Tko su vlasnici nekretnine i tvrtke Vjesnik u 2026.?

U 2026. godini, vlasništvo nad nekretninom i tvrtkom Vjesnik predstavlja složen i često zbunjujući sustav odnosa koji uključuje državne institucije, privatne tvrtke i vlasnike s različitim interesima. Ova nekretnina, smještena u zagrebačkoj ulici Odranska, odigrala je ključnu ulogu u povijesti hrvatskog tiska, ali je sada predmet složenih vlasničkih podjela, interesa i pravnih poteza. U nastavku ćemo detaljno razložiti tko sve ima udio u ovom kompleksu, kako je došlo do trenutnog vlasničkog statusa te koje su mogućnosti budućnosti ove nekretnine i poslovnih poduhvata vezanih uz nju.

Osnovne informacije o nekretnini i tvrtki Vjesnik

Nekretnina Vjesnika zauzima površinu od gotovo 32.558 kvadratnih metara u zagrebačkoj Odranskoj ulici. U sastav tog kompleksa ulaze višenamjenske zgrade poput nebodera, prizemnih objekata, prostora bivše tiskare i velikih parkirališta koja okružuju taj važan poslovni i povijesni centar. Početkom 2020-ih godina, nekretnina je prolazila kroz različite promjene vlasništva i pravne procedure, što je dovelo do složenog vlasničkog sastava koji uključuje državne, privatne i corporate vlasnike.

Kako je nekretnina došla u vlasništvo države?

Historijski gledano, zgrada Vjesnika bila je vlasništvo društva NIŠPRO Vjesnik, koje je predstavljalo najmoćniju medijsku kuću u ovom dijelu Europe početkom 1990-ih. Nakon privatizacijskih procesa tijekom devedesetih godina, država je kroz razne programe pokušavala zadržati kontrolu nad nekretninom. Ključni trenutak za formalno utvrđivanje vlasništva bio je 2015., kada je donesena odluka o etažiranju i podjeli vlasništva nad kompleksom, što je omogućilo jasnije pravne odnose.

Vlasnički udjeli danas

• Država: Država Hrvatske je najveći pojedinačni vlasnik, s udjelom od 63,73 posto, što joj daje značajnu kontrolu nad nekretninom.
• VLM Cvjetno nekretnine d.o.o.: Vlasnik udjela od otprilike 11 posto, u većinskom je vlasništvu Večernjeg lista, jednog od najpoznatijih hrvatskih tiskanih medija, koji je privatiziran tijekom 1998. godine.
• FNG nekretnine: Ima udio od 10,9 posto, a radi se o investicijskoj kompaniji koja je uglavnom fokusirana na nekretninske projekte.
• Allgheny Financial: Ova investicijska grupa posjeduje nešto više od 7 posto udjela, a svoj interes usmjerava na korporativne i financijske aspekte vlasništva.
• Hrvatski olimpijski odbor (HOO): Kontrolira 4,83 posto udjela, što ukazuje na povećani interes sportskog sektora za ovom nekretninom.
• Krešo Culjak i Plavi radio: Udio od 1,32 odnosno 1,01 posto, što predstavlja manje, ali značajne vlasničke udjele u ukupnom vlasničkom portfelju.

Kako je nekretnina došla do složenog vlasničkog stanja?

Prije nego što je došlo do kontrole države, nekretnina je pripadala društvu NIŠPRO Vjesnik, koje je tijekom 1990-ih prošlo kroz nagle privatizacije. Procesi privatizacije u tom razdoblju često su bili povezani s brojnim kontroverzama, sumnjivim privatizacijskim transferima i potezima koji su izazvali prozivke za sumnjive poslove. Nakon što je država pokušala očistiti vlasničku strukturu, ključni trenutak bio je 2015. kada je donesena odluka o etažiranju i pravnom razgraničenju vlasništva, što je jasno odredilo udjele u kompleksu.

Kako je došlo do privatizacije Vjesnika?

Devedesetih godina prošlog stoljeća, država je izdvojila dio novinsko- izdavačkog poduzeća, dok je u istom razdoblju putem raznih privatizacijskih modela stečen velik dio poslovnih udjela. Poslovni subjekti poput Večernjeg lista i drugih medijskih kuća putem povezanih tvrtki, poput VLM Cvjetno nekretnine, stekli su znatne udjele. Ovi procesi često su popraćeni pravnim sporenjima, posebno tijekom tranzicijskih vremena, naglašavajući složenost vlasničkog aparata.

