SUKOB oko zagrebačkih koncerata Marka Perkovića Thompsona prerastao je iz pitanja jednog nastupa u širu bitku oko ratnih simbola, identiteta i definicije onoga što je “prihvatljivo” u javnom prostoru. Jedan koncert, 27. prosinca, uredno je uvršten u službeni raspored Arene Zagreb, no Thompsonov tim traži i drugi termin, 28. prosinca, na što gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević ne pristaje zbog mogućeg korištenja pozdrava “Za dom spremni” na početku pjesme Bojna Čavoglave. Priča je eskalirala kada je Thompson na Facebooku objavio video u kojem Tomaševića poziva da se urazumi te prijeti da će, ako Tomašević ne odustane od zabrane njegova koncerta, “povući puno radikalnije poteze”.
ZDS: SIMBOL RATNIH ZLOČINA
ZDS, prepoznatljiv kao službeni pozdrav NDH tijekom Drugoga svjetskog rata, pod kojim je režim provodio nezapamćene zločine, ponovo polarizirao je javnost. Dok je jednima takav pozdrav nedopustiv, dio javnosti smatra da je ZDS u kontekstu pjesme Bojna Čavoglave prihvatljiv jer ga vide kao referencu na HOS i povijest minulog rata. ZDS je kao poklič duboko ukorijenjen i kod dijela mlađih generacija, osobito u navijačkoj supkulturi, gdje se osim kao identitetski marker koristi i kao sredstvo zastrašivanja kad ga se uzvikuje npr na Danima srpske kulture, kao što je bilo u Zagrebu i Splitu.
ZDS U NAVIAČKOJ SUPKULTURI
Uglavnom, činjenica je da Hrvatska očito tri desetljeća nakon rata i dalje živi u začaranom krugu nedovršenih rasprava, pri čemu je ZDS tek simptom problema. Posebno nakon Thompsonova srpanjskog koncerta na Hipodromu stvara se dojam da je ZDS bio opće mjesto ratne svakodnevice, kao da ga je devedesetih koristio svatko tko je branio Hrvatsku.
RATNI ZAPOVJEDNICI O ZDS
Većina zapovjednika nije htjela javno govoriti o temi. Zbog svega navedenog popričali smo s ratnim zapovjednicima i sudionicima rata, želeći čuti kako oni gledaju na ovu raspravu. Pitali smo ih jesu li oni ili njihovi vojnici tijekom rata koristili pozdrav “Za dom spremni”, kako tumače to što se taj poklič i danas pojavljuje kao povod sukoba te smatraju li da je riječ o simptomu šire društvene radikalizacije. Zanimalo nas je i kako doživljavaju činjenicu da se dio mladih hvata za simbole koje sami nisu razumjeli kroz ratno iskustvo.
Index je kontaktirao velik broj ratnih zapovjednika i veterana na ovu temu. Većina njih nije nam željela dati izjavu pod imenom i prezimenom, no s većinom njih smo popričali neslužbeno. Dok su nam neki rekli da ne žele biti dio dnevnopolitičkih tema, drugi su poručili kako možemo biti uvjereni da se većini ljudi koji su bili u ratu ne sviđa cijela ZDS matrica u današnjem društvu.
Božo Kožul: “ZDS nismo koristili”
Božo Kožul, umirovljeni stožerni brigadir, u javnosti prepoznatljiv kao zapovjednik “Tigrova”, za Index je iznio svoje mišljenje. “Hrvatski branitelj sam od 5. kolovoza 1990. godine s 2157 dana borbenog sektora kao pripadnik i zapovjednik u Jedinici za posebne namjene MUP RH Rakitje i 1. gardijskoj brigadi Tigrovi. Sa svojim suborcima borio sam se za uređenu, civiliziranu, pravnu i prosperitetnu državu. Hrvat sam, katolik, ali poštujem sve druge ljude bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Ne mogu govoriti o drugim postrojbama, ali u postrojbi gdje sam bio vodilo nas je domoljublje, volja da obranimo i oslobodimo domovinu. To nam je bila jedina motivacija”, rekao je. “Pozdrav ‘Za dom spremni’ nije bio službeni pozdrav u Hrvatskoj vojsci. Mi ga nismo koristili, ali ne osporavam korištenje pozdrava pripadnicima HOS-a koji su pod tim znakom ginuli u Domovinskom ratu. U ratu su bili sinovi ustaša, domobrana i partizana, svi smo doprinijeli pobjedi. Najsretniji bih bio da nema ovih podjela. Najvažnije je da smo pobijedili i stvorili državu”, rekao je za Index.
