U posljednjim tjednima hrvatska javnost zatečena je novim slučajem koji otkriva potencijalni sukob interesa na lokalnoj razini. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je službeni postupak protiv gradonačelnice Zlatara Jasenke Auguštan-Pentek, koja je istovremeno i saborska zastupnica, nakon što je odlučila isplatiti božićne bonove umirovljenicima i građanima slabijeg imovnog stanja isključivo putem jedne trgovine – čiji je poslovođa njezin otac. Ovaj potez, iako opravdavan kao socijalna mjera, izazvao je brojna pitanja o etičnosti, transparentnosti i mogućem zlouporabi položaja. U ovom članku detaljno ćemo istražiti pozadinu slučaja, analizirati argumente svih strana, te pružiti širi kontekst o sličnim incidenitima u Hrvatskoj i svijetu.
Pozadina slučaja: Što se točno dogodilo u Zlataru?
Gradonačelnica Zlatara, Jasenka Auguštan-Pentek, donijela je odluku o isplati božićnica u iznosu od 50 eura za umirovljenike s mirovinom ispod 500 eura i korisnike zajamčene minimalne naknade. Iznos, iako simboličan, predstavlja značajnu potporu za ranjive skupine, posebno u manjim sredinama poput Zlatara. Međutim, problem nije u samoj pomoći, već u načinu njezine realizacije – bonovi su isplaćeni isključivo kroz prodavaonicu Trgocentra u Varaždinskoj ulici, čiji je poslovođa otac gradonačelnice.
Kako je istaknuto u službenom odgovoru Grada Zlatar, otac gradonačelnice nije vlasnik Trgocentra, već samo zaposlenik, a trgovina je dio regionalnog lanca sa sjedištem u Zaboku. Unatoč tome, činjenica da je odabrana baš ta trgovina, bez javnog natječaja ili uključivanja drugih lokalnih prodavaonica, izazvala je sumnju u nepristranost. Na primjer, u Zlataru postoji nekoliko drugih trgovina, uključujući Sparov supermarket (otvoren 2021. godine uz sudjelovanje same gradonačelnice), Konzum i još dvije prodavaonice istog lanca Trgocentra.
Zašto je odabran Trgocentar?
Prema gradskoj upravi, odabir Trgocentra opravdan je logistikom i dostupnošću, posebno za starije građane koji imaju teškoća s prijevozom. Navode kako je to “najbliža i najpristupačnija” opcija, te da nema ekskluzivnog odabira trgovca. Međutim, istraživanje Index.hr-a pokazalo je da druge trgovine, poput Spara, nude sličnu ili čak bolju dostupnost, što dovodi u pitanje istinitost tih tvrdnji. Ovo nije prvi put da se slične prakse javljaju u Hrvatskoj – primjerice, 2019. godine u nekoliko općina zabilježeni su slučajevi dodjele sredstava rodbini ili bliskim suradnicima, što je dovelo do kaznenih prijava.
Što je sukob interesa i zašto je ovaj slučaj problematičan?
Sukob interesa javlja se kada javna osoba, poput gradonačelnice, donosi odluke koje mogu donijeti korist njoj osobno, njezinoj obitelji ili bliskim poveznicama. U Hrvatskoj, Zakon o sprječavanju sukoba interesa strogo regulira ova pitanja, naglašavajući da se javne funkcije moraju obavljati nepristrano i u javnom interesu. U ovom slučaju, iako otac gradonačelnice nije izravno vlasnik trgovine, njegova povezanost s odlukom koja donosi financijsku korist poslodavcu (Trgocentar) može se smatrati indirektnim sukobom interesa.
Prema podacima Transparency International Hrvatska, slučajevi poput ovog česti su na lokalnoj razini, gdje manja transparentnost olakšava zlouporabe. U 2023. godini, zabilježeno je preko 20 sličnih incidenata u hrvatskim općinama, što ukazuje na sistemski problem. Na primjer, u jednoj istarskoj općini, načelnik je dodijelio gradski posao tvrtki svog rođaka, što je rezultiralo novčanom kaznom i javnim osudama.
Kako Povjerenstvo postupa u ovakvim slučajevima?
