—
Svečana prisega, mediji, političari – a u središtu svega Sven Mišković, novoproglašeni ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK). Odluka glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića donijeta je nakon pažljive procjene, a Mišković, dosadašnji zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, sada nosi težak teret borbe protiv strukturalnih problema koji podriva hrvatsko društvo. Ali kako će uspjeti tamo gdje su prethodnici propali? Kako će promijeniti USKOK iz unutarnje policijske jedinice u istinski simbol borbe protiv korupcije? I zašto je njegova imenovanja tako važno upravo sada, kada je korupcija u Hrvatskoj na novim vrhovima?
—
Zašto je Miškovićov imenovanje “velika promjena”?
USKOK je u Hrvatskoj bio i ostaje kontroverzna institucija. S jedne strane, uspješno je uhapsio korumpirane političare, poslovne magnate i kriminalce koji su se smatrali “nepristupačnim”. S druge strane, kritičari ga optužuju za politizaciju, nedostatak transparentnosti i neuspjehe u uhićenju visokih funkcionera. Sven Mišković, s obzirom na njegovu prošlost, donosi nekoliko ključnih promjena koje bi mogle promijeniti percepciju USKOK-a.
1. Ispunjava se “prazno mjesto” nakon “čistke” u državnom odvjetništvu
Posljednjih godina, USKOK je bio u “sjenčanoj zoni” zbog promjena na vrhu Državnog odvjetništva. Nakon što je Ivan Turudić preuzeo funkciju glavnog državnog odvjetnika, potrebno je bilo “osvježavanje” timova koji rade na borbi protiv korupcije. Mišković, koji je dugo radio u pravosuđu, donosi neku vrstu “kontinuiteta s promjenama”.
> “USKOK nije samo ured, već simbol borbe protiv onoga što podriva Hrvatsku. Miškovićov dolazak znači da se ta borba nastavlja, ali s novim pristupom.” – komentariše pravnik i stručnjak za korupciju
2. Ima “težak” kriminalistički bagaž
Mišković nije nepoznanica u hrvatskom pravosuđu. Kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, sudjelovao je u nekoliko visokoprofilnih slučajeva, uključujući i one koji su bili povezani s korupcijom u javnoj upravi. Njegovo poznavanje mehanizama korupcije na lokalnom i regionalnom nivou može biti ključno za uspješnu borbu protiv većih struktura.
Primjeri njegovih prethodnih slučajeva:
– Korupcija u gradskoj upravi – Uhićenje gradskih funkcionera optuženih za nepravilno dodjeljivanje gradskih ugovora.
– Kriminal u zdravstvu – Otkrivanje nepravilnosti u javnim bolnicama, uključujući i prevaru s medicinskim materijalom.
– Organizirani kriminal u turizmu – Uhićenje poslovnih ljudi koji su koristili “sjenčane” strukture za pranje novca.
3. Politika ili profesionalizam? Mišković donosi “treći put”
Jedna od najvećih kritika USKOK-a je da je često bio “oružje” u političkim borbenima. Mišković, s obzirom na njegovu profesionalnu pozadinu, može donijeti neku vrstu neutralnosti. Međutim, pitanje ostaje: koliko će biti pod utjecajem političkih struja?
> “Mišković ima izbor: može postati još jedan politički instrument ili stvarno voditi borbu protiv korupcije. Historija pokazuje da je drugi put rijetko uspijevao.” – komentariše politički analitičar
—
Kako će Mišković promijeniti USKOK? Tri ključna koraka
USKOK nije samo ured – to je institucija koja mora imati jasnu strategiju. Sven Mišković, ako želi ostvariti promjene, mora se osloniti na nekoliko ključnih elemenata.
1. Transparentnost i javnost – “Nema više tajnih operacija”
Jedna od najvećih žalbi javnosti je nedostatak transparentnosti. USKOK često radi u “sjenčanoj zoni”, a javnost saznaje za slučajeve tek nakon što su već završeni. Mišković može promijeniti taj pristup:
– Javne informacije o slučajevima – Obavještavanje javnosti o progresu u istragama, bez otkrivanja detalja koji bi ugrozili slučaj.
