigurati bolja koordinacija i dostupnost pomoći starijim i invalidnim osobama. Cilj je smanjiti prijelaz iz institucija u zajednicu, što je i dio strategije deinstitucionalizacije.
Povećanje minimalnih mirovina i usklađivanje
Ove godine je najavljena i povećanja najniže mirovine s 103 na 106 posto od najnovije vrijednosti, što će poboljšati životni standard starijih osoba. Također, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za osobe s invaliditetom, a promjene u formuli usklađivanja podudaraju s potrebama da se ostvari pravičniji rast mirovina, s obzirom na inflaciju i rast plaća.
Zakonska zaštita i prava osoba s invaliditetom
Inkluzivni dodatak i izazovi u provedbi
Unatoč zakonodavnim promjenama, najveći izazov i ove su godine bila sporost i neadekvatna implementacija inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom. Nažalost, preko 15.000 osoba umrlo je čekajući svoje pravo, a problemi s brojem vještaka, pogrešnim procjenama i neujednačenom provedbom nisu riješeni. Udruga osoba s invaliditetom i pravobraniteljstvo upozoravaju na potrebu za hitnijim djelovanjem i sustavnim rješenjima.
Sustavni poremećaji i potreba za reformama
Odlaganje rješenja i složenost administrativnih procedura doveli su do situacije u kojoj se mnogi korisnici osjećaju nezaštićeno i zanemareno. Ministarstvo rada i socijalne politike planira dodatne promjene i ubrzavanje procesa, ali do sada su te inicijative često zakasnele ili bile nedovoljno učinkovite.
Zaključak
2025. bila je godina velikih izazova i važnih promjena u hrvatskom socijalnom sustavu. I dok je nekoliko zakonskih rješenja i programa donijelo poboljšanja za ranjive skupine, poput umirovljenika, djece i osoba s invaliditetom, ostaje puno prostora za radikalnija i koordinirana djelovanja. Pokazalo se da su femicidi i obiteljsko nasilje složeni društveni problemi čije rješenje traži sustavnu promjenu, bolju edukaciju, strože zakonodavstvo i pravovremenu reakciju svih nadležnih institucija.
Najčešća pitanja (FAQ)
1. Koji su glavni uzroci femicida u Hrvatskoj?
Najčešći uzroci povezani su s dugotrajnim obiteljskim nasiljem, psihosocijalnim problemima počinitelja i nedostatkom ranog prepoznavanja simptoma nasilničkog ponašanja. Često je i društveni faktor, poput predrasuda i kulture žrtve, koji onemogućava pravovremenu reakciju i zaštitu žrtava.
2. Koliko je femicida zakonski kažnjivo u Hrvatskoj?
Femicid je od 2025. godine zakonski definiran kao posebno kazneno djelo. Za njegovo počinjenje predviđaju se maksimalne kazne zatvora, a pravni okvir je osmišljen kako bi se osigurala strožija kaznena politika prema izvršiteljima nasilja.
3. Koje su ključne mjere za prevenciju obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja?
Najvažniji su programi edukacije, ranog prepoznavanja znakova nasilja, jačanje podrške žrtvama, učinkovit sustav kaznene odgovornosti i unapređenje suradnje svih nadležnih službi. Također, javne kampanje i zaštitne mjere za žrtve mogu značajno smanjiti broj femicida i nasilja u obitelji.
4. Koje su prednosti i mane novih zakonskih rješenja za socijalnu politiku?
- Prednosti: Veće plaće za najstarije, zaštita najranjivijih, olakšano zapošljavanje stručnjaka u socijalnom sustavu, povećanje zaštite djece i osoba s invaliditetom.
- Mane: Sporost u provedbi, nedovoljna financijska sredstva i izazovi u koordinaciji sustava, pogotovo kod složenijih prava poput inkluzivnog dodatka.
Za kraj
Svaka godina nosi svoje izazove, a 2025. ostaje upamćena po teškim, ali i radi s jasnim porukama. Hrvatska je napravila neke važne korake prema prevenciji i zaštiti, no izazovi poput femicida i obiteljskog nasilja još uvijek traže sustavni odgovor i društvenu spremnost. Samo kroz zajedničke napore i stalnu edukaciju možemo očekivati sigurnije i pravdenije društvo za sve.
Leave a Comment