Ujutro danas, oko 9 sati, u srce Rijeke dogodila se tragična prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao 71-godišnji muškarac. Nesreća je izazvala opravdano uzbuđenje na lokalnim cestama, a u nastavku ćemo detaljno razmotriti sve okolnosti te često postavljana pitanja vezana uz ovakve nesreće. Ovaj događaj još jednom podsjeća na važnost pridržavanja prometnih pravila i pažnje u prometu, posebice u urbanim sredinama gdje je rizik od nesreća veći.
Što se točno dogodilo u prometnoj nesreći u Rijeci?
Detali same prometne nesreće
Kako su izvijestile primorsko-goranske službe, nesreća se dogodila u Vukovarskoj ulici, jednom od prometno najprometnijih dijelova Rijeke. Prema policijskim izvještajima, 71-godišnjak je upravljao osobnim vozilom, rječke registracije, u smjeru sjevera prema centru grada. U trenutku kad je došao do raskrižja s ulicom Antuna Barca, uslijed neprilike ili moguće neprilagođene brzine, opljetao je rasvjetni stup s lijeve strane kolnika. Utrka sudara rezultirala je smrtnim ishodom unatoč brzoj intervenciji hitnih medicinskih službi.
Hitna pomoć i očevid
Pristigli vatrogasci i medicinsko osoblje odmah su započeli s oživljavanjem, no nažalost, 71-godišnjak je preminuo na licu mjesta. Tehnički inspektori i forenzičari odmah su započeli s očevidom, a lokalni promet bio je usporen do završetka svih procesa. Trenutno je poznato da će o detaljima nesreće odlučiti detaljni policijski izvještaji koji će biti dostupni nakon analize svih dokumenata i tragova na licu mjesta.
Statistički podaci i analiza prometnih nesreća u Rijeci i Hrvatskoj
Broj prometnih nesreća u protekloj godini
Prema službenim statistikama MUP-a, Hrvatska bilježi oko 15.000 prometnih nesreća godišnje, od čega je oko 2% s smrtnim ishodom. Rijeka, kao jedan od najfrekventnijih prometnih čvorova, redovno se nalazi među gradovima s najviše prometnih incidenata u Primorsko-goranskoj županiji. U 2022. godini zabilježeno je 1.200 nesreća, od kojih je 24 bilo fatalnih, što je blagi pad u odnosu na godinu prije.
Uzroci najčešćih prometnih nesreća
- Neprilagođena brzina
- Neissusnost ili nepažnja vozača
- Upravljanje pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava
- Nepridržavanje prometnih pravila na raskrižjima
- Loši uvjeti na cesti (kiša, magla, oštećenje puta)
U gotovo polovici nesreća uzrok je bila neprilagođena brzina, posebno na raskrižjima i u mjestima s velikim prometom, što potvrđuju brojke i analize prometnih policajaca.
Zašto su prometne nesreće s poginulim osobama sve ozbiljniji problem?
Posljedice i trendovi
Pogibije u prometu traju godinama, unoseći tugu ne samo obiteljima žrtava, već i cijelom društvu. Nesreće s smrtnim ishodom ne utječu samo na hrvatske ceste, već su globalni problem koji traži stalne mjere prevencije. Statistike pokazuju da je u Europi prosječna stopa smrtnosti u prometu 4,1 smrtni slučaj na 100.000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj ta brojka nešto viša, oko 5,9. Tada se jasno vidi koliko je važno raditi na prevenciji i edukaciji vozača.
Prevencija i edukacija kao najvažnije oruđe
Udruženi napori državnih institucija, prometne policije i nevladinih organizacija usmjereni su na edukaciju vozača, povećanje sigurnosnih mjera na cestama i strožu kaznenu politiku prema prekršiteljima. No, i individualna odgovornost svakog vozača ne smije biti zapostavljena.
Primjeri iz prakse i realne situacije
Skoro katastrofalni incidenti u Hrvatskoj
Prošle godine, u Splitu je automobil sletio s ceste i završio na kući, a šteta je procijenjena na više desetaka tisuća eura. Slični su primjeri iz Zagreba, gdje se često događa eksperimentiranje s prebrzom vožnjom u naseljenim zonama ili kroz školske prostore. Takvi incidenti često završavaju tragično, a uzroci su često nepažnja i vozačka nervoza, posebno tijekom prometnih gužvi.