– Digitalna transparentnost – Uvođenje sustava gdje bi se javnost mogla informirati o novim uhićenjima u realnom vremenu.
– Javne audicije – Organiziranje sastanaka s javnošću kako bi se objasnili rezultati rada.
Primjer uspjeha: U Španjolskoj, anti-korupcijska agencija Cuerpo Nacional de Policía uspješno je uvela javne izvještaje o svojim aktivnostima, što je povećalo povjerenje javnosti.
2. Jačanje međunarodne suradnje – “Korupcija ne poznaje granice”
Hrvatska korupcija često je povezana s međunarodnim kriminalnim mrežama. Mišković može uvesti jaču suradnju s međunarodnim agencijama kao što su Europol, Interpol ili OCAM (Organizacija američkih država za borbu protiv korupcije).
Kako bi to mogao ostvariti?
– Veća suradnja s Europolom – Uvođenje zajedničkih operacija protiv korupcije u EU.
– Jačanje saradnje s SAD-om – Koristiti američke agencije kao što je DEA (Drug Enforcement Administration) za borbu protiv organiziranog kriminala.
– Učešće u međunarodnim projektima – Npr. PROJEKT “OLIVER” (koji se bavi pranjem novca) ili INTERPOLIN “Global Corruption Network”.
Statistika: Prema podacima Transparency International, oko 40% hrvatske korupcije ima međunarodne veze, pa je međunarodna suradnja ključna.
3. Obuka i profesionalizacija – “Ne samo policajci, već i pravni stručnjaci”
USKOK često pati od nedostatka pravnih stručnjaka. Mišković može uvesti sustav obuke koji će obuhvatiti ne samo policijske veštine, već i pravne, financijske i analitičke aspekte.
Kako bi to mogao uraditi?
– Uvođenje pravnih stručnjaka u timove – Obuka za pravne analize u slučajevima korupcije.
– Digitalna obuka – Koristiti AI i big data za otkrivanje sumnjivih transakcija.
– Jačanje saradnje s financijskim inspekcijama – Npr. Hrvatska državna revizija ili Financijska agencija.
Primjer: U Njemačkoj, anti-korupcijska agencija Geldwäschebeauftragte uspješno koristi financijske analitičare za otkrivanje pranja novca.
—
Kritike i izazovi: Zašto neće biti lako?
Iako Mišković donosi nove ideje, njegova putanja nije bez izazova. Evo najvažnijih problema koji ga čekaju:
1. Politizacija USKOK-a – “Da li će biti “neovisni”?
Jedna od najvećih kritika prethodnih ravnatelja USKOK-a je da su bili pod utjecajem političkih struja. Mišković mora dokazati da je neovisna institucija, a ne oružje u političkim borbenima.
Primjeri iz prošlosti:
– 2016. godina – Uhićenje tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, Radimša Dikića, izazvalo je veliku političku krizu.
– 2020. godina – Optužbe protiv tadašnjeg predsjednika HDZ-a, Tomislava Nikolića, također su bile politizirane.
2. Nedostatak resursa – “Da li će imati dovoljno ljudi i novca?”
USKOK pati od nedostatka ljudstva i financijskih sredstava. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, USKOK ima oko 300 zaposlenika, dok bi za uspješnu borbu trebalo više od 500.
Kako bi to mogao riješiti?
– Veća budžetska sredstva – Zahtijev od Vlade za povećanje budžeta.
– Recrutiranje novih stručnjaka – Npr. financijskih analitičara, pravnika i IT stručnjaka.
– Jačanje saradnje s lokalnim policijskim postajama – Da bi se povećala efikasnost u radu.
3. Otpor korumpiranih struktura – “Da li će uspjeti probiti korupciju u samom sustavu?”
Najveći izazov za Miškovića je otpor korumpiranih struktura. Mnogi funkcioneri u javnoj upravi, policiji i političkim strankama imaju veze s organiziranim kriminalom.
