Dok se europske metropole bore s posljedicama rata u Ukrajini i vlastitim unutarnjim previranjima, na globalnu scenu stupa neočekivani igrač s provokativnim sloganom “Make Europe Great Again” (MEGA). Misli se naravno na Donalda Trumpa, čiji je nedavni intervju za Politico bacio novo svjetlo na njegove ambicije prema Starom kontinentu. Javnost je dodatno uzburkala informacija o tajnom dokumentu koji navodno otkriva plan SAD-a za “otkidanje” pojedinih europskih zemalja od Europske unije. Na meti prvog ekscentrika globalne politike našle su se Austrija, Italija, Mađarska i Poljska. Zašto baš ove države, kakva je uloga mađarskog premijera Viktora Orbana u cijeloj priči, i, ono najvažnije, gdje u toj složenoj geopolitičkoj slagalici stoji Hrvatska? Ova pitanja analizira bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i priznati politički analitičar Božo Kovačević u ekskluzivnom razgovoru za Net.hr. Njegovi uvidi bacaju novo svjetlo na potencijalne promjene u europskom poretku i poziciju Hrvatske u tom novom, nesigurnom svijetu.
Trumpov Odnos Prema Europi: Eho Putinovih Metoda?
Božo Kovačević povlači iznenađujuću paralelu između pristupa Donalda Trumpa prema Europi i strategije Vladimira Putina. “I jedan i drugi su izrazito konzervativni”, ističe Kovačević, dodajući da se Putin oslanja na pravoslavni fundamentalizam, dok Trump promovira judeokršćanski fundamentalizam. Ova ideološka podudarnost nije slučajna, tvrdi analitičar, jer “isti izvori koji financiraju Trumpa i Putina financiraju i različite desnoekstremističke skupine u Europi”. Ova sinergija financijskih i ideoloških veza sugerira da se ne radi samo o političkim retorikama, već o usklađenim strategijama s dubljim korijenima, čiji je cilj destabilizacija postojećeg europskog poretka i promicanje specifičnih nacionalnih interesa, često nauštrb kolektivnog europskog identiteta i kohezije. Ova poveznica pokazuje kako se naizgled različiti akteri mogu ujediniti oko zajedničkih ciljeva, koristeći slične metode kako bi postigli željene rezultate.
Pretvaranje Europe u “Trumpistane”: Ambicija Bijele Kuće
Kovačević interpretira Trumpovu krilaticu “Let’s make Europe great again” kao jasnu poruku njegovim pristašama, ne samo u SAD-u, već i diljem Europe. Cilj je, prema njegovom mišljenju, potaknuti aktivaciju tih sljedbenika i transformirati europske države u svojevrsne “trumpistane”. “Europske države želi pretvoriti u ‘trumpistane’, u ono što on želi pretvoriti Ameriku”, objašnjava Kovačević. Ovaj koncept “trumpizacije” Europe podrazumijeva usvajanje sličnih populističkih, nacionalističkih i konzervativnih politika koje karakteriziraju Trumpovu administraciju. To bi moglo značiti jačanje nacionalnih suvereniteta na štetu europske integracije, promoviranje protekcionističke ekonomske politike, te oštar stav prema imigraciji i multikulturalizmu. Ideja je stvoriti niz država koje su ideološki i politički bliske Sjedinjenim Državama pod Trumpovim vodstvom, čime bi se oslabila Europska unija kao samostalni globalni igrač. Ovaj proces, ako bi se ostvario, označio bi radikalnu promjenu u europskom sigurnosnom i političkom krajoliku, s nesagledivim posljedicama.
Brexit kao Upozorenje: “Europa Se Već Opekla”
Iako ideja o “otcjepljenju” država iz Europske unije zvuči kao znanstvena fantastika, Kovačević podsjeća da povijest često donosi neočekivane zaokrete. “Europa se već jednom opekla na podcjenjivanju ‘nemogućeg'”, naglašava analitičar, aludirajući na ishod referenduma o Brexitu. “Trenutačno to ne izgleda realno, ali Brexit smo imali, sjećamo se kako je to izgledalo”, dodaje Kovačević. Ova referenca na Brexit služi kao ključno upozorenje: ono što se jučer činilo nezamislivim, danas je stvarnost. Nestabilnost unutar EU, sve veće nesuglasice među članicama i vanjski pritisci mogli bi stvoriti plodno tlo za nove pokušaje deintegracije. Kovačevićova opaska naglašava krhkost europskog projekta i upozorava na opasnost od samozadovoljstva. Podcjenjivanje potencijala za radikalne političke promjene može dovesti do nepredviđenih i dugoročno štetnih posljedica, kao što je to pokazao primjer Velike Britanije.