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokreće istragu nakon prijave ili, kao u ovom slučaju, medijskog izvješća. Postupak uključuje prikupljanje dokaza, saslušanje strana i donošenje odluke koja može uključivati opomenu, novčanu kaznu ili, u težim slučajevima, preporuku za kazneni progon. U praksi, većina slučajeva završava opomenama, ali ponavljani prekršaji mogu dovesti do ozbiljnijih posljedica. Za gradonačelnicu Auguštan-Pentek, ishod će ovisiti o dokazima o njezinoj namjeri i utjecaju na odluku.
Argumenti za i protiv: Analiza stajališta gradonačelnice i kritičara
S jedne strane, gradonačelnica i njezin ured ističu da je riječ o dobro namjernoj socijalnoj mjeri koja se provodi godinama u Zlataru, te da je odabir Trgocentra praktičan izbor za građane. Naglašavaju da nema financijske koristi za obitelj, budući da otac nije vlasnik, te da je cilj ubrzati pomoć onima kojima je najpotrebnija. Ovo ima određeni smisao – prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Zlataru stopa siromaštva među umirovljenicima iznosi oko 15%, što ovakve mjere čini hitnima.
S druge strane, kritičari, uključujući novinare i građanske aktiviste, tvrde da je odsutnost javnog natječaja jasna povreda načela transparentnosti. Iako se radi o relativno malom iznosu (ukupni trošak ovisi o broju korisnika, ali procjenjuje se na nekoliko tisuća eura), princip je ključan – javni novac mora se trošiti pošto pravednije. Na primjer, da je proveden natječaj, više trgovina moglo je ponuditi bolje uvjete ili niže cijene, što bi povećalo vrijednost pomoći za građane.
Kako se ovo uklapa u širu sliku korupcije u Hrvatskoj?
Hrvatska se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala 2023. godine nalazi na 50. mjestu od 180 zemalja, što ukazuje na umjerene probleme, ali s tendencijom poboljšanja. Lokalna samouprava često je žarište incidenata zbog manjka nadzora – prema podacima Ureda za borbu protiv korupcije, u 2022. godini, 30% prijava odnosilo se na općine i gradove. Ovaj slučaj u Zlataru sličan je onima u drugim dijelovima Europe; na primjer, u Italiji i Rumunjskoj česti su skandalii s dodjelom sredstava rodbini, što je dovelo do reformi lokalne uprave.
Zaključak: Što možemo naučiti iz ovog slučaja?
Slučaj gradonačelnice Zlatara podsjeća na važnost transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi. Iako socijalne mjere poput božićnica zaslužuju podršku, način njihove provedbe mora biti nepristran i u skladu s zakonom. Za građane, ovo je prilika da zahtijevaju veću otvorenost od svojih predstavnika, dok za javne dužnosnike slučaj služi kao opomena da izbjegavaju evenutualne sukobe interesa. Budućnost će pokazati hoće li postupak Povjerenstva dovesti do promjena, ali već sada jasno je da javna rasprava ima pozitivan učinak na podizanje svijesti o ovim pitanjima.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je to sukob interesa?
Sukob interesa je situacija u kojoj javna osoba donosi odluku koja može donijeti korist njoj osobno, njezinoj obitelji ili bliskim poveznicama, što je u suprotnosti s javnim interesom. U Hrvatskoj, to je regulirano Zakonom o sprječavanju sukoba interesa.
Koje kazne prijete gradonačelnici u ovom slučaju?
Ovisno o dokazima, kazne mogu uključivati opomenu, novčanu kaznu (do 5.000 eura za manje prekršaje) ili, u težim slučajevima, preporuku za kazneni progon ako se dokaže namjerna zlouporaba.
Postoje li slični slučajevi u Hrvatskoj?
Da, slični incidenti zabilježeni su u više općina, poput one u Istri 2019. godine, gdje je načelnik dodijelio posao rođaku, što je rezultiralo kaznenim prijavama.
Zašto je odsutnost javnog natječaja problematična?
Javni natječaj osigurava da se javni novac troši pošteno i transparentno, omogućujući konkurenciju i bolje uvjete za građane. Njegov izostanak može dovesti do favoriziranja odredenih subjekata.
Kako građani mogu prijaviti sumnjive slučajeve?
Građani mogu podnijeti prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, Uredu za borbu protiv korupcije ili putem medija, kao što je učinjeno u ovom slučaju.
Leave a Comment