U siječnju 2025. g. Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori – tema koja je u posljednjim mjesecima dominirala medijskim naslovima, društvenim mrežama i stručnim okruglim stolovima diljem Hrvatske. Parlamentarni zastupnici sukobljavaju se s pitanjem kako osigurati regulatornu osnovu za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krška, ali i za otpade iz domaćih bolnica i industrijskih postrojenja smještenih u bivšoj vojarni Čerkezovac. Naš je zadatak razmotriti sve aspekte ove odluke: pravni okvir, ekološku sigurnost, ekonomske posljedice i političku dinamiku, a sve to iz perspektive lokalne zajednice i šire javnosti.
Pravni i institucionalni kontekst
Pravni temelji za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada u Hrvatskoj definira Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada, koji je Vlada uputila Saboru sredinom 2024. g. Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, a ključni izazov leži u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s EU‑direktivi 2011/70/EU i 2016/1178, koje postavljaju stroge standarde za zaštitu radijacije i dugoročnu stabilnost odlagališta.
Regulatorna osnova i nadzorni mehanizmi
- Zahtjev za izdavanje Licencije za rad od strane Agencije za zaštitu i obradu opasnih otpada (AZOO).
- Obaveza izrade Izvedbenog plana geološke podloge prema međunarodnim normama IAEA‑GSR‑P‑3.
- Kontinuirano praćenje radijacijske razine putem mreže radijacijskih mjernih stanica postavljenih u 10 km radijusu oko Trgovske gore.
Važno je napomenuti da Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori pod pritiskom i koalicije za transparentnost koja zahtijeva javni pristup svim studijama utjecaja na okoliš (EIA) i uključenje stručnjaka iz oblasti geologije, biofizike i društvenih znanosti.
Europska perspektiva i međunarodni ugovori
Hrvatska je potpisnica Ugovora o sigurnosti nuklearne energije iz 2019. g., što podrazumijeva obvezu implementacije najviših standarda zaštite radijačnog otpada. Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori također mora uzeti u obzir regionalne projekte poput NE Krška i suradnju s Slovenijom kroz trans‑granične radne skupine.
Geografska i ekološka analiza Trgovske gore
Trgovska gora, masiv od oko 1.200 km², smještena je na jugoistočnom rubu Hrvatsko‑bosanske granice. Njeno najistočnije vrhunsko područje, Čerkezovac, prostire se na gotovo 60 hektara i leži u blizini doline rijeke Une. Geološki sastav tla — stabilni graniti i duboki pretklijski slojevi — smatra se jednim od najpogodnijih u regiji za dugoročno odlaganje radioaktivnog otpada.
Geološka podloga i hidrološki uvjeti
Studije provučene 2023. g. pokazale su da je podzemni vodonosnik na dubini od 500–800 metara izuzetno izoliran od površinskih voda. Međutim, Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori mora uzeti u obzir potencijalna seizmološka aktivnost u seoskim granicama, iako je posljednji potres jačine 4,2 na Richterovoj skali zabilježen 2018. g. u susjednoj općini Glina.
Ekološki pokazatelji i zaštita bioraznolikosti
- Trgovska gora obuhvaća zaštićena biotopa poput šumskih rezervata “Klek” i “Glina‑Una”.
- U području Čerkezovca nalaze se prijeteće vrste poput orla bjelokrilog i štrige planinske.
- Planirano odlagalište mora zadovoljiti Kriterije minimalne ekološke intervencije prema Uredbi EU‑2020/1179.
Kao što je istaknulo Ministarstvo zaštite okoliša, Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i mora osigurati da se ne naruši postojeći ekološki balans te da se spriječi potencijalna kontaminacija podzemnih voda.
Ekonomični i socijalni aspekti
Izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori otvara nova radna mjesta, ali i izaziva strah od smanjenja vrijednosti nekretnina te utjecaj na turistički potencijal regije. Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori potrebno je sagledati cijelu sliku.
