U Dubrovniku prikupljeno 30 metara kubnih otpada donesenog morem iz Albanije

U Dubrovniku je, uslijed jakog juga koje je donijelo otpad iz Albanije, prikupljeno oko 30 metara kubnih plastike i drva. Ova informacija dolazi od Mihaele Mikulandre, direktorice komunalne tvrtke Čistoća Dubrovnik, koja je izvijestila Hinu o trenutnom stanju čišćenja u starom gradskom Portu i susjednom naselju Posat.

Prema Mikulandrinoj izjavi, od ukupne količine prikupljenog otpada, oko 20 metara kubnih otpada prikupljeno je iz Porta, dok je s područja Posata uklonjeno dodatnih 10 metara kubnih. Čišćenje se nastavlja, a Posat je već potpuno očišćen. U Portu, međutim, još uvijek ima posla koji će biti završen tijekom dana ili najkasnije sutra.

Uzroci i posljedice onečišćenja

Jak jug, koji je donio otpad iz Albanije, nije samo lokalni problem, već se radi o širem ekološkom pitanju koje pogađa cijelu regiju. Dubrovnik, kao popularna turistička destinacija, suočava se s izazovima vezanim uz očuvanje svoje prirodne ljepote i čistoće obale.

Poznato podrijetlo otpada

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković naglasio je da su točne lokacije u Albaniji s kojih more povlači otpad već poznate. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske aktivno radi na rješavanju ovog problema kroz dijalog s albanskim vlastima. Franković se nada da će ministarstvo uspjeti osigurati financijsku pomoć Albaniji kako bi se spriječilo da otpad dospije u more.

„To nije samo problem Hrvatske, već i Italije i Crne Gore. Svi trpimo financijsku štetu zbog ovog onečišćenja“, izjavio je Franković.

Širi kontekst problema onečišćenja

Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo upozorio je da se slični problemi s otpadom javljaju u svim uvalama okrenutim prema jugoistoku, od Konavala do Lastova. Ovaj problem zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju svih zemalja u regiji kako bi se zaštitila obala i očuvala morska ekosustava.

Utjecaj na turizam i lokalno gospodarstvo

Onečišćenje mora ne utječe samo na okoliš, već i na turizam, koji je ključan za gospodarstvo Dubrovnika. Prema podacima iz 2023. godine, turizam čini više od 20% BDP-a Dubrovnika. Svako zagađenje može smanjiti broj posjetitelja, što dodatno pogoršava financijsku situaciju lokalnih poduzetnika.

Financijski gubici: Očekuje se da će smanjenje broja turista dovesti do gubitka prihoda od 15-20% u sezoni.
Očuvanje prirode: Očuvanje obale i mora ključno je za održavanje turističke atraktivnosti.
Suradnja s drugim zemljama: Potrebna je suradnja s Italijom i Crnom Gorom kako bi se zajednički riješili problemi onečišćenja.

Rješenja i preporuke

Kako bi se smanjio utjecaj onečišćenja, potrebno je implementirati nekoliko ključnih mjera:

Unapređenje sustava prikupljanja otpada: Ulaganje u infrastrukturu za prikupljanje i zbrinjavanje otpada na obali.
Obrazovanje i osvještavanje: Edukacija lokalnog stanovništva i turista o važnosti očuvanja okoliša.
Međunarodna suradnja: Aktivno sudjelovanje u međunarodnim projektima zaštite mora i obale.
Monitoring i istraživanje: Kontinuirano praćenje stanja mora i obale kako bi se pravovremeno reagiralo na probleme.

Ove mjere mogu pomoći u smanjenju onečišćenja i očuvanju prirodnih resursa, što je ključno za održivi razvoj Dubrovnika i cijele regije.

Zaključak

Prikupljanje 30 metara kubnih otpada u Dubrovniku ukazuje na ozbiljnost problema onečišćenja mora. Potrebno je hitno djelovanje kako bi se zaštitila obala i očuvala priroda. Suradnja između Hrvatske i Albanije, kao i drugih zemalja u regiji, ključna je za rješavanje ovog problema. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati čistu i sigurnu budućnost za naše more i obalu.