Godina 2025. u obrazovnom sustavu Hrvatske ostala je zabilježena u povijesti školstva kao godina burnih štrajkova, snažnih sindikalnih protesta te prve velike reforme od nekoliko desetljeća. Ušla je u izašle godine obilježene brojnim nagađanjima, vojnim pregovorima i zahtjevima nastavnika, odgojitelja i svih sudionika obrazovnog procesa. Istovremeno, ta je godina donijela i određena poboljšanja u nastavnim rezultatima, posebice kod maturanata, što je dalo nadu da će se situacija u sustavu ipak pokrenuti prema bolje.
Štrajkovi i sindikalni zahtjevi: što se događalo u 2025?
Korijeni protesta i zahtjevi nastavnika
Ove godine najzvučniji su bili masovni štrajkovi i prosvjedi sindikata, koji su tražili povećanje plaća, bolju sigurnost zaposlenja i uvjete rada, a sve to u kontekstu brojnih reforma koje su najavljivane već godinama. Glavni zahtjevi sindikata su uključivali povećanje osnovice plaća za 10 posto, korekciju koeficijenata te uvođenje dodatka za učitelje i nastavnike, koji bi rasteretili radna opterećenja i osigurali im dostojanstveniji status.
“Ove godine je bilo važno jasno kazati da se sustav mora promijeniti, a sindikati su ignorirani dugi niz godina. Štrajk je bio poruka da se obrazovanje ne može graditi na nikakvim rezovima i nerealnim očekivanjima od zaposlenika.”
Snaga sindikata i reakcije Vlade
U više navrata, sindikati su se suočili s ignoriranjem Vladinih zahtjeva. Dva neuspješna postupka mirenja ojačala su nezadovoljstvo, a sindikati su odlučili organizirati jednodnevni štrajk upozorenja, kao i ciklične štrajkove po županijama. Prosvjedi su uključivali i odgojitelje u predškolskom odgoju, koji su isticali da njihovi radni uvjeti i plaće ne zaostaju za osnovnoškolskim kolegama.
Prosvjedi odgojitelja i problemi u predškolstvu
U ožujku, prosvjednici iz predškolskog sustava upozoravali su na neusklađenost plaća s zakonskim odredbama, posebno članom 51. Zakona o predškolskom odgoju, koji propisuje da njihove plaće trebaju biti najmanje jednake onima u osnovnim školama. Iako je zakon aktualan već godinama, Ministarstvo nije poduzimalo konkretne korake prema usklađivanju, što je izazvalo odlaske stručnog kadra i loše uvjete rada — od pretrpanih skupina do nedostatka stručnih radnika.
Reforma kurikuluma i novi izazovi u školstvu
Nove smjernice u strukovnom obrazovanju
S početkom školske godine 2025./2026. na snagu su stupile velike promjene u strukovnim srednjim školama. Uvedeni su novi kurikulumi za 147 zanimanja, u obliku modularne nastave koja kombinira teoriju i praksu. Ova promjena imala je za cilj modernizirati obrazovanje i pružiti učenicima iskustvo rada u realnim radnim uvjetima.
- Optimiziran broj zanimanja — veća fleksibilnost i prilagodba tržištu rada
- Suradnja s poslodavcima pri razvoju kurikuluma
- Uvođenje praktičnog rada i obuke unutar škole
Kako funkcioniše modularna nastava?
U praksi, modularni kurikulumi podrazumijevaju da, uz klasično znanje, učenici sudjeluju u radnim zadacima i simulacijama realnih radnih uvjeta. Takav oblik nastave ne samo da povećava kompetencije učenika, već i olakšava njihovu zapošljivost odmah po završetku školovanja. Na taj način, obrazovni sustav želi odgovoriti na izazove aktualnog tržišta i smanjiti stopu nezaposlenosti mladih.
Investicije u školski sustav: što su donijeli projekti i financiranje
Modernizacija škola i infrastrukture
Jedan od važnih aspekata ove godine bio je i nastavak ulaganja u obrazovne objekte. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u 2025. je putem programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ugovoreno gotovo 740 milijuna eura za izgradnju i opremanje novih školskih objekata. Plan je bio izgraditi 898 novih učionica te 119 dvorana za sport i cjelodnevni boravak.
