U aktualnoj gradskoj skupštini Zagreb se suočava s dugotrajnim debatama o porezima, proračunu i načinima na koje bi se mogla optimizirati raspodjela sredstava u uvjetima povećane inflacije. Gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da je sljedeći proračun veći za oko dva posto, ali da rast inflacije procijenjen Ministarskim financija na 2,8 posto ostavlja manje prostora za značajne porezne rezove na dohodak. U nastavku razotkrivamo kontekst, značajke stavki i moguće posljedice takvog pristupa, uz primjere i analize iz drugih gradskih sredina.
Uvod u temu: zašto se rasprava o porezu na dohodak vratila na dnevni red?
Ukratko, Zagreb kao najveći grad u Hrvatskoj ima specifičnu fiskalnu dinamiku: više korisnika proračuna nego cijela državna administracija, značajne troškove prateće infrastrukture i usluga, te istovremeno politički pritisak na transparentnost i učinkovitost. Kad proračun raste sporije od inflacije, logičan je zaključak da se ne mogu povećavati svi troškovi i da bi se određene stavke morale preispitati. Prije svega, riječ je o troškovima koji direktno utječu na porez na dohodak kao glavni izvor prihoda općinskih budžeta. U ovakvim okolnostima često se postavlja pitanje: je li realno govoriti o smanjenju stope poreza na dohodak ili je cilj bolje preorijentirati potrošnju i povećati efikasnost javnih usluga?
Ključni akteri i kontekst: što kažu službene brojke i politički stavovi?
Prema gradskoj administraciji, planirani prihodi od poreza na dohodak trebali bi rasti, ali ukupni proračun približava se povećanju od oko dva posto, dok je inflacija procijenjena na 2,8 posto. Ovaj nesrazmjer znači da proračun realno stagnira ili čak gubi vrijednost ako bi se usvojile značajnije porezne olakšice. Gradonačelnik Tomašević ponavlja da nema logike smanjivati stope poreza na dohodak ukoliko bi to značajno oslabilo financijsku plovnost i kvalitnu usluga u Gradskoj upravi, prijevozu, kulturi i vrtićima.
Nezavisni zastupnici i oporbeni politički akteri postavili su različite alternative. Primjerice, zastupnik Mislav Herman iz HDZ-a poziva na provjeru Grunfove ekonomske doktrine, koja bi, po njegovom mišljenju, mogla poticajno djelovati ako bi se porez na dohodak smanjio ili prilagodio tržišnim uvjetima. S druge strane, suprotno mišljenje ističe da su prihodi od poreza na dohodak već u strukturi koja podržava širok spektar gradskih službi te da bi njihovo smanjenje dovelo do smanjenja kvalitete života gradskih građana, posebno u segmentima javnog prijevoza, kulture i obrazovanja djece.
Što stoji iza argumenta o rastu prihoda i troškova?
Prihodi od poreza na dohodak i troškovi grada
Prema iznosima predstavljenima na aktualnom satu, prihodi od poreza na dohodak očekuju se veći za oko 170 milijuna eura, što ukazuje na rast fiskalne bazne stope. No isti iznosi ne idu ruku pod ruku s ukupnim povećanjem proračuna. Naime, inflacija i dalje “jede” kupovnu moć novca, pa bi službeno povećanje proračuna moglo značiti da je realno sve manje raspoloživih sredstava prema građanima ili za javne usluge. U tom kontekstu, gradonačelnik i njegovi suradnici podsjećaju da Zagreb ima mnoge subvencije i subvencionirane programe poput javnog prijevoza, kulturnih ustanova i dječjih vrtića, što dodatno opterećuje proračun, ali je cilj osigurati da usluge ostanu dostupne svim građanima.
Posebno je zanimljiva tema strukturnih troškova i načina kako se raspoređuju. Subvencioniranje javnog prijevoza i kulturnih programa često su perceptivni “držitelji stabilnosti”, no oni istovremeno znače i veći teret na onima koji pune proračun, odnosno građanima. U kontekstu smanjenja poreza na dohodak, treba uzeti u obzir da bi se takvom mjerom mogla smanjiti ukupna mogućnost financiranja ovih važnih socijalno-ekonomskih programa.