EU nakon Brexita: Slabija i Podijeljenija
Posljedice Brexita, prema Kovačevićevom mišljenju, dodatno su oslabile Europsku uniju. “Nakon Brexita, EU je dodatno oslabljena unutarnjim podjelama”, napominje, ističući kako Unija ima poteškoća u uspostavljanju vlastite uloge kao subjekta međunarodnih odnosa. Jedan od ključnih problema je, kako kaže, “gubitak američkog sigurnosnog štita”. Ovo paradoksalno vodi do situacije u kojoj se države izložene vanjskim opasnostima obično homogeniziraju, dok u EU-u, naprotiv, dolazi do porasta nesloge i napetosti. Kovačević identificira dva glavna izvora tih prijetnji: “s jedne strane, vojna prijetnja Rusije i, s druge strane, Trumpova ideološka agresija protiv EU-a”. Ova dvostruka prijetnja, vojna i ideološka, stvara složenu sigurnosnu dilemu za Europsku uniju, koja se mora nositi s vanjskim agresorima i unutarnjim podjelama koje te prijetnje produbljuju. Bez snažne vanjske podrške, poput one koju je nekada pružao “američki sigurnosni štit”, EU postaje ranjivija na vanjske pritiske i unutarnje sukobe.
“Izložene vanjskim opasnostima, države se obično homogeniziraju, a u EU-u dolazi do porasta nesloge i napetosti pod pritiskom vanjskih prijetnji.”
Božo Kovačević
Trumpova Ideologija: Bjelinački Rasizam i Strah od Promjene
Kovačević se osvrće i na Trumpove oštre stavove prema migrantima, sugerirajući da korijen problema leži u duboko ukorijenjenom rasizmu. “Zato što je on u osnovi bjelački rasist”, bez uvijanja odgovara analitičar. Kao potporu svojoj tvrdnji, podsjeća na nedavno objavljenu američku “Strategiju nacionalne sigurnosti”, koja na tridesetak stranica izražava “bojazan da EU u skoroj budućnosti više neće imati većinu bjelačkog stanovništva”. Ova opsesija demografskim promjenama i strah od gubitka demografske većine u Europi od strane Trumpove administracije otkriva dublju zabrinutost koja nadilazi puk politika prema imigraciji. Ona ukazuje na ideološku agendu koja povezuje Trumpov stav prema Europi s njegovim osnovnim uvjerenjima o rasnoj i kulturnoj supremaciji, te na taj način objašnjava njegovu želju za promjenom europskog političkog i demografskog krajolika. Ova strategija nacionalne sigurnosti, s fokusom na demografske promjene, služi kao dokaz da Trumpova vizija ne obuhvaća samo ekonomsku i političku dominaciju, već i promicanje specifične rasne i kulturne agende.
Europa i Rusija: Neslaganje u Pristupu Rješavanju Konflikta
Kada je riječ o ratu u Ukrajini i navodnim Trumpovim ustupcima Putinu, Kovačević ističe dvije ključne pretpostavke. “Nedvojbeno je da je Trump sklon Putinu i nedvojbeno je da Trump Ukrajinu smatra problemom koji treba riješiti”, kaže analitičar. Međutim, ključna razlika u Trumpovom poimanju Rusije u odnosu na europske lidere jest u tome što on “ne pristaje na europski pristup da Rusija bude problem koji treba riješiti, jer se taj problem može riješiti samo ratom, svjetskim ratom, ratom između Amerike i Rusije”. Trump, za razliku od europskih čelnika, odbija izravan ulazak u sukob s Rusijom. Ova razlika u percepciji i strategiji dovodi do snažnog neslaganja. Trumpova poznata izjava “Ako smatrate da je Rusija tigar od papira, onda je pobijedite” dodatno naglašava njegov pragmatični, a ponekad i cinični pristup, koji stavlja Europu u poziciju da sama pronađe rješenje, bez izravne američke vojne podrške, što je za europske države poput Hrvatske, smještene u neposrednoj blizini Rusije, posebno zabrinjavajuće. Ova američka doktrina ostavlja Europu da se sama nosi s posljedicama ruske agresije, dok SAD zadržava distancu i izbjegava izravni sukob.
Trumpov Utjecaj na Mađarsku i Orbana: Novi Saveznik ili Destabilizator?