- Izgradnja novih škola u ruralnim područjima
- Obnova postojećih objekata
- Ulaganje u digitalnu opremu i infrastrukturu
Predškolski odgoj i nove vrtiće
Osim školstva, značajna sredstva su posvećena i predškolskom odgoju. Kroz europske fondove, potpisano je 43 ugovora vrijedan 18,5 milijuna eura za izgradnju 113 novih vrtića, čime će se osigurati dodatnih 1820 mjesta za najmlađe. Ovi projekti služe smanjenju preopterećenosti postojećih kapaciteta te ravnopravnijem pristupu ranom odgoju.
Rezultati i izazovi državne mature
Kako su učenici prošli na maturama?
U školskoj godini 2024./2025., na državnoj maturi sudjelovalo je oko 28.500 maturanata, a rezultati su pokazali određeni pad lošijih ocjena u odnosu na prethodne godine, no istovremeno i poboljšanje u pismenom izazovu. Broj učenika koji nisu prošli ispit pao je na 13,5 posto, što je ipak manje nego lani kada je taj broj bio 21,7 posto za hrvatski jezik.
Prolaznost i kvaliteta ispita
Jedan od najvažnijih pokazatelja kvalitete obrazovanja jest prolaznost na maturi. Ove godine, više je učenika uspjelo položiti uz ostavštinu lošijih rezultata, no profesori ističu da je i ocjena kvalitete ispita porasla. Na primjer, bolje su napisani eseji i složeniji zadaci, što signalizira da su troškovi nastavnog procesa napokon donijeli određene rezultate.
Zaključak: što nam je donijela 2025. u obrazovanju?
Godina 2025. zasigurno će ostati zabilježena kao prekretnica u hrvatskom obrazovanju. Iako je bilo puno izazova, od protesta i štrajkova do reformi i ulaganja, vidljivo je da se sustav ipak kreće u smjeru modernizacije i povećanja kvalitete. Promjene u kurikulumu, bolja infrastruktura i novi modeli nastave trebali bi u narednim godinama donijeti bolje rezultate i radost odgojno-obrazovnog procesa. No, ostaje i pitanje — hoće li se politika i dalje moći uhvatiti u koštac s ključnim problemima poput plaća, sigurnosti i dostupnosti vrtića i škola?
Česta pitanja (FAQ)
Kako će nove kurikule utjecati na posao nastavnika?
Novi kurikulumi donose veći fokus na praktičnu nastavu i rad u suradnji s poslodavcima, što zahtijeva dodatnu edukaciju i usavršavanje nastavnika. Ipak, sindikati i Ministarstvo najavili su dodatne programe podrške, a većina će se učitelja i nastavnika morati prilagoditi novim metodama rada.
Hoće li veće ulaganje u infrastrukturu poboljšati rezultate učenika?
Direktno povezivanje nije lako dokazivo, no ulaganja u moderne škole i opremu svakako olakšavaju kreativan i efikasan rad, što bi uskoro moglo rezultirati i boljim rezultatima na testovima i maturama. Uz to, rana prevencija i veće ulaganje u predškolski odgoj pridonose razvoju djece od najranije dobi.
Kada će biti vidljive prve promjene u obrazovnom sustavu?
Rezultati će se vjerojatno najvidljivije osjetiti kroz nekoliko godina, kada učenici prođu sve faze modernizacije i reformi. Međutim, promjene su već sada primjetne kroz veći fokus na praktičnu nastavu, digitalizaciju te suradnju s radnim okruženjem.
Koje su prednosti i nedostaci reformi u obrazovanju 2025.?
- Prednosti: modernizirana nastava, više praktičnih iskustava, bolje uvjete za učenike i učitelje, bolja infrastrukturna opremljenost
- Nedostaci: moguće neslavno prilagodbe, otpor djelatnika, izazovi u implementaciji novih kurikuluma i sustava ocjenjivanja
Kroz 2025., hrvatsko obrazovanje doživjelo je značajne promjene, koje će, nadamo se, u srednjoročnom razdoblju donijeti kvalitetnije i ravnopravnije obrazovne mogućnosti za sve učenike i nastavnike.
Leave a Comment