Ove se godine u Hrvatskoj dogodio niz tragičnih slučajeva rodno uvjetovanog nasilja, a poseban je fokus na femicidu koji ostavlja za sobom neizbrisive posljedice i za djecu, zajednicu i javni život općenito. Činjenica da su brojni incidenti iznenadili javnost i naše institucije potiče pitanja o prevenciji, odgovornosti sustava i koliko brzo možemo intervenirati prije nego što bude prekasno. U nastavku donosimo detaljan pregled slučaja iz Bedekovčine, kontekst femicida u hrvatskom društvu te preporuke za jačanje zaštite žrtava i smanjenje rizika za buduće žrtve.
Što je femicid i zašto ga prepoznajemo kao posebnu vrstu zločina?
Femicid označava ubojstvo žene zbog njezina spola i često je posljedica niza institucionalno zanemarenih prijava, stereotipa, kulture straha i naslijeđenih obrazaca nasilnog ponašanja. U mnogim slučajevima radi se o kroničnom zlostavljanju koje se kumulira godinama prije konačnog čina, što ga čini predvidljivim i tek djelomično spriječivim ukoliko se pravovremeno adresiraju rizici. U hrvatskom kontekstu, odgovorne institucije sve češće naglašavaju da femicid nije izolirani incident, nego sustavska posljedica dugotrajne diskriminacije, nejednake zaštite i ponekad slabog povezivanja službi za žrtve nasilja.
Znaci prije eksploatacije nasilja
- Povremene prijetnje, ali bez jasnih dramatičnih posljedica ili intervencija.
- Raspon kontrolirajućih ponašanja: prisutnost, nadzor kretanja, oduzimanje privatnosti.
- Materijalne ili financijske poteškoće koje povećavaju spregu ovisnosti i smanjuju mogućnosti traženja pomoći.
- Problemi u komunikiji s institucijama koje imaju zadatak zaštititi žrtve: sporost, nedovoljna informiranost ili nezainteresiranost.
Na razini javnozdravstvenih parametara, femicid se često pojavljuje u kontekstu obiteljskih i partnerskih odnosa, gdje ozlijeđene osobe ostaju izolirane ili nesigurne, a djeca se suočavaju s dramatičnim posljedicama. U ovom izazovnom području, ističe se potreba za koordiniranim odgovorom svih institucija: policije, sudstva, centara za socijalnu skrb, zdravstva i obrazovnih institucija, ali i civilnog sektora koji ima sposobnost prepoznati rizike i pružiti neposrednu podršku.
Bedekovčina: kronika tragičnog slučaja i što su otkrili očevidi
Najnoviji slučaj u Bedekovčini započeo je s protokoliranim događajem tijekom noći kada je rođendanska proslava u susjedstvu prekinuta nasiljem. Prema službenim informacijama Policijske uprave krapinsko-zagorske, 43-godišnji hrvatski državljanin ubio je svojeg 39-godišnjeg supruga, a zatim se udaljio s mjesta događaja. Nedugo zatim pronađeno je njegovo mrtvo tijelo; navodno je počinio samoubojstvo vatrenim oružjem u klijeti nekih susjeda.
Preliminarno očevidno zapažanje ukazuje na to da je ubijena žena majka četvero djece te da su troje od njih maloljetnici. Činjenica da su svjedoci potvrdili da je obitelj bila u Krugu blizine proslave, naglašava koliko su emocionalne situacije u privatnom prostoru posebno osjetljive i rizične za eskalaciju nasilja. Očevid je vodila zamjenica županijskog državnog odvjetništva, a tijelo ubijene žene prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi daljnjih analiza.
Kako su potvrdili iz lokalnih vlasti, ubijena žena ostala je bez zaštite i podrške unutar kruga koji joj je trebao biti sigurnost, a djeca su ostavljena bez roditelja. Načelnik općine Bedekovčina izrazio je sućut obitelji te naglasio kako će sustav i nadležne službe poduzeti sve mjere kako bi se djeca zaštitila i osigurala njihova potrebna skrb i psihološka podrška. Ujedno je naglasio da sustav mora reagirati brže i učinkovitije kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Više neformalnih izvora navodi da je ubojica navodno nedavno vratio iz Njemačke, gdje je radio, što dodaje složenost situaciji i pitanju o tome je li migracija i međunarodno iskustvo igrala ulogu u obrascima nasilja ili je to samo privatna tragedija bez veza s dramatičnim vanjskim čimbenicima. U međuvremenu, medijske kuće izvještavaju o dodatnom kontekstu: ovaj incident dolazi neposredno nakon još dva femicida u istoj godini, što dodatno apelira na hitne reforme i jaču zaštitu žrtava.
Žrtve, djeca i dugoročni učinci na obitelji
Izvori bliski istrazi također ukazuju na to da su djeca najranjivija skupina nakon femicida: ne samo da ostaju bez roditelja, već su izložena riziku trajne traume i destabilizacije emocionalnog i socijalnog okruženja. Stoga kao ključna mjera javna administracija i organizacije civilnog društva moraju usmjeriti snage prema psihološkoj i obrazovnoj podršci za djecu koja prolaze kroz ovakve situacije. U ovakvim scenarijima, pristup sigurno smještajne i socijalne pomoći mora biti koordiniran i pravovremen, kako bi se smanjila mogućnost pojave novih oblika nasilja unutar zajednice.