Statistička razmatranja: u kojim uvjetima dolazi do najviše nesreća?
Najveći rizik od nesreće postoji uvečer i noću, kada je vidljivost smanjena, a vozači često budu opušteniji ili pod utjecajem alkohola. Tada je najveći broj prometnih tragičnih slučajeva. Loši vremenski uvjeti poput kiše ili snijega dodatno pogoršavaju uvjete na cesti, pa je u takvim uvjetima važno prilagoditi brzinu i biti posebno oprezan.
Kakve su kazne i zakonske odredbe vezane uz prometne nesreće s poginulim osobama?
Kaznene mjere i odgovornost
U slučajevima kada je netko smrtno stradao zbog vozačke nepažnje ili neprilagođene brzine, snose se teške kazne. Za teško ili namjerno izazivanje prometne nesreće s smrtnim ishodom, predviđaju se zatvorske kazne od minimalno 5 do 15 godina zatvora. Osim toga, oduzimaju se vozačke dozvole na duge periode, često i do 10 godina ili trajno, u slučaju ozbiljnih prekršaja.
Razlika između namjernih i nenamjernih nesreća
Kod namjernih ili izrazito neodgovornih slučajeva, odgovornost se povećava. U pravilu, vozač koji je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ili koji je vozio prebrzo, stavlja se na optuženičku klupu. U određenim situacijama, teoretski je moguće i da se optuži za teško djelo protiv sigurnosti prometa ili čak ubojstvo iz nehaja, što dodatno komplicira pravni okvir.
Zaključak: kako smanjiti broj prometnih nesreća u Hrvatskoj?
Činjenice govore da je smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih u prometu moguće samo kroz sustavne promjene — od strože policijske kontrole, preko naprednijih sigurnosnih sustava u vozilima, do veće svijesti vozača. Uključivanje novih tehnologija poput asistenata za vožnju, automatskih kočnica i kamera za nadzor, svakako će pomoći u smanjenju nesreća. No, najvažnija je odgovornost svakog pojedinca. Poštivanje prometnih pravila, prilagodba brzine uvjetima i vožnja s dozom opreza ključni su za suzbijanje ove tragične pojave.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Koji su najčešći uzroci prometnih nesreća u Hrvatskoj?
Najčešći uzroci su neprilagođena brzina, nepažnja, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, te nepoštivanje prometnih pravila, posebno na raskrižjima i u zoni škola ili stambenih kvartova.
Koliko ljudi godišnje strada u prometnim nesrećama u Hrvatskoj?
U posljednjih deset godina, Hrvatska bilježi prosječno oko 24 smrtna slučaja godišnje, s time da je broj nadalje padao tijekom pandemije, ali se ponovno povećava u punom jeku turističke sezone.
Koje su najstrože kazne za izazivanje prometne nesreće s poginulom osobom?
Kazne mogu uključivati zatvorske kazne od 5 do 15 godina, oduzimanje vozačke dozvole i trajne zabrane upravljanja vozilom za najteže prekršaje, posebno ako su izazvani pod utjecajem alkohola ili neprilagođene brzine.
Kako se može povećati sigurnost u prometu u Rijeci?
Objektivno, kroz dodatne sigurnosne mjere poput bolja osvjetljenja, nadzornih kamera, povećanje kontrole i educiranje vozača, te korištenje najnovijih sigurnosnih tehnologija u vozilima poput sustava automatskog kočenja i upozorenja za nepažnju.
Koje preventivne mjere mogu poduzeti vozači?
- Uvijek voziti prilagođeno uvjetima na cesti
- Održavati sigurno razmak
- Izbjegavati vožnju pod utjecajem alkohola i droga
- Koristiti sigurnosni pojas
- Fokusirati se na vožnju, izbjeći distrakcije
Ukoliko želite sačuvati svoj život i živote drugih, najvažnije je pridržavati se ovih jednostavnih, no ključnih savjeta u prometu.
Ovaj nemili događaj u Rijeci šalje poruku svim sudionicima u prometu – sigurnost je u vašim rukama, a odgovornost svakog vozača je ključ za smanjenje tragedija na cestama.





Leave a Comment