Trubači u Zagrebu: Od kvartova do policijske intervencije – Što se…

—

Zagrebački trubači su ove godine postali neugodnost za mnoge, ali i predmet rasprava o kulturnoj toleranciji, pravima romske zajednice i granicama javnog prostora. Dok su u Ljubljani donijeli zabranu spontanih nastupa, u našem gradu su se skupine romskih glazbenika širile po kvartovima – od Savice do Novog Zagreba – s bubnjevima i trubama koje su probijale zidove kuća. Ali što ih motiva? Zašto su stanovnici reagirali? I trebao li Zagreb ići istim putem kao Ljubljana? Razumijemo sve detalje – od političkih razloga do pravih razloga zašto su trubači postali “problem”.

—

Zašto su trubači u Zagrebu postali “problem” ove godine?

Ove godine, trubači nisu samo svirali na Badnjak i Božić, nego su intenzivno obilazili kvartove – područja gdje su obiteljske kuće i gdje su stanovnici često osjećali da im je mir ometan. Razlog? Nepredvidivost i buka.

1. Bučni nastupi pod prozorima: Kako se osjećaju stanovnici?

Čitateljice i čitatelji su nam pisali da su trubači prolazili ulicama Savice, Novog Zagreba i drugih kvartova, svirajući pod prozorima. Jedna od njih, koja je živjela blizu tržnice, opisala je situaciju tako:

> “Jučer su bili duže, a danas su samo prošli kvartom. Bilo je pet glazbenika – trubači i jedan bubnjar. Glasno je bilo tako da se čulo i uz zatvorene prozore. Nitko im nije dao novac, ali nisu odustajali. Mislim da su to radili iz navike, ne iz potrebe.”

Zašto su nastupi bili tako bučni? Romski trubači često sviraju tradicionalne pjesme – od narodnih himni do religijskih himni – koje su, kako sami kažu, dio njihove kulture i običaja. Problem je u tome što ništa nije organizirano: nema dozvola, nema fiksiranih mjesta, a glazba se širi bez ograničenja.

2. Policija u akciji: Zašto su intervencije bile potrebne?

U Novom Zagrebu, gdje su trubači ulazili i u dvorišta, stanovnici su pozvali policiju. Prema svjedočanstvima, glazbenici su neprestano prolazili istim ulicama, a neka područja su postajala “zones buke”. Policija je intervencirala kako bi spriječila eskalaciju, ali i zbog pravnih pitanja: sviranje bez dozvole je u Hrvatskoj regulirano, a javni red i mir su obvezni.

Što kažu sami trubači? Prema nekim izvorima, oni ne traže dozvole jer smatraju da je sviranje na javnom prostoru pravo svake kulture. Međutim, gradska pravila su jasna: sviranje bez dozvole može biti kažnjivo.

—

Ljubljana je zabranila trubače – zašto Zagreb ne može?

U Ljubljani, gradsko vijeće je donijelo zabranu spontanih uličnih nastupa do kraja prosinca, usmjerenu prvenstveno na romske trubače. Razlog? Kritike oporbe da se “balkanska glazba” favorizira u adventskom razdoblju, dok se slovenska kultura zanemaruje.

Kako je došla do zabrane?

– Politika i kultura: Gradonačelnik Zoran Janković je izjavio da trubači nemaju veze sa slovenskom božićnom tradicijom, što je izazvalo raspravu.
– Pravni aspekt: Gradski inspektorat je već izrekao kazne nekim glazbenicima zbog sviranja bez dozvole.
– Kritike: Dio vijećnika je nazvao odluku netolerantnom, ali je većina glasala za zabranu.

Zanimljivo: U Sinji, gradonačelnik Sinja Miro Bulj je na Badnjak udaljio romski orkestar s javnog prostora, tvrdeći da pjesme nisu bile primerene za blagdanske običaje.

Što bi mogao Zagreb učiniti?

Zagreb još uvijek nije donio jasnu odluku, ali postoje nekoliko mogućnosti:

1. Fiksirani mjesta sviranja – Kao u Ljubljani, gdje bi trubači mogli svirati samo na određenim lokacijama (npr. na glavnom trgu ili u specijalno odobrenim zonama).
2. Dozvole i regulacije – Stvoriti sistem dozvola za ulične nastupe, kao što ga ima u većini europskih gradova.
3. Kulturni programi – Umjesto zabrane, grad bi mogao podržavati romsku glazbu kroz organizirane koncertne serije.

Ali, trebao li Zagreb ići istim putem kao Ljubljana? To ovisi od kulturnih prioriteta i odgovora na javne prigovore.

—

Zašto trubači sviraju? Kultura, običaji i ekonomija

Trubači nisu samo “problem” – oni su dio romske kulture, koja ima dugu tradiciju u Hrvatskoj i Europi. Razumijemo zašto sviraju:

1. Tradicija i identitet

Romska kultura je bogata narodnim pjesmama, plesovima i glazbenim običajima. Trubači sviraju za slavlje, za obiteljske proslave i za običaje kao što su Đurđevdan, Božić ili Badnjak.

> “Mi ne sviramo samo zato što nam je potrebno. To je naš način da se izrazimo, da se okužimo energijom i da se povežemo s našom zajednicom”, kažu neki od glazbenika.