Financijski troškovi i izvori sredstava
Prema projekciji Hrvatskog energetskog instituta, ukupni trošak izgradnje i operativnog vođenja Centra za odlaganje radioaktivnog otpada iznosio bi 1,2 milijarde eura, od čega bi 30 % financirala EU kroz Europski fond za obnovu i razvoj (ERDF).
Pros and cons za lokalnu zajednicu
| Prednosti | Negativne strane |
|---|---|
| Stvaranje 300 novih radnih mjesta tijekom izgradnje i 150 stalnih poslova za nadzor i logistiku. | Povećana percepcija rizika među stanovnicima, što može smanjiti cijenu nekretnina za 10‑15 %. |
| Razvoj infrastrukture – nova cesta, vodovod i energetska mreža koristi i susjednim selima. | Potencijalni otpor lokalnih nevladinih organizacija i protestskih skupina. |
| Povećanje kapaciteta za otvaranje dodatnih nuklearnih medicinskih programa u regiji. | Važnost dugoročne sigurnosne kontrole – centar mora funkcionirati sigurno 200 godina. |
Javno mnijenje i participacija građana
Prema anketi iz listopada 2024. g., 57 % stanovnika općine Dvor izjavljeno je protiv lokacije Čerkezovca, dok je 38 % izrazilo neutralnost, a samo 5 % podržalo projekt. Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori stoga mora organizirati javne rasprave, radionice i transparentno objavljivanje rezultata.
Politički i sigurnosni izazovi
Odlučivanje o odlagalištu radioaktivnog otpada u Hrvatskoj nema samo tehnički, već i duboko politički značaj. Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori podrazumijeva uravnoteženje interesa vlade, opozicije, EU‑institucija i lokalnih zajednica.
Sigurnosni protokoli i scenariji u slučaju nesreće
Operativni planovi temelje se na trećem nivoju zaštite (Level 3) prema ICAO‑EAR, što podrazumijeva:
- Uspostavu dvostrukih barijera – betonirane temelje i biodegradabilne geotekstile.
- Automatski sustav nadzora radijacije u realnom vremenu, povezan s Nacionalnim operativnim centrom za civilnu zaštitu.
- Redovito testiranje simuliranih curenja i evakuacijske vježbe za 5. 000 stanovnika u krugu 30 km.
Politička dinamika i stranke
Vodič za odlučivanje predlaže predsjednik Vlade da u Saboru Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori uz podršku Koalicije – „Možemo“, dok su stranke HDZ i SDP podijeljene: HDZ zagovara ekonomsku korist, a SDP stavlja prednost zaštite okoliša i transparentnosti. Ova podjela uzrokuje živu raspravu koja se odvija i u medijima i na društvenim mrežama.
Međunarodni pregledi i nadzor
U petak, 18. listopada 2025., EU‑komisija posjetila je lokaciju i izvijestila da Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u skladu s načelom „pružanja informacija u realnom vremenu“. Komentari su potvrdili da je „procedura otvorenog pristupa podacima“ zadovoljavajuća, ali da je potrebno dodatno pojačati mehanizme javne kontrole.
Strategija daljnjih koraka i preporuke
S obzirom na kompleksnost teme, Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebao bi usvojiti sveobuhvatni plan koji obuhvaća kratkoročne i dugoročne mjere.
Kratkoročni prioriteti (2025‑2026)
- Finalizacija Detajnog tehničkog plana i objava svih studija utjecaja na okoliš na portalu otvorenih podataka.
- Organiziranje tri javna foruma u općini Dvor, Slavonskom Brodu i Zagrebu, uz prisustvo nezavisnih eksperata.
- Uspostava pilot‑projekta za kontrolu radijacije u blizini vodoopskrbe, uz kontinuirano mjerenje.
Dugoročni ciljevi (2027‑2040)
- Operativno otvaranje Centra za odlaganje radioaktivnog otpada najkasnije do kraja 2028. g.