Transparentnost i javne nabave kao dio diskusije
U javnim raspravama često se podcrtava transparentnost natječaja i učinkovitost nabave. Na primjer, jedan od zastupnika istaknuo je slučajeve koji su izazvali pozornost građana: postupci javnog nadmetanja i iznosi za određene projekte. Grad je odgovorio da je donesena pravila prema kojima određene stavke idu putem direktne narudžbe, a za druge zahtijeva se više ponuda, radi veće transparentnosti. Takav okvir pomaže u sprječavanju zloupotreba i povećava povjerenje građana u gradske odluke, ali i time utječe na ukupne troškove proračuna, što opet treba balansirati s novčanim skalom koja je na rasporedu.
Moguće strategije: koje opcije stoje na stolu?
Opcija A: smanjenje stope poreza na dohodak
Najizravnija opcija bila bi smanjenje stope poreza na dohodak, no ona nosi rizike. Praktično bi mogla značiti veći kredit na tržištu kapitala ili manju mogućnost financiranja širokog spektra javnih usluga. Temporalno bi se takav korak mogao gledati kao poticaj potrošnji, ali u kratkom roku bi mogao izazvati pad u kvaliteti usluge i povećanje duga. Građani mogu osjetiti izravnu korist kroz veću neto plaću, ali postoji rizik da se kompenzira manje ulaganja u vrtiće, prijevoz ili kulturu. Usporedbe iz drugih gradova pokazuju da su takve mjere palijative i da redovito dolazi uz njih i tranzicijski troškovi, poput povećane najamnine ili gubitka tih sredstava u službama koje su građanima nužne.
Opcija B: učinkovitije trošenje i prioritetne preraspodjele
Druga, možda održivija, opcija je unaprjeđenje efikasnosti potrošnje. To znači realnu reviziju svih ugovora, optimizaciju uprave i poticanje privatno-javnog partnerstva tamo gdje to čini javne usluge pristupačnijima. Cilj je ostati na istoj razini ili povećati razinu kvalitetnih usluga, bez značajnijeg povećanja poreza. Primjeri uključuju digitalizaciju administrativnih procesa, smanjenje nepotrebnih postavki i racionalizaciju mreže javnog prijevoza. Ovakav pristup omogućuje da se dio sredstava usmjeri prema prioritetima, poput dječjih vrtića i kulturnih institucija, bez potrebe za širim poreznim rezovima.
Opcija C: porezna rekonstrukcija i progresivne komponente
Postoji i treća mogućnost: rebalansiranje postotaka u takozvanoj progresivnoj skali poreza na dohodak, uz uvođenje ili jačanje pratećih mjera socijalne zaštite. U osnovi bi se cilj mogao dobiti kroz mjere koje smanjuju teret za one s nižim primanjima, dok bi srednji slojevi i poduzetnici nosili dio troška kroz blaže, ciljane porezne promjene. Ovaj pristup zahtijeva precizno planiranje i transparentne informacije građanima kako bi se izbjegla percepcija “preferiranja” jedne grupe nad drugom.
Koje su posljedice za građane Zagreba?
Prednosti eventualnog smanjenja poreza na dohodak
- Veći neto prihod građana na mjesečnoj razini; veća potrošnja u lokalnim trgovinama, restoranima i uslugama.
- Kratkoročni stimulans za gospodarstvo grada, potaknuti bi se lokalni rast i zapošljavanje.
- Potencijalno povećanje konkurentnosti Zagreba u odnosu na druge gradove ili regije u privlačenju investicija.
Negativne posljedice i rizici
- Smanjenje prihoda grada koje bi moglo utjecati na kvalitetu javnih usluga: prijevoz, vrtići, kulture, sport i socijalna zaštita.
- Povećan pritisak na dug Groznica: ako se ne izvrše efikasne reforme, grad bi se mogao suočiti s većim zaduženjem i budućim ograničenjima.
- Potencijalno povećanje cijena i manje stabilna javna nabava ako se smanjenje poreza prenese kroz dugi financijski period bez koherentnog plana.
Kako će se odluke odraziti na javne nabave i transparentnost?
