Uvod
U središtu suvremene hrvatske političke sivine pojavljuje se pojam triptih moći kao snažna metafora koja ilustrira način na koji se tri ključna aktera – izbor predsjednika Vrhovnog suda, uhićenje visokog državnog inspektora te neovisnost Državnog odvjetništva – međusobno isprepliću i određuju dinamiku vlasti. Baš poput kujerskog triptiha u kojem lijevi i desni panel funkcioniraju samo kao okvir za istinski sadržaj u sredini, prizori na hrvatskoj stranicama moći nisu izolirani: oni su dio jedinstvene, ali mutne cjeline. Ovaj članak produbljuje koncepte, donosi primjere, statističke podatke i argumente kako bi razotkrio stvarnu snagu ili slabost institucija u suočavanju s ambicijama pojedinaca.
Kontekst triptiha moći u Hrvatskoj
Politički vrtlozi i institucije
Hrvatska demokracija temelji se na načelu podjele vlasti, no praksa često otkriva neujednačenu važnost zakonodavne, izvršne i sudske grane. Baš ovdje, u tom zapletenom trokutastom prostoru, rađa se triptih moći u kojem pojedinci i institucije izmjenjuju uloge žrtve, promatrača i povlaštenog aktera.
Statistički govoreći, prema Europskom indeksu vladavine prava za 2023. godinu, Hrvatska je na 23. mjestu među 27 država članica EU-a u kategoriji neovisnosti pravosuđa. Samo 41% građana vjeruje da su sudski postupci potpuno nepristrani. Takvi podaci potvrđuju kako institucionalna snaga često ovisi o političkoj volji i osobnim interesima, a ne striktnoj primjeni zakona.
Usporedba s vanjskim primjerima
Da bismo razumjeli globalni kontekst triptih moći, dovoljno je pogledati primjere Poljske i Mađarske, gdje je neovisnost sudstva pod snažnom političkom kontrolo m. I tamo se kreira sofisticirana mreža kroz koju vlast nameće kadrove i procese. U Poljskoj je, primjerice, Europski sud pravde utvrdio da su određene sankcije protiv sudaca zbog njihovih odluka bile politički motivirane. Sličnu dinamiku možemo vidjeti i u Hrvatskoj, samo s lokalnim akterima i specifičnim, ponekad netransparentnim, postupcima.
Lijevi panel triptiha moći: slučaj Mirte Matić
Biografija i proces imenovanja
Mirta Matić je karijeru gradila u sudstvu više od 15 godina, do čega je bila priznata ekspertica za upravno pravo. Kada je 2023. dobila kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, činilo se da dolazi prijeko potreban dah promjena: žena s bogatim iskustvom, bez direktnih političkih veza i s jasno izraženim stavom o brzini vođenja postupaka. No taj lijepi početak ubrzo je zasjenjen sumnjama i čudnovatim obratima.
Tajnost dopisa i parlamentarna dinamika
Sabor je na Odboru za pravosuđe zatražio od USKOK-a izvješće o navodnim nepravilnostima iz ranijeg predmeta u kojem se spominje ime Mirte Matić. Dopis je stigao, ali je proglašen potpuno povjerljivim. Samo uži krug zastupnika imao je uvid, dok je javnost o sadržaju mogla samo nagađati. Uspostavila se informacijska asimetrija: oni s dokumentom prepuštali su ga drugim akterima u sigurnim kuloarima, dok je vanjski publicitet sadržaj opisivao samo posredno – “inkriminirajući”, “ne pomaže kandidatkinji”, ali nikad potpuna istina.
Rezultat te politike tajnosti bio je dvoličan: s jedne strane, formalno je poštovana zaštita podataka, s druge je ugroženo načelo transparentnosti i pravne sigurnosti. Ustavom zagarantirana prava očito su potisnuta pred političkim interesima, a triptih moći ovdje se pojačava – onaj tko kontrolira informacije, drži političku kartu jačom.