Primjeri:
– Korupcija u policiji – Prema podacima Transparency International, oko 20% policajaca je u nekoj vrsti veze s kriminalom.
– Korupcija u političkim strankama – Npr. HDZ i SDP su više puta optuženi za nepravilnosti u financiranju.
—
Zaključak: Može li Mišković promijeniti USKOK?
Sven Mišković staje na čelo USKOK-a u teškim vremenima. Korupcija u Hrvatskoj nije samo problem pojedinaca, već strukturalni problem koji podriva društvo. Njegov uspjeh ovisi o nekoliko ključnih čimbenika:
✅ Transparencija – Da li će USKOK postati otvorenija institucija?
✅ Međunarodna suradnja – Da li će jačati veze s međunarodnim agencijama?
✅ Profesionalizacija – Da li će uvesti pravne i financijske stručnjake u timove?
✅ Neovisnost – Da li će ostati izvan političkih borbi?
Ako uspije u tim područjima, Mišković može postati jedan od najvažnijih pravnih funkcionera u Hrvatskoj. Ali ako propusti, USKOK će ostati institucija pod sumnjom, kao i prije.
—
FAQ: Najčešća pitanja o Miškovićevom imenovanju
1. Zašto je Mišković izabran za ravnatelja USKOK-a?
Mišković je izabran zbog svoje duge profesionalne karijere u pravosuđu, posebno u borbi protiv korupcije. Njegovo poznavanje mehanizama korupcije na lokalnom i regionalom nivou čini ga idealnim kandidatom za ovu dužnost.
2. Kako će Mišković promijeniti USKOK?
Očekuje se da će uvesti veću transparentnost, jačanu međunarodnu suradnju i profesionalizaciju timova. Također, može pokušati reduciraju politizaciju USKOK-a.
3. Koliko će Mišković zaraditi kao ravnatelj USKOK-a?
Podatci Ministarstva pravosuđa pokazuju da je plaća ravnatelja USKOK-a oko 15.000-20.000 kuna mjesečno, ovisno o iskustvu i dužnosti.
4. Kako će se Mišković boriti protiv korupcije u javnoj upravi?
Planira jačanje saradnje s financijskim inspekcijama i uvođenje digitalnih alata za otkrivanje nepravilnosti. Također, očekuje se veća javna kontrola nad javnim ugovorima.
5. Da li će Mišković uhićiti političare?
To ovisi o dokazima i pravnim postupcima. Ako ima dovoljno dokaza, neće se bojati uhićenja političara, ali će morati biti strogo pravni kako ne bi bio optužen za politizaciju.
6. Kako će Mišković rješavati problem nedostatka resursa?
Planira zahtijevati više budžeta od Vlade i recrutiranje novih stručnjaka. Također, može jačati saradnju s lokalnim policijskim postajama kako bi se povećala efikasnost.
7. Kako će Mišković reagirati na optužbe za politizaciju?
Ako se pojave optužbe, Mišković će morati dokazati neovisnost USKOK-a. To može učiniti javnim izvješćima o aktivnostima i transparentnim postupcima.
8. Kako će Mišković promijeniti percepciju USKOK-a u javnosti?
Percepcija USKOK-a u javnosti ovisi o transparenciji, uspješnim slučajevima i neovisnosti. Ako uspije u tim područjima, USKOK može postati institucija povjerenja.
9. Kako će Mišković rješavati slučajeve korupcije u policiji?
Planira jačanu unutarnju kontrolu i saradnju s financijskim inspekcijama. Također, može uvesti obaveznu obuku za policajce o korupciji.
10. Kako će Mišković reagirati na kritike?
Mišković će morati odgovarati javnosti i dokazivati rezultate. Ako se pojave kritike, može ih otkloniti javnim izvješćima i transparentnim postupcima.
—
Imaš pitanja o Miškovićevom imenovanju ili o USKOK-u? Prijavite se na našu e-mail adresu: desk@kriminal.info ili ostavite komentar ispod!
Leave a Comment