2. Ekonomska potraga

Za mnoge romske glazbenike, sviranje na ulici je jedan od rijetkih načina zarade. Međutim, ne svi dobivaju novac – neki sviraju iz navike, drugi zbog potrebe.

3. Kako se osjećaju stanovnici?

– Neki ih smatraju neugodnošću – zbog buke i nepredvidivosti.
– Drugi ih vide kao dio grada – kao kulturnu manifestaciju koja treba biti prihvaćena.
– Treći traže kompromis – npr. dozvoljeno sviranje samo u određenim satima.

—

Što kažu stručnjaci? Kultura, pravo i javni red

1. Pravo na kulturu vs. pravo na mir

Pravo na kulturu je zaštićeno, ali to ne znači da se može svirati gdje god i kada god. U Hrvatskoj, sviranje na javnom prostoru podložno je gradskim pravilima:

– Zagrebački gradski zakon propisuje da se sviranje bez dozvole može kažnjavati novčanom kaznom.
– Europska pravna praksa pokazuje da su mnogi gradovi (npr. Berlin, Pariz) regulirali uličnu glazbu kako bi zaštitili javni red.

2. Kako bi mogao izgledati kompromis?

– Organizirani koncerti – Umjesto spontanih nastupa, grad bi mogao podržavati romsku glazbu kroz koncertne serije.
– Fiksirana mjesta – Kao u Ljubljani, gdje bi trubači mogli svirati samo na određenim lokacijama.
– Kulturni programi – Grad bi mogao financijski podržavati romske glazbene skupine kako bi im omogućio stabilniji izvor prihoda.

3. Što se događa u drugim europskim gradovima?

– Berlin: Trubači i glazbenici imaju fiksirana mjesta na javnim prostorima, ali samo s dozvolom.
– Pariz: Ulična glazba je regulirana, a sviranje bez dozvole može rezultirati kaznom.
– Budimpešta: Grad podržava kulturnu raznolikost, ali s jasnim pravilima.

—

Zaključak: Trebao li Zagreb zabraniti trubače?

Zagreb nije donio jasnu odluku, ali rasprava je u punom toku. Pitanje nije samo zašto trubači sviraju, nego kako se može postići ravnoteža između kulture i javnog mira.

– Ako bi Zagreb zabranio trubače, kao Ljubljana, to bi moglo izazvati kontroverze – jer bi se to moglo vidjeti kao kulturno cenzuriranje.
– Ako bi se odlučilo za regulaciju (dozvole, fiksirana mjesta), to bi moglo poboljšati situaciju za sve strane.

Najvažnije je razumjeti da trubači nisu samo “problem” – oni su dio našeg društva, i njihova kultura zaslužuje poštovanje. Međutim, javni red i mir su također važni, pa je potrebno pronaći kompromis koji zadovolji sve.

—

FAQ: Najčešća pitanja o trubačima u Zagrebu

1. Zašto trubači sviraju na ulici?

Trubači sviraju zbog kulture, tradicije i ekonomskih razloga. Za mnoge od njih, sviranje na ulici je jedan od rijetkih načina zarade, a pjesme su dio njihove identiteta.

2. Zašto su stanovnici zabrinuti?

Stanovnici su zabrinuti zbog buke i nepredvidivosti. Trubači sviraju gdje god i kada god, bez dozvola, što može ometati mir i red u kvartovima.

3. Što će se dogoditi ako Zagreb zabrani trubače?

Ako bi Zagreb zabranio trubače, kao Ljubljana, to bi moglo izazvati kontroverze. Međutim, regulacija (dozvole, fiksirana mjesta) bi mogla biti bolji kompromis.

4. Kako bi mogao izgledati kompromis?

Kompromis bi mogao biti:
– Fiksirana mjesta sviranja (npr. na glavnom trgu).
– Dozevoljeni nastupi samo u određenim satima.
– Kulturni programi koji bi podržavali romsku glazbu.

5. Što kažu sami trubači?

Trubači kažu da sviranje nije problem, nego pravo na kulturu. Međutim, priznaju da neke od njih sviraju iz potrebe, a ne samo iz navike.

6. Kako bi se moglo poboljšati stanje?

Najbolje rješenje bi bilo kombinacija pravila i podrške:
– Regulacija (dozvole, fiksirana mjesta).
– Podrška gradskim programima koji bi omogućili romskim glazbenicima stabilniji izvor prihoda.
– Kulturni dijalog između grada i romske zajednice.

7. Što se događa u drugim gradovima?

U Berlinu i Parizu, ulična glazba je regulirana, a sviranje bez dozvole kažnjavano. U Budimpešti, grad podržava kulturnu raznolikost, ali s jasnim pravilima.

8. Trebao li Zagreb zabraniti trubače ili ih regulirati?

To ovisi od kulturnih prioriteta. Zabrana bi mogla biti kontroverzna, dok regulacija bi mogla biti bolji kompromis koji zadovoljava sve strane.

—
Imaš li još pitanja ili želio biš da dodam nešto? Napisi nam u komentarima – mi smo tamo da razumijemo cijelu priču! 🎺🔍