Mađarski premijer Viktor Orban često je istican kao primjer političara s kojim Trump dijeli slične stavove. Kovačevićev osvrt na financiranje Trumpa i Putinovih pristaša od strane istih izvora sugerira da Orbanova Mađarska, skupa s Austrijom, Italijom i Poljskom, predstavlja potencijalnu metu za Trumpovu strategiju “trumpizacije” Europe. “Na nišanu” Trumpa našle su se upravo zemlje čije vlade pokazuju naglasak na nacionalni suverenitet, konzervativne vrijednosti i skeptičnost prema Europskoj uniji. Orbanova Mađarska, s naglašenim fokusom na tradicionalne vrijednosti i oštrim stavom prema imigraciji, savršeno se uklapa u tu sliku. Moguće je da Trump vidi u Orbanu i sličnim vođama potencijalne saveznike u slabljenju Europske unije iznutra, te u stvaranju novog transatlantskog saveza koji bi bio bliži Washingtonu, a manje vezan za tradicionalne europske integracijske procese. Međutim, ova bliskost s Trumpom i njegovim ambicijama može dugoročno biti štetna za Mađarsku, dovodeći je u izolaciju unutar EU i potencijalno ju udaljavajući od ključnih europskih partnera. Posljedice takvog saveza mogle bi biti nestabilnost i daljnja fragmentacija Europe, ostavljajući manje države poput Hrvatske u još nesigurnijem položaju.
Hrvatska u Novoj Geopolitičkoj Igri: Zanemarena ili Ključna Karika?
Hrvatska, kao relativno nova članica Europske unije i NATO-a, nalazi se u nezavidnom položaju. S jedne strane, zemlja je izravno izložena posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, a s druge strane, potencijalno postaje kolateralna žrtva Trumpove politike prema Europi. Kovačevićev osvrt na oslabljenu EU i gubitak američkog sigurnosnog štita dodatno pojačava ovu zabrinutost. Hrvatska, smještena na jugoistoku Europe, u neposrednoj blizini zemalja koje bi mogle biti na meti Trumpove strategije, suočava se s rizikom da se nađe u središtu novih geopolitičkih sukoba. Nedostatak jasne američke strategije za regiju, u kombinaciji s potencijalnim jačanjem desničarskih i euroskeptičnih pokreta u susjednim zemljama, mogao bi destabilizirati cijeli jugoistok Europe. Pitanje je hoće li Hrvatska uspjeti zadržati svoju poziciju unutar stabilne Europske unije i NATO-a, ili će postati ovisna o američkim, sve promjenjivijim, geopolitičkim interesima. Potrebno je naglasiti da je stabilnost jugoistočne Europe ključna za cjelokupnu europsku sigurnost, te da zanemarivanje tog aspekta od strane bilo kojeg globalnog igrača nosi sa sobom ozbiljne rizike.
Česta Pitanja (FAQ)
Što točno znači “trumpizacija” Europe?
“Trumpizacija” Europe odnosi se na proces širenja Trumpovih političkih, ideoloških i populističkih principa na europske države. To podrazumijeva promicanje nacionalnog suvereniteta nauštrb europske integracije, naglasak na konzervativne vrijednosti, oštar stav prema imigraciji, te stvaranje političkih saveza s državama koje dijele slične stavove, često uz potporu Sjedinjenih Država pod Trumpovim vodstvom. Cilj je oslabiti postojeći europski poredak i stvoriti novi sustav međunarodnih odnosa koji više odgovara interesima SAD-a i njenih saveznika.
Zašto su Austrija, Italija, Mađarska i Poljska na meti Trumpovog plana?
Ove su zemlje odabrane jer njihove vlade pokazuju naglasak na nacionalni suverenitet, konzervativne vrijednosti i euroskeptičnost. Ove karakteristike čine ih potencijalnim saveznicima u Trumpovoj strategiji slabljenja Europske unije iznutra. Njihovi lideri često javno izražavaju stavove koji su u skladu s Trumpovom retorikom, posebno po pitanjima imigracije, tradicionalnih vrijednosti i kritike europske birokracije. To ih čini plodnim tlom za širenje Trumpovog utjecaja i potencijalno odcjepljenje od Bruxellesa.
Kakva je uloga Viktora Orbana u ovoj priči?
Viktor Orban, premijer Mađarske, često je istican kao ključni igrač u kontekstu Trumpovih ambicija prema Europi. Njegova politika, koja naglašava nacionalni suverenitet, snažno se protivi imigraciji i kritizira Bruxelles, savršeno se uklapa u Trumpovu viziju “trumpizacije” Europe. Orban se, zajedno s drugim desničarskim vođama, smatra potencijalnim saveznikom u slabljenju Europske unije i stvaranju novog europskog bloka koji bi bio bliži Washingtonu. Njegov utjecaj i retorika mogli bi poslužiti kao model i poticaj drugim zemljama da slijede sličan put.