Veselko Gabričević: “ZDS nikad nismo koristili”
Veselko Gabričević, umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske, nekadašnji zapovjednik 126. i 163. brigade, govori da se moramo baviti problemima sadašnjosti i razmišljati o budućnosti. “Puno je godina prošlo od Domovinskog rata, neke teme danas su neprimjerene. No, mi i dalje govorimo o Drugom svjetskom ratu, a kamoli nećemo o Domovinskom ratu. Mi smo u rovu imali i sinove partizana i ustaša, kao i domobrana. Svi smo na umu imali samo jedno – kako stvoriti hrvatsku državu. Sve drugo nije bilo tema. ‘Za dom spremni’ nitko nikad nije koristio, u službene ili neslužbene svrhe. Nekad se znalo izgovoriti, ali samo u trenutku kad bi vojnici pjevali Bojnu Čavoglave. Ali nikad u dnevnom žargonu, zapovijedima ili pozdravima”, rekao je Gabričević. Kaže da bi danas interpretaciju tog pozdrava prepustio povjesničarima. “Ne bismo trebali gubiti vrijeme raspravljajući o tome. Važno je da smo pobijedili i stvorili državu”, dodao je.
ZAKLJUČAK
Sukob oko korištenja pozdrava “Za dom spremni” u javnom prostoru pokazuje kako se simboli prošlosti i dalje koriste kao sredstvo političkog i društvenog utjecaja. Dok su ratni zapovjednici jasno naglasili da takav pozdrav nije bio službeni u Hrvatskoj vojsci, javnost i dalje raspravlja o njegovoj prihvatljivosti. Važno je da se rasprava usmjeri na budućnost i na stvaranje pozitivne, civilizirane i prosperitetne države, a ne na simbolima prošlosti.
FAQ
Je li ZDS prihvatljiv u javnom prostoru?
ZDS je kontroverzan simbol, a njegova prihvatljivost ovisi o kontekstu i stavovima pojedinaca. Dok ga neki vide kao nedopustiv zbog asocijacija s ratnim zločinima, drugi ga smatraju prihvatljivim u određenim kontekstima, poput pjesme Bojna Čavoglave.
Je li ZDS službeni pozdrav u Hrvatskoj vojsci?
Ratni zapovjednici su jasno naglasili da ZDS nije bio službeni pozdrav u Hrvatskoj vojsci. Božo Kožul i Veselko Gabričević su izjavili da ZDS nije korišten u službene ili neslužbene svrhe tijekom Domovinskog rata.
Zašto je ZDS kontroverzan simbol?
ZDS je kontroverzan zbog asocijacija s NDH i ratnim zločinima koje je režim počinio tijekom Drugoga svjetskog rata. Također, simbol je duboko ukorijenjen u navijačkoj supkulturi, što ga čini još kontroverznijim.
Je li ZDS simptom šire društvene radikalizacije?
Neki zapovjednici smatraju da je ZDS simptom šire društvene radikalizacije, dok drugi vjeruju da se rasprava o simbolima prošlosti može koristiti kao sredstvo političkog utjecaja.
Kako se rasprava o ZDS može koristiti kao sredstvo političkog utjecaja?
Rasprava o ZDS može se koristiti kao sredstvo političkog utjecaja jer simboli prošlosti često imaju snažne emocije i podjele. Političari i javne osobe mogu koristiti takve rasprave kako bi privukli pažnju javnosti i stvorili podjele.
Leave a Comment