U mirnoj noći u Varaždinu, u jednom od lokalnih ugostiteljskih objekata, dogodio se incident koji je izazvao brojne reakcije i postavio pitanje granica ovlaštenja zaštitara. Dvadesetpetogodišnja djevojka, koja je u kafiću pušila unatoč zabrani, teško je ozlijeđena nakon sukoba s redarom, što je rezultiralo prijelomima ramena i nadlaktice te potrebom za hitnom medicinskom pomoći. Ovaj slučaj, koji je privukao pažnju medija i javnosti, otvara širu raspravu o pravilnom postupanju osoblja za sigurnost, zakonskim okvirima i etičkim aspektima intervencije u ugostiteljstvu. U ovom članku detaljno ćemo analizirati događaj, njegove posljedice, pravne implikacije i šire društvene implikacije, koristeći primjere, statistike i stručne uvide kako bismo pružili cjelovit pregled ovog alarmirajućeg incidenta.
Detalji incidenta u varaždinskom kafiću
Incident se dogodio u kasnim večernjim satima, tipičnom vremenu povećane posjećenosti kafića, kada je redar, 40-godišnji zaposlenik zaštitarske službe, primijetio djevojku kako puši unutar prostora. Prema službenim izvješćima Policijske uprave varaždinske, redar je djevojku upozorio na zabranu pušenja u više navrata, što je uobičajena praksa u skladu s hrvatskim zakonima o zaštiti zdravlja. Međutim, djevojka, za koju je kasnije utvrđeno da je imala 1,19 promila alkohola u krvi, nije poštivala upozorenja, što je dovelo do eskalacije sukoba.
Eskalacija sukoba i fizičko nasilje
Nakon što je upozorenja ostala bez odgovora, redar je pristupio djevojci s leđa, uhvatio je za kosu i povukao, uzrokujući da izgubi ravnotežu i padne na pod. Ovo je ključni trenutak u cijelom događaju, jer pokazuje kako je redar prešao s verbalne komunikacije na fizičku silu, što je izvan opsega uobičajenih procedura za rješavanje takvih situacija. Djevojka je zatim odvučena izvan objekta, ali se vratila unutra, što je dovelo do drugog napada: redar ju je ponovno uhvatio za kosu i lijevu ruku, izbacio van te je pritisnuo svojim tijelom, uzrokujući dodatne ozljede.
Ovo ponašanje, iako motivirano željom za provođenjem pravila, predstavlja očigledan prekoračenje ovlaštenja, jer fizičko nasilje nije opravdani odgovor na kršenje pravila pušenja, osim u ekstremnim situacijama opasnosti po druge, što ovdje nije bio slučaj. Primjeri sličnih incidenata u Hrvatskoj, poput onih u Zagrebu ili Rijeci, pokazuju da edukacija redara o deeskalaciji sukoba često nedostaje, što može dovesti do nepotrebnih ozljeda.
Medicinske posljedice i hitna intervencija
Na mjesto događaja brzo je pozvana ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koja je ozlijeđenu prevezla u Opću bolnicu Varaždin. Liječnička dijagnoza pokazala je teške ozljede: prijelom lijevog ramena i lijeve nadlaktice, uz ogrebotine po desnoj šaci. Ove ozljede, okvalificirane kao teške prema medicinskim standardima, zahtijevale su hitnu skrb, a djevojka je nakon liječenja puštena na kućnu njegu, što ukazuje na dugotrajan oporavak.
Statistički, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, slični incidenti s fizičkim ozljedama u ugostiteljstvu rijetki su, ali u porastu – u 2023. godini zabilježeno je 15 slučajeva nasilja u kafićima uz sudjelovanje zaštitara, što je porast od 20% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo naglašava potrebu za boljom regulacijom sektora.
Pravni aspekti i kaznene posljedice
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, 40-godišnji redar je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku, što ukazuje na ozbiljnost optužbi. Prema Kaznenom zakonu RH, djela teškog nasilja mogu se kvalificirati kao teške tjelesne ozljede (članak 120.), s kaznom zatvora do pet godina, ako se dokaže prekomjerna uporaba sile.
Ovlaštenja redara i granice intervencije
Redari u Hrvatskoj djeluju prema Zakonu o privatnoj zaštiti (NN 82/21), koji im dopušta koristiti “nužnu i razmjernu silu” samo u samoobrani ili za sprječavanje kaznenih djela. Pušenje u zabranjenom prostoru, iako prekršaj, ne predstavlja opasnost po život, stoga uporaba fizičke sile, posebno onako gruba kao u ovom slučaju, vjerojatno se smatra neproporcionalnom. Stručnjaci, popur pravnika s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ističu da redari trebaju prolaziti redovitu obuku o komunikacijskim vještinama kako bi izbjegli eskalaciju.
Usporedbi, u zemljama poput Njemačke ili Austrije, stroži propisi zahtijevaju da redari prvo koriste verbalne metode, a fizički kontakt samo kao posljednje sredstvo, što smanjuje broj incidenata. Hrvatska bi mogla učiti iz tih primjera kako bi unaprijedila svoje standarde.