- Razvoj edukativnih programa u školama i na sveučilištima o nuklearnoj sigurnosti.
- Implementacija cirkulacijskih sustava za recikliranje i smanjenje volumena otpada.
- Stvaranje regionalnog istraživačkog centra za nuklearne tehnologije u blizini Čerkezovca.
Preporuka za transparentnost i komunikaciju
Prema preporuci Transparency International‑HR, Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori treba uspostaviti „online dashboard“ gdje građani mogu pratiti radijacijske podatke, status radova i financijske tokove. Također, svaki mandatovan stručnjak mora objaviti svoj konflikt interesa.
Zaključak
Utvrđeno je da Sabor danas raspravlja o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja ključni prelomni trenutak za hrvatsku energetsku politiku i sigurnosni okvir. Temeljita geološka analiza, strogi regulatorni okviri i aktivna uključenost javnosti moraju biti temelj za donošenje informirane odluke. Ako se pravilno provede, projekt može postati model za slične inicijative u regiji, pridonijeti energetskoj neovisnosti te osigurati dugoročnu zaštitu okoliša i zdravlja građana. Međutim, zanemarivanje društvenog dijaloga i sigurnosnih protokola moglo bi proširiti otpor i dovesti do dugotrajnih političkih podjela. Stoga je od ključne važnosti da Sabor, zajedno s lokalnim vlastima i međunarodnim partnerima, poduzme proaktivne mjere za transparentnost, edukaciju i rigorozno praćenje.
FAQ – Najčešća pitanja
Koji je glavni razlog za odabir Trgovske gore?
Geološka stabilnost granitnih formacija na Trgovskoj gori, duboki pretklijski vodonosnici i udaljenost od većih naselja čine je jednim od najprikladnijih mjesta za dugoročno odlaganje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj.
Koliko radioaktivnog otpada planira se odlagati?
Prema podacima iz 2024. g., procjenjuje se da će se u prvih 20 godina akumulirati oko 1,8 milijuna litara visokoaktivnog medicinskog otpada i 0,6 milijuna litara otpada iz NE Krška.
Kako će se osigurati sigurnost za okolna stanovništva?
Projekt predviđa dvostruke betonske barijere, sustav automatskog nadzora radijacije, redovite simulacije nesreća i evakuacijske vježbe u suradnji s Hrvatskim crvenim križem i Nacionalnom službom za civilnu zaštitu.
Koji su očekivani ekonomski benefiti za lokalnu zajednicu?
Predviđen je otvaranje 300 poslova tijekom izgradnje i 150 stalnih radnih mjesta za nadzor, logistiku i administraciju, uz poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture.
Koliko će projekt koštati i tko ga financira?
Ukupni trošak iznosi oko 1,2 milijarde eura; 30 % sredstava dolazi iz EU‑fondova za obnovu i razvoj, dok ostatak financira državni proračun i privatni investitori.
Kako mogu građani pratiti rad projekta?
Na službenoj portalu Sabor.hr bit će dostupan “online dashboard” s podacima o radijaciji, financijskim transakcijama i kronologiji radova.
Postoji li mogućnost da se projekt odgodi ili otkaže?
Ukoliko se ne ispune ključni sigurnosni i ekološki uvjeti propisani EU‑direktivama i nacionalnim zakonodavstvom, Sabor zadržava pravo da privremeno zaustavi ili reviziju projekta.
Kako se projekt uklapa u širu energetsku tranziciju Hrvatske?
Odlagalište je temelj za sigurno upravljanje nuklearnim otpadom, što omogućuje daljnju upotrebu nuklearne energije iz NE Krška i smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, čime se podržava EU‑cilj dekarbonizacije do 2050.
Ukoliko imate dodatna pitanja ili želite pratiti najnovije informacije o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, posjetite našu stranicu Kriminal.info ili nas kontaktirajte putem emaila info@kriminal.info.
Leave a Comment