Institucije pod povećalom: gdje su propusti i kako ih adresirati
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, često ističe da femicidi nisu izolirani slučajevi, već posljedica niza djelovanja i propusta. U javnim nastupima naglašava potrebu za bržom i dosljednijom reakcijom institucija kada su u pitanju prijave nasilja, kvalitetno provođenje zaštitnih mjera i bolja povezanost između policije, socijalnih službi te zdravstvenih i pravosudnih tijela. Njezine poruke služe kao podsjetnik da se pretnje i nasilje jednake poruke koje se trebaju rješavati odmah i bez odgađanja, kako bi se spriječilo pogoršanje situacija.
Udruga Ženska mreža Hrvatske i druge organizacije civilnog društva odmah reagiraju nakon ovih tragedija, apelirajući na strožu kontrolu posjedovanja vatrenog oružja, učinkovitije mjere zaštite žrtava nasilja te jasnije prepoznavanje femicida kao posebnog oblika rodno uvjetovanog zločina. Naglašavaju da iza svake statistike stoji izgubljen život i da djeca koja rastu u ovakvim uvjetima nose trajnu psihološku i socijalnu štetu. Femicid je često predvidljiv i sprječiv, ali institucije moraju reagirati pravodobno i odlučnije, naglasila je jednom prilikom pravobraniteljica i dodala da se nakon svakog ubojstva mora provesti temeljita analiza mogućih propusta sustava.
Koje su konkretne mjere za zaštitu i prevenciju?
- Brža aktivacija zaštitnih mjera i odmah uključivanje policije pri prijavama nasilja.
- Jačanje sustava podrške žrtvama u lokalnim zajednicama, uključujući psihosocijalnu pomoć, smještaj i pravnu potporu.
- Bolja povezanost službi socijalne skrbi, zdravstva i pravosuđa kroz sustav jedinstvenog obavještavanja i dijeljenja informacija uz poštivanje privatnosti.
- Ograničavanje i kontrola posjedovanja oružja te veća dostupnost sigurnosnih mjera za otkrivanje rizika prije eskalacije.
- Provedba edukativnih programa za ravnopravnost spolova i prevenciju nasilja u školama, na fakultetima i radnim mjestima.
Kako prepoznati rizike i što učiniti ako ste ugroženi?
Rizici koji upućuju na mogući femicid često uključuju dulje razdoblje nasilja, kontrolirajuće ponašanje, izolaciju od prijatelja i obitelji te kronične prijetnje. Ako primijetite takve znakove kod sebe ili nekog bliskog, važno je preuzeti kontrolu nad situacijom: zabilježiti prijetnje, potražiti sigurnu priliku za razgovor s profesionalcima, kontaktirati službene institucije i tražiti hitnu pomoć. Postoje linije za podršku žrtvama nasilja i skloništa koja nude sigurnost, pravne savjete i psihološku podršku. Uz to, preporuča se dokumentirati prekide nasilja: fotografije lezija, poruke, izvatci iz komunikacije – sve to može biti od pomoći prilikom eventualnog suđenja ili zaštite žrtve.
Napomena: svaka odluka o ostanku ili odlasku iz opasnog okruženja mora biti donesena uz sigurnosnu procjenu i uz podršku stručnih osoba. U mnogim slučajevima žrtve ostaju jer smatraju da je alternativa nemoguća bez podrške društva, zaposlenja ili smještaja, stoga je esencijalna sustavna podrška državnih institucija i nevladinih organizacija.
Temporalni kontekst i statistika: gdje se nalazimo danas?
Temporalni kontekst ove godine dodatno komplicira sliku nasilja nad ženama. Prema navodima Policijske uprave krapinsko-zagorske i drugih izvora, 2025. godina bila je izazovna za sigurnost žena u Hrvatskoj, s nekoliko visokih profila femicida koji su otvorili raspravu o učinkovitosti mjera zaštite. U Rijeci, Međimurju i drugim regijama zabilježeni su slučajevi u kojima su muškarci koristili različite oblike nasilja, ponekad u kontekstu droga ili psihičkih problema, s teškim posljedicama. Ove brojke i incidenti potiču pozive na reforme i veće ulaganje u programe prevencije nasilja, obrazovanje javnosti i bolje usmjeravanje resursa prema žrtvama.
Udruga Ženska mreža Hrvatske, zajedno s partnerima, kontinuirano naglašava da žrtve ne smiju ostati same s problemom; društvo mora biti aktivan partner u zaštiti života i sigurnosti. Znanstvena istraživanja pokazuju da su ranjive skupine – uključujući mlađe žene, one u složenim obiteljskim odnosima i one s manjinskim identitetima – izložene većem riziku. U praksi to znači da državne institucije moraju dizajnirati politike koje su precizno ciljane, osobito u ruralnim sredinama gdje se pristup uslugama često otežava.