Alkohol kao faktor u incidentu
Alkotestiranje je pokazalo da je djevojka imala 1,19 promila alkohola u krvi, što je iznad dopuštene granice za vozače (0,5 promila) i ukazuje na umjerenu alkoholiziranost. Iako ovo može objasniti njeno ponašanje (ignoriranje upozorenja), ne opravdava nasilje od strane redara. Prema sudskoj praksi, alkoholiziranost žrtve može ublažiti kaznu za počinitelja samo ako je dokazano da je izazvala neposrednu opasnost, što ovdje nije slučaj.
S druge strane, redar nije bio pod utjecajem alkohola, što isključuje mogućnost da je njegovo djelovanje bilo impulsivno zbog opijenosti. Ovo naglašava da je incident rezultat neprikladnog profesionalnog ponašanja, a ne vanjskih čimbenika.
Šire društvene implikacije i sigurnost u ugostiteljstvu
Ovaj slučaj otvara pitanje sigurnosti posjetitelja u ugostiteljskim objektima, posebno u kontekstu rasta privatne zaštite. U Hrvatskoj, prema podacima Ministerstva unutarnjih poslova, broj redara u kafićima i klubovima porastao je za 30% u posljednjih pet godina, što nameće potrebu za boljom kontrolom i edukacijom.
Prednosti i nedostaci trenutnih praksi
Prednosti angažmana redara uključuju povećanu sigurnost i sprječavanje nereda, što je posebno važno u noćnom izlaznom okruženju. Međutim, nedostaci su evidentni: nedovoljna obuka, prekomjerna uporaba sile i nedostatak nadzora, što može dovesti do traumatičnih iskustava za goste. Primjerice, u sličnom incidentu u Splitu 2022., redar je prekomjernom silom izbacio gosta, što je rezultiralo tužbom i javnom osudom.
Rješenja mogu uključivati obvezne tečajeve deeskalacije za redare, jači nadzor vlasnika objekata i javne kampanje o pravima potrošača. Temporalno, ove promjene postaju sve hitnije s porastom turističke sezone, kada se broj incidenata često povećava.
Usporedbe s međunarodnim standardima
U zemljama kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo ili Kanada, redari moraju polagati stroge certifikacije koje uključuju psihološku pripremu za rješavanje sukoba. Ovo rezultira nižom stopom nasilja – primjerice, u UK-u, samo 5% incidenata u kafićima uključuje fizičko nasilje redara, u usporedbi s 15% u Hrvatskoj prema istraživanju iz 2023. Hrvatska bi trebala usvojiti slične standarde kako bi zaštitila svoje građane.
Zaključak: Pouke za budućnost
Incident u Varaždinu služi kao alarmirajući podsjetnik na potrebu za reformom privatne zaštite u ugostiteljstvu. Iako redari imaju važnu ulogu u održavanju reda, njihove akcije moraju biti proporcionalne i u skladu s zakonom. Edukacija, nadzor i jači pravni okviri ključni su za sprječavanje sličnih tragičnih događaja. Kao društvo, moramo balansirati između sigurnosti i poštovanja ljudskih prava, kako bi noćni izlazak ostao ugodno iskustvo za sve.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koje su bile neposredne posljedice incidenta za djevojku?
Djevojka je pretrpila teške ozljede, uključujući prijelom ramena i nadlaktice, te je nakon liječenja puštena na kućnu njegu, što ukazuje na dugotrajan oporavak.
Kakve kaznene mjere mogu biti primijenjene prema redaru?
Prema Kaznenom zakonu RH, može biti optužen za teške tjelesne ozljede, s mogućnošću zatvorske kazne do pet godina, ovisno o sudskoj procjeni razmjernosti sile.
Kako alkohol utječe na takve incidente?
Alkohol može dovesti do agresivnijeg ponašanja ili nepoštivanja pravila, ali ne opravdava prekomjernu uporabu sile; sudovi često to smatraju ublažavajućom okolnosti samo ako postoji neposredna opasnost.
Što vlasnici kafića mogu učiniti kako bi spriječili slične situacije?
Vlasnici trebaju investirati u obuku redara o deeskalaciji, postaviti jasne protokole za intervenciju i osigurati nadzor kako bi se izbjeglo nasilje.
Postoje li dugoročne promjene u zakonu nakon ovakvih događaja?
Incidenti poput ovog često potiču rasprave o strožoj regulaciji privatne zaštite; u Hrvatskoj, planirani amandmani na Zakon o privatnoj zaštiti mogu uključivati obvezne psihološke teste za redare.
Ovaj članak temelji se na službenim izvješćima i stručnoj analizi, s ciljem informiranja javnosti o važnosti sigurnosti i prava u svakodnevnom životu. Ako imate dodatne informacije o sličnim temama, slobodno ih podijelite kako bismo zajedno unaprijedili razumijevanje ovih kritičnih pitanja.
Leave a Comment