Transparentnost javnih nabava ostaje ključno pitanje u svakom fiskalnom scenariju. Pojačane kontrole i jasni pravilnici pomažu u sprječavanju zlouporaba i patronažstva, dok istovremeno mogu usporiti ili poskupiti dobavu. Grad će morati balansirati između brzine i transparentnosti, kako bi osigurao da svi projekti budu izvedeni u skladu s pravilima i da građani budu informirani o aferama ili rizicima. U slučaju smanjenja poreza na dohodak, transparentnost bi mogla postati još važnija, jer građani očekuju jasne pojašnjenja o tome kako se manji priliv sredstava kompenzira kroz kvalitetu usluga i učinkovitost.
Koje su mogućnosti za provedbu reformi i poboljšanje situacije?
Ključna poruka glasi: reforme trebaju biti usklađene s realnim prihodima, a ne temeljem kratkoročnih političkih ciljeva. U praksi to znači:
- Izrada detaljne analize troškova i koristi svake odluke o porezu ili potrošnji.
- Uvođenje mjera za povećanje učinkovitosti: digitalizacija, smanjenje administrativnih barijera, bolje planiranje projekata.
- Primjena strože kontrole nad javnim nabavama i pravilnici koji osiguravaju da se novac troši na najvažnije potrebe građana.
- Jasna komunikacija s građanima: redovita objava rezultata reformi, kratkoročni i dugoročni učinci na poreze i usluge.
Zaključak: realnost naspram aspiracija
Za Zagreb, budućnost proračuna i poreza na dohodak ovisi o složenoj kombinaciji fiskalne discipline, političke volje i sposobnosti da se efikasno odgovori na potrebe građana. Rasprave oko smanjenja ili preraspodjele poreznog opterećenja nisu samo o brojevima na papiru; one su povezane s kvalitetom života, pristupom uslugama i povjerenjem građana u lokalnu upravu. Službene brojke pokazuju da proračun raste, ali inflacija jede tu vrijednost, pa je kompromis nužan. Gradonačelnik i Gradska skupština trebaju iznjedriti strategiju koja podržava razvoj grada bez narušavanja financijske stabilnosti i socijalne kohezije. U tom smislu, fokus bi trebao biti na povećanju učinkovitosti, transparentnosti i jasnim prioritetima, uz mogućnost ciljanih poreznih reformi koje bi donosile dugoročne dobrobiti cijeloj zajednici.
FAQ – najčešća pitanja građana
- Zašto grad razmišlja o smanjenju poreza na dohodak?
U svrhu poticanja potrošnje i podrške građanima u teškom periodu visokih troškova života. No, realnost je da bi takav potez mogao ugroziti financijsku stabilnost grada i kvalitetu usluga ako nije praćen odgovarajućim mjerama štednje ili povećanja drugih prihoda. - Kako inflacija utječe na odluke o proračunu?
Inflacija smanjuje kupovnu moć novca i povećava troškove za energiju, prijevoz i usluge. Ako proračun ne raste dovoljno brzo ponaosanjem povećanja prihoda, realni učinci povećanih troškova postaju teret za brojnu populaciju. - Koje su realne alternative smanjenju stope poreza?
Preusmjeravanje troškova, fokus na učinkovitu provedbu projekata, poboljšanje transparentnosti i provedba javno-privatnih partnerstava mogu povećati vrijednost izlaza uz manje rizike za financijsku stabilnost grada. - Kako to utječe na građane Zagreba?
Kroz izravne koristi u vidu neto plaće, ali i kroz buduće troškove usluga. Ako se usluge ne održe na razini, povećava se rizik da građani osjete manju kvalitetu života uz istovremeno manji proračun. - Jesu li postojeći skepticizam i optužbe oko transparentnosti stvarni problem?
Apsolutno su važni. Transparentnost u javnim nabavama povećava povjerenje građana i motivira na odgovorno trošenje sredstava. Sukobljavanje s tim pitanjima često odražava širu dinamiku političkih borbi, ali i potrebu za jasnim pravilima i dokazima o učinkovitosti. - Koji su faktori koji bi najviše prisilili gradske vlasti na promjenu stava?
Promjene bi mogle biti potaknute jasnim pokazateljima o tome kako se koristi svaki euro dodatnog prihoda, te kako bi eventualno smanjenje poreza na dohodak utjecalo na kvalitetu življenja građana, socijalnu zaštitu i dugoročne investicije.
Leave a Comment