Pro i kontra postojećih pristupa zaštiti žrtava
Usporedno s postojećim pristupima, različite institucije i nevladine organizacije bodre argumente za jačanje određenih mjera. S jedne strane, veća dostupnost skloništa, pravne pomoći i psihološke podrške za žrtve te brža procjena rizika doprinose smanjenju ozbiljnosti posljedica nasilja. S druge strane, izazovi ostaju: financijska ograničenja, razlike u dostupnosti tih usluga među županijama, dulje rokove za koordinaciju složenih slučajeva i potreba za kontinuiranom edukacijom policije i pravosuđa o rodno uvjetovanom nasilju. Dok su brojke alarmantne, postoje primjeri uspješnih intervencija i programa koji ukazuju na mogućnost značajnog napretka ako se resursi pravilno usmjere.
Prednosti i nedostaci trenutnih mjera
- Prednost: pravovremena zaštita žrtve kroz brze akcije i skloništa.
- Nedostatak: vremenski razmaci među prijavama i reakcijama institucija mogu omogućiti eskalaciju.
- Prednost: bolja edukacija i svijest javnosti o rodno uvjetovanom nasilju.
- Nedostatak: neravnomjerna primjena programa kroz županije i urbanizaciju.
Uloga društva, medija i školskog sustava
Mediji imaju odgovornost naglašavati nemjerljive posljedice nasilja i istovremeno izbjegavati senzacionalizam koji može percipirati žrtve kao samo dio tragedije, a ne kao osobe s pričom i potrebama. Uloga školskog sustava posebno je važna: edukacija o pravilnim odnosima, prepoznavanje signala nasilja i poticanje djece da traže pomoć bez osjećaja stida mogu postati ključnim uvjetima za smanjenje rizika. Civilno društvo, uključujući mnoge ženske organizacije, aktivno radi na reformama, kampanjama i programima podrške, a njihova uloga u netko koliko i državne institucije, važna je za stvaranje kulture sigurnosti i ravnopravnosti.
Zaključak: put prema sigurnijoj zajednici
Slika koja proizlazi iz najnovijih događaja i analize stručnjaka pokazuje da femicid ostaje jedan od najintruzivnijih problema u društvu. No, istovremeno su prisutni i jasni mehanizmi kojima se može smanjiti rizik i ojačati zaštita žrtava: brza intervencija, učinkovitija zaštita djece, bolja povezivanje institucija i kontinuirana edukacija. Bedekovčina nas podsjeća da svako ubojstvo žene ostavlja tragove u zajednici i da mnoge tragedije mogu biti spriječene ako se rizici adresiraju na vrijeme. Svi mi, ali posebno institucije, moramo raditi zajedno, bez odgađanja, kako bi standardi sigurnosti postali standardi svakodnevnog života, a ne samo riječi u izvješćima.
FAQ – Često postavljana pitanja korisnika
- Što znači pojam femicid?
- Femicid je ubojstvo žene zbog njezina spola, često povezano s obrazcima rodno uvjetovanog nasilja, prijetnjama i duljim periodom zlostavljanja prije konačnog čina.
- Koje su najčešće potrebe žrtava nasilja u obitelji?
- Najčešće su potrebne psihološka podrška, sigurnosni smještaj, pravna pomoć, financijska stabilnost i pristup informacijama o pravima i mogućnostima zaštite.
- Što može učiniti osoba koja je u opasnosti?
- Bitno je potražiti pomoć službi za hitne slučajeve, kontaktirati linije za podršku žrtvama nasilja, zabilježiti dokaze prijetnji i razgovarati s povjerljivim savjetnikom ili pravnikom. Uvijek je važno planirati sigurnost i imati sigurnu izlasnu alternativu.
- Kako nadležne institucije mogu bolje reagirati na prijave nasilja?
- Brža aktivacija zaštitnih mjera, bolje međusobno povezivanje policije, socijalnih službi i zdravstva, te profesionalna obuka o rodno uvjetovanom nasilju i nasilju u obitelji.
- Koje su glavne teme za buduće reforme?
- Jačanje kontrole posjedovanja oružja, učinkovitije mjere zaštite žrtava, jasnije kategoriziranje femicida kao posebnog zločina i veća ulaganja u edukaciju i prevenciju.
Izvori i dodatne preporuke:
- Izvještaji Policijske uprave krapinsko-zagorske o noćašnjem događaju i očevidima, koji pomažu razumjeti tijek događaja i važnost trajne zaštite žrtava.
- Izjave pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, koja naglašava da femicid nije izolirani incident nego refleksija sustavnih izazova.
- Najave nevladinih organizacija i civilnog društva o povećanju mjera zaštite i praćenju relevantnih politika u području nasilja nad ženama.
Tim Kriminal.info nastavlja pratiti razvoj situacije i pratit će prilagodbe politika i praksi kako bi pružio točne, uravnotežene i korisne informacije niškim i širokim čitateljima. Naš cilj je povećati svijest, potaknuti javnu raspravu i doprinijeti sigurnijem okruženju za sve članove naše zajednice, osobito za one koji su najranjiviji.
Leave a Comment