Posljedice za pravosudni sustav
- Povećanje skepticizma javnosti prema imenovanjima sudaca;
- Kratkoročno povećanje političkog pritiska na Vrhovni sud;
- Dugoročno urušavanje povjerenja u institucije, što potvrđuje istraživanje GfK iz 2022. gdje je 58% ispitanika izjavilo da se pravosuđe uglavnom koristi za političke obračune.
Desni panel triptiha moći: uhićenje Andrije Mikulića
Tijek istrage i formalna procedura
Andrija Mikulić, dugogodišnji glavni državni inspektor, uhićen je pod sumnjom na trgovanje utjecajem i primanje mita. Formalno-pravno, sve je prošlo “tip-top”: tajne istražne mjere, sudski nalozi, akcija policije i privođenje. No ono što budi pažnju jest tempo – uhićenje se dogodilo neposredno nakon zaoštravanja političkih rasprava oko imena predsjednika Vrhovnog suda.
Procjenjuje se da je DORH u 2023. pokrenuo oko 320 istraga protiv dužnosnika, što je za gotovo 18% više nego u prethodnoj godini. Međutim, broj pravomoćno osuđenih u segmentu visoke korupcije ostaje ispod 25%, što ukazuje na to da su istrage često spektakularne, ali rezultati sporadični.
Političke reperkusije
Uhićenje Mikulića odmah je postalo sredstvo političke komunikacije. Premijer je naglasio da nije imao saznanja o akciji, dok su oporbene stranke istaknule kako se pokazuju “dobri rezultati rada institucija” upravo kad im to odgovara. U tom trenutku triptih moći ponovno pokazuje svoje lice: jedan slučaj služi kao dokaz da se institucionalna pravda aktivira prema političkom interesu, ne nužno pravdi.
Rizik zloupotrebe pravosudnih ovlasti
- Percepcija građana da se uhićenja planiraju u skladu s političkim kalendarom;
- Opasnost da se DORH koristi kao pritisak ili ucjena protiv neistomišljenika;
- Smanjenje povjerenja u jednakost pred zakonom – 64% ispitanika iz ankete Transparency International smatra da sudovi ne postupaju jednako prema svima.
Središnji panel triptiha moći: uloga Ivana Turudića
Karijera i politički angažman
Ivan Turudić je, iako službeno na čelu DORH-a, javnosti poznat po otvorenom istupima u političkim raspravama. Ne skriva se kad komentira “ljevičarske elite” ili “medijske lobije”. Tako je sudbina cijelog triptih moći stavljena u ruke čovjeka koji otvoreno balansira između odvjetničke funkcije i komentatora političke scene.
Neovisnost DORH-a vs. politička pristranost
Ustav nalaže da DORH bude neovisan, ali praksa diktira kompromis: šutnja o nekim slučajevima, jake agresivne akcije u drugima. Kad isti postupci kasne ili ubrzaju zbog atmosfere u Saboru, javnost gubi povjerenje. Pritom Turudić osobno nosi teret odgovornosti – ne samo kao šef možemo li reći “institucije”, već i kao politički akter.
Posljedice na pravosudnu praksu
- Stvaranje dojma da se kazneni progoni aktiviraju ili obustavljaju prema “trenutku snimanja”;
- Uspostavljanje neformalnih kanala odlučivanja unutar DORH-a;
- Etika i mogući stegovni rizici za nositelja funkcije koji javno kritizira vlastite kolege ili definira “prijatelje i neprijatelje”.
Analiza triptiha moći – balans institucija i ambicija
Prednosti i nedostaci aktualnog sustava
Svaki okvir vlasti ima svoje vrline i mane. S jedne strane, pluralizam u odlučivanju omogućuje korekciju moći između izvršne, zakonodavne i sudske grane. S druge, triptih moći pokazuje kako pojedinci mogu preuzeti štafetu, oblikujući institucije prema osobnim ambicijama. Glavne prednosti i nedostaci možemo sažeti:
- Pro: Mogućnost političkog pritiska na korupciju, vidljivi rezultati istraga, jačanje institucionalne odgovornosti.