Ima li ovaj plan veze s financiranjem desničarskih skupina u Europi?
Da, Božo Kovačević ističe da isti izvori financiraju i Trumpa i Putina te različite desnoekstremističke skupine u Europi. To sugerira postojanje usklađene strategije s dubljim financijskim i ideološkim korijenima, čiji je cilj destabilizacija postojećeg europskog poretka i promicanje specifičnih nacionalnih interesa. Financijska podrška desničarskim pokretima diljem Europe može biti dio šire strategije za poticanje euroskepticizma, jačanje nacionalizma i stvaranje političke klime koja bi pogodovala Trumpovim dugoročnim ciljevima u Europi.
Kako Trumpov stav prema Europi utječe na sigurnost Hrvatske?
Trumpov pristup Europi, koji uključuje skepticizam prema NATO-u i potencijalno slabljenje Europske unije, izravno utječe na sigurnost Hrvatske. Kao zemlja članica EU-a i NATO-a, Hrvatska je izložena posljedicama nestabilnosti u europskom sigurnosnom i političkom okruženju. Gubitak američkog sigurnosnog štita i porast nesloge unutar EU ostavljaju Hrvatsku u ranjivijem položaju, posebno s obzirom na njezinu geografsku blizinu zemljama koje bi mogle biti zahvaćene ovom novom geopolitičkom dinamikom. Bez snažne europske kohezije i jasne američke podrške, Hrvatska bi se mogla naći u još nesigurnijoj poziciji.
Je li “Brexit” bio primjer uspješnog Trumpovog plana?
Brexit, iako se dogodio prije Trumpovog predsjedničkog mandata, često se navodi kao presedan i dokaz da su izlaska zemalja iz EU-a mogući. Kovačević ga koristi kao primjer podcjenjivanja “nemogućeg”. Iako Trump nije izravno orkestrirao Brexit, njegova ideologija i politika potiču slične pokrete u Europi. Trumpova administracija često je iskazivala podršku nacionalističkim i euroskeptičnim snagama, čime je potpirivala želju za izlazak iz EU-a u drugim zemljama. Stoga, iako nije bio direktno umiješan, Brexit je postavio presedan koji Trumpova politika sada pokušava iskoristiti i proširiti.
Kakav je Trumpov stav prema ratu u Ukrajini?
Trumpov stav prema ratu u Ukrajini karakterizira pragmatizam i želja za izbjegavanjem izravnog sukoba s Rusijom. On Ukrajinu smatra “problemom koji treba riješiti”, ali odbija europski pristup rješavanja tog problema kroz potencijalni svjetski rat. Umjesto toga, sugerira da ako se Rusija smatra “tigarom od papira”, onda je treba pobijediti. Njegova politika naginje prema izbjegavanju izravne eskalacije, što je u suprotnosti sa stavovima europskih lidera koji se zalažu za snažniju podršku Ukrajini i oštrije sankcije Rusiji. Ova razlika u pristupu stvara napetosti i nesigurnost u transatlantskim odnosima.
Može li Trumpov plan doista dovesti do “odcjepljenja” europskih zemalja?
Iako se danas čini malo vjerojatnim, povijest pokazuje da su se i veliki politički zaokreti dogodili neočekivano. Brexit je bio presedan koji je pokazao da izlazak iz EU-a nije nemoguć. Kombinacija unutarnjih podjela unutar EU, vanjskih pritisaka (poput ruske agresije) i Trumpove ideološke agende mogla bi stvoriti povoljne uvjete za daljnje deintegracijske procese. Međutim, snažan otpor većine europskih država integraciji i kolektivnoj sigurnosti vjerojatno bi spriječio masovna odcjepljenja, ali bi Trumpov plan mogao dovesti do jačanja euroskepticizma i produbljivanja podjela unutar Unije.
Je li Trumpov “bjelački rasizam” relevantan za njegovu politiku prema Europi?
Prema analitičaru Boži Kovačeviću, Trumpov “bjelački rasizam” ključan je za razumijevanje njegove politike prema Europi, posebice njegovih stavova o imigraciji. Njegova zabrinutost zbog demografskih promjena u Europi i potencijalnog gubitka “bjelačkog stanovništva” ukazuje na to da Trumpova vizija nije samo ekonomska ili geopolitička, već je duboko ukorijenjena u rasnim i kulturnim ideologijama. Ova perspektiva objašnjava njegovu želju za promjenom europskog demografskog i političkog krajolika te njegovu sklonost podržavanju desničarskih pokreta koji dijele slične poglede.
Leave a Comment