Koji su trenutni odnosi i vlasnički udjeli u 2026.?

Do kraja 2022. godine, država je zadržavala glavnu kontrolu nad nekretninom, s udjelom od 63,70 posto nakon što je izvanredna skupština Vjesnika u likvidaciji donijela odluku o prodaji preostalih udjela. Kao glavni vlasnik, država trenutno provodi procese revitalizacije i potencijalnih pregovora o obnovi kompleksa.

Vlasništvo nad privatnim kompanijama sastoji se od malih udjela, ali ti vlasnici aktivno sudjeluju u odlučivanju i raspolaganju nekretninom. U tom smislu, VLM Cvjetno nekretnine kao ključni privatni akter, nastoji putem svojih interesa zastupati razvojne projekte ili eventualnu prodaju dijela imovine u skladu s državnom politikom.

Kakve su mogućnosti i planovi za budući razvoj te nekretnine?

U 2026., najnovija istraživanja pokazuju da će mogućnosti za razvoj i revitalizaciju nekretnine biti povezane s više faktora:

1. Rekonstrukcija i obnovu: Država razmatra planove za obnovu zgrade, s fokusom na očuvanje kulturno-povijesne vrijednosti i funkcionalnu adaptaciju za suvremene potrebe.
2. Privatni investitori: Potencijal za ulazak privatnih ulagatelja koji bi putem partnerstava s državom mogli financirati modernizaciju kompleksa.
3. Upotreba i namjena: Moguće je pretvaranje dijela nekretnine u poslovne, stambene ili kulturne prostore, ovisno o strateškom planu.
4. Legislativne promjene: Novi zakoni o upravljanju nekretninama i urbanističkom planiranju mogu olakšati ili otežati buduće procese.

Najčešća pitanja o vlasništvu i budućnosti nekretnine Vjesnik

• Tko je najveći vlasnik nekretnine Vjesnik? Najveći vlasnik je država Hrvatska, s udjelom od preko 63 posto.
• Kada je započeo proces etažiranja kompleksa? Proces etažiranja započeo je 2015., što je bio ključni korak u razgraničenju vlasničkih udjela.
• Koji su planovi za obnovu i korištenje nekretnine? Trenutno je u planu obnovenje zgrade, s mogućnošću pretvaranja u poslovne ili kulturne prostore.
• Kako su privatni vlasnici stekli udjele? Udjele su stekli putem privatizacijskih procesa u 1990-ima i kasnijim korporativnim akvizicijama.
• Koje su prednosti i izazovi vlasništva? Prednosti uključuju kontrolu nad strateškim prostorom, dok izazovi uključuju složenstvo vlasničkih odnosa i potrebnu infrastrukturalnu adaptaciju.

Zaključak

U 2026. godini, vlasnički sastav nekretnine Vjesnik i dalje ostaje složen i raznolik, s dominantnim udjelom države Hrvatske. Međutim, razvojni potencijal, mogućnosti za revitalizaciju i urbanističke projekte, kao i sudjelovanje privatnih investitora, čine ovu nekretninu jednim od najzanimljivijih i najvažnijih strateških resursa u Zagrebu. Razumijevanje vlasničke strukture, pravnih procedura i budućih planova ključno je za sve sudionike koji žele sudjelovati u njezinom razvoju ili koristiti na odgovarajući način.

Najčešće postavljana pitanja (FAQ)

Ko je najveći vlasnik nekretnine Vjesnik?

Vlasništvo najviše pripada Državi Hrvatske, s udjelom od preko 63 posto.

Kada je pokrenut proces etažiranja?

Proces etažiranja pokrenut je 2015., što je bilo ključno za pravno razgraničenje vlasničkih udjela.

Koji su planovi za obnovu i korištenje nekretnine?

Postoje planovi za obnovu objekta, s mogućnošću pretvorbe u poslovne, stambene ili kulturne prostore, u skladu s urbanističkim planovima.

Kako su privatni vlasnici stekli vlasništvo?

Putem privatizacijskih procesa tijekom 1990-ih i kasnijih poslovnih akvizicija.

Koji su najveći izazovi u upravljanju vlasništvom?

Složenost vlasničke strukture, pravni sporovi, potreba za infrastrukturnom adaptacijom te koordinacija između država, privatnih i poslovnih interesa.