- Contra: Netrajna politička nezavisnost, manipulacija povjerljivim informacijama, neujednačena primjena zakona.
Statistički pokazatelji i međunarodne rangliste
Prema Indeksu percepcije korupcije (Transparency International, 2023), Hrvatska je na 56. mjestu od 180 zemalja, s bodom 50/100. To je za dva mjesta bolji rezultat nego godinu prije, ali i dalje ispod prosjeka EU. Eurobarometar iz 2022. mjeri da 62% Hrvata smatra kako su političari često upleteni u koruptivne radnje.
Na globalnoj mapi vladavine prava (World Justice Project, 2023), Hrvatska je pozicionirana na 67. mjestu – što dodatno govori o ozbiljnosti izazova kroz koje prolazimo dok se triptih moći gradi i ruši.
Preporuke za jačanje transparentnosti
- Puni uvid javnosti u dokumente relevantne za izbor nositelja sudskih funkcija, uz zaštitu privatnosti;
- Dosljedno redovno izvještavanje DORH-a o ishodima istraga visoko pozicioniranih dužnosnika;
- Etičko usavršavanje nositelja pravosudnih dužnosti i striktna primjena stegovnih mjera u slučaju javnih političkih izjava;
- Uvođenje vanjskih revizija procesa tajnih mjera radi sprječavanja zloupotreba;
- Povećanje angažmana nevladinih organizacija u praćenju pravosudnih postupaka.
Zaključak
Triptih moći u Hrvatskoj danas prikazuje složeni splet odnosa između pojedinaca i institucija. Lijevi i desni paneli – proces izbora predsjednika Vrhovnog suda i uhićenje visokog inspektora – ne funkcioniraju samostalno, već se nadopunjuju kroz središnju figuru Ivana Turudića i Državnog odvjetništva. Suočeni s rizikom da pravo pretvorimo u oruđe političke borbe, moramo inzistirati na transparentnosti, jednakosti pred zakonom i jasno definiranim granicama između javne funkcije i osobnih ambicija. Jedino tako možemo garantirati da rubni prizori ne preuzmu vlast nad središnjom pričom pravne države.
Često postavljana pitanja (FAQ)
- Što znači pojam triptih moći?
To je metafora koja uspoređuje političke i pravosudne događaje s umjetničkim triptihom: lijevi i desni panel predstavljaju ključne slučajeve (Matić, Mikulić), dok središnji panel čini institucija DORH na čelu s Turudićem. - Zašto je tajnost dopisa oko Mirte Matić problematična?
Jer dovodi do informacijske asimetrije, selektivnih interpretacija i potkopava temeljne principe transparentnosti i vladavine prava. - Jesu li uhićenja politički motivirana?
Iako formalno-pravno mogu biti valjana, trenutačna tempiranja i javni diskurs sugeriraju da su uhićenja dobar alat za demonstraciju moći ili slanje poruke određenim političkim grupama. - Kako ojačati neovisnost pravosuđa?
Putem veće transparentnosti, neovisnih vanjskih nadzora, dosljedne primjene etičkih normi te jasnijeg razdvajanja političke i sudske sfere. - Koje korake može poduzeti civilno društvo?
Praćenje procesa imenovanja sudaca, analiza rada DORH-a, pritiskanje na Vladu i Sabor da omoguće uvid u ključne dokumente te edukacija javnosti o mehanizmima pravne zaštite. - Kako građani mogu sudjelovati u promjeni?
Glasovanjem na lokalnim i nacionalnim izborima, sudjelovanjem u javnim raspravama, potpisivanjem peticija za promjene zakona i podrškom organizacijama koje se bore za vladavinu prava. - Je li Hrvatska na dobrom putu?
Postoje pomaci, ali još uvijek smo ispod europskog prosjeka na mjerenjima vladavine prava i korupcije. Sustavna reforma i odgovorna primjena zakona ključni su za održavanje napretka.